Što je Hamas i zašto je napao Izrael

Jednim potezom, napad Hamasa na Izrael preuredio je regionalne prioritete u doglednoj budućnosti i odgodio planove američkog predsjednika Joea Bidena za formiranje trostranog saveza između Izraela, Saudijske Arabije i SAD-a. Islamistički Hamas već 16 godina vlada Pojasom Gaze, izoliranom sredozemnom enklavom koja je dom 1,9 milijuna Palestinaca. SAD i Europa proglasili su ga terorističkom skupinom čija je povijest samoubilačkih napada prepreka za mir između Izraelaca i Palestinaca. Drugi tvrde da je Hamas među nekim Palestincima stekao kredibilitet zbog svoje spremnosti na borbu za palestinsku državnost nakon desetljeća neuspjelih i zamrznutih mirovnih napora koje je zagovarao njegov rival Fatah koji vlada na Zapadnoj obali.

1. Što je Hamas?

Hamas je započeo kao izdanak egipatskog Muslimanskog bratstva, islamističkog vjerskog, društvenog i političkog pokreta. Hamas je osnovan 1987. godine tijekom prve palestinske intifade, odnosno ustanka protiv tzv. izraelske okupacije. Kasnije je postao poznat po kampanji bombaša samoubojica i drugim napadima koji su ubili stotine Izraelaca i kulminirali podizanjem izraelske barijere na Zapadnoj obali. Hamas je u početku stekao popularnost među Palestincima uspostavljanjem mreže dobrotvornih organizacija koje se bave siromaštvom, te zdravstvenim i obrazovnim potrebama.

2. Kako je Hamas došao na vlast?

Njegova kampanja protiv korupcije u Palestinskoj Upravi predvođenoj Fatahom, koja je zadužena za ograničenu palestinsku samoupravu prema raznim sporazumima s Izraelom, dovela je do iznenađujuće pobjede na izborima 2006. godine. No Fatah i njegovi saveznici odbili su dijeliti vlast s Hamasom, a strani donatori prekinuli pomoć jer se grupa nije htjela odreći priznanja Izraela ili postojećih mirovnih sporazuma. S pogoršanjem ekonomskih uvjeta, Hamas je preuzeo kontrolu nad Pojasom Gaze u krvavoj borbi protiv Fataha 2007. godine. Izraelske snage povukle su se iz siromašnog i prenapučenog područja dvije godine ranije, ali su s Egiptom zadržale kontrolu nad njegovim granicama i većim dijelom Zapadne obale koja je Izraelcima strateški i vjerski važnija. Iako je sunitska muslimanska grupa, Hamas je primao podršku od šiitske muslimanske sile Irana, koja se također protivi mirovnom sporazumu s Izraelom.

3. Kakva je povijest između Hamasa i Izraela?

Sredinom 2017. Hamas je objavio manifest u kojem je prvi put prihvatio cilj Fataha o uspostavi palestinske države na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze, umjesto cijelog teritorija koji je 1948. godine postao Izrael. Međutim, grupa i dalje odbija priznati Izrael i nastavlja podržavati oružanu borbu. Vlada Izraela tada je, kao i sad predvođena premijerom Benjaminom Netanyahuom, promjene u Hamasovoj povelji odbacila kao besmislice. Dok je Hamas kontrolirao Pojas Gaze, u šest se velikih vojnih sukoba borio s Izraelom prije trenutačnog, uz niz manjih sukoba. Napredna izraelska vojska ponovno je devastirala njegovu infrastrukturu i ubila tisuće ljudi.

4. Zašto je Hamas sada napao Izrael?

Vrijeme iznenadnog i višestranačkog napada bilo je značajno iz nekoliko razloga:

• Došlo je dok su Sjedinjene Američke Države radile na zaključivanju potencijalno povijesnog velikog dogovora koji bi doveo do normalizacije odnosa između Saudijske Arabije i Izraela uz američke sigurnosne garancije, kako bi se ublažili strahovi Saudijske Arabije u vezi s Iranom, suparnikom za regionalnu moć. Očekivalo se da će dogovor ponuditi neke ustupke Palestincima, ali neće znatno unaprijediti njihov cilj stvaranja nezavisne države. Napad bi mogao biti pokušaj Hamasa i možda njegovih pristaša u Iranu da zaustave taj dogovor. Zaljevske arapske zemlje koje su radile na izgradnji veza s Izraelom nisu osudile napad, već su rekle da je ključ dugotrajne stabilnosti obnova pregovora za dvodržavno rješenje.
• Napad je bio bez presedana u svom obujmu i dogodio se usred dugotrajnih sukoba u Izraelu oko plana Netanyahuove vlade da oslabi izraelsko sudstvo. Mjeseci prosvjeda podijelili su zemlju, potičući umirovljene generale na upozorenja da bi neprijatelji Izraela mogli pokušati iskoristiti nejedinstvo.
• Najdesnije orijentirana vlada u povijesti Izraela uključuje političare koji se protive davanju teritorija Palestincima, što je među njima izazvalo bijes. To je bilo posebno istraženo u Gazi, ali su i na Zapadnoj obali Palestinci mjesecima izvodili sporadične napade na izraelske civile i vojnike, dok su ekstremni izraelski doseljenici haračili selima i palili automobile i kuće. Čak i prije posljednjeg izbijanja nasilja, 2023. godina oblikovala se kao najsmrtonosnija za Palestince i Izraelce od druge intifade prije 20 godina.
• Hamas je izabrao napasti subotom, povodom 50. godišnjice početka arapsko-izraelskog rata iz 1973. godine. Taj napad također je zatekao Izrael nespremnim. Pokrenut je na Dan pomirenja (Yom Kippur), najsvetiji dan u židovskom kalendaru.

 

5. Zašto Hamas uzima taoce?

Jedan od najodvažnijih aspekata napada bilo je palestinsko otimanje desetaka izraelskih vojnika i civila. Također, uzimanje talaca dirnulo je emocionalni živac u Izraelu i zakompliciralo odgovor zemlje. Izraelske vojne snage koje su pokušavale vratiti kontrolu nad nekoliko područja koja su zauzeli militanti usporene su prisutnošću talaca i nestalih civila. I dok su izraelske zračne snage nakon napada bombardirale Gazu, prisutnost talaca u gusto naseljenom pojasu dodala je rizike. Iako Hamas nije elaborirao svoju strategiju, kad je u prošlosti zarobljavao izraelske vojnike, koristio ih je kao polugu za oslobađanje Palestinaca koji su bili u izraelskim zatvorima.

6. Koliko je uspješna ta taktika?

Nekoliko nedavnih sukoba rezultiralo je otmicama ili ubojstvima nekolicine Izraelaca. Godine 2006. Hezbollahovo zarobljavanje dvaju izraelskih vojnika na spornoj granici izazvalo je sukob koji je trajao 34 dana. U tom je sukobu poginulo više od 1200 Libanonaca i 165 Izraelaca, što je rezultiralo uništenjem cijelih naselja i oštećenjem infrastrukture. Izrael je 2011. godine, radi oslobođenja vojnika Gilada Shalita iz Gaze, oslobodio više od tisuću palestinskih zatvorenika, a neki od njih su kasnije izveli smrtonosne napade protiv Izraelaca. I 2014. godine su Hamasova otmica i ubojstvo troje izraelskih tinejdžera na Zapadnoj obali doveli do 50-dnevnog rata koji je razorio Pojas Gaze. Prije nego što je Egipat posredovao u primirju, poginuo je 71 Izraelac i 2251 Palestinac.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar