Vodeće institucije Europske unije (EU) ponovno su pokazale nesuglasje po pitanju prijema novih država članica i izazvale niz reakcija. Nakon što je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nagovijestio da bi EU do 2030. godine mogao primiti nove članice, iz Europske komisije (EK) nisu čekali dugo na ograđivanje od te izjave, uz napomenu da nisu fokusirani na datum sljedećeg proširenja, već na rad sa zemljama kako bi bile spremne za ulazak u Uniju.
Otvorilo se pitanje može li se Srbija nadati prijemu do te godine, a odgovor srbijanske ministrice za europske integracije Tanje Miščević glasi: "Apsolutno, uz političku volju i prethodnu suglasnost svih 27 država članica EU-a."
Govoreći za Bloomberg Adriju, ministrica Miščević poručila je da su oni 2030. zapravo već odredili kao godinu spremnosti Srbije za članstvo, "obračunavajući obveze iz primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a, izgradnje kapaciteta za kohezijsku politiku i slično".
Istaknula je kako je Srbija "u procesu pristupanja EU-u vrlo dugo", da je pokazala "zavidnu razinu administrativnih kapaciteta koji su motor pregovaračkog procesa", te da je uspostavila "konstruktivnu suradnju s civilnim društvom u procesu integracije jer je ta inkluzivnost neophodna". Podsjetimo, proces priključenja Srbije europskom bloku počeo je prije 18 godina, a Srbija je posljednji klaster otvorila pretprošle godine.
"Sada je jako važno nastaviti s usklađivanjem s pravom EU-a, ali istovremeno jasno pokazati i rezultate tog usklađivanja", kazala je Miščević. Prema njenim riječima, preostale sustavne zakone planiraju u potpunosti uskladiti s EU-om do 2025. godine, dok "rezultate njihove primjene moramo pokazati i dokazati u roku od par godina nakon toga."
Srbija je već dugo u procesu pristupanja EU-u | Bloomberg Adria
Novi vjetar u leđa?
Komentirajući poruku kako bi EU do 2030. godine mogao primiti nove države članice, ministrica je kazala da je ona bez sumnje poticajna za sve kandidate za članstvo u EU-u. "Ta je poruka vrsta ohrabrenja za sve, ali i dokaz da je više nego jasno da će geopolitika imati značajno veću ulogu nego tijekom prethodnih proširenja."
Slično su za Bloomberg Adria TV nedavno poručili iz Centra za europske politike. Njihova programska direktorica Milena Mihajlović kazala je kako su oni godinama preporučivali jasno određivanje ciljne godine.
"Mislim da je davanje jedne ciljne godine izuzetno dobra ideja, koja zaista može potaknuti proces i promijeniti tu pretpostavku koja se formirala posljednjih godina, naročito među političkim elitama, a sve više i u javnosti i državama kandidatima, da do tog proširenja nikada neće doći, da EU nije zaista ozbiljan, da nas oni zaista ne žele", navela je Mihajlović.
Ministrica Miščević napomenula je kako to nije prvi put da u Srbiji čuju govor o određenoj godini, ali da joj se čini kako nikada ranije određivanje godine nije dobilo "toliko prostora, i to pozitivnog kao sada".
"Trenutno smo svjedoci da se i sam EU priprema za taj korak, jer 2030. godina treba poslužiti i kao cilj za sam EU kako bi se pripremio za proširenje. Posebno nas ohrabruje činjenica da se ovih dana možda i najviše od početka našeg pregovaračkog procesa priča o izglednoj perspektivi proširenja, i to je važnije od bilo kakve licitacije datumima", rekla je.
Davanje ciljne godine za članstvo smatra se dobrom idejom | Bloomberg
Poslije više od desetljeća pregovora, otvorena 22 poglavlja, zatvorena dva
Miščević je naglasila razliku u razini spremnosti zemalja za članstvo. "Neke države su na samom početku procesa pregovora, dok Srbija i Crna Gora više od desetljeća pregovaraju o članstvu i imaju i otvorena i zatvorena pregovaračka poglavlja. Ukrajina i Moldavija tek razvijaju kapacitete za taj složen posao."
A kada je riječ o poglavljima, Srbija je dosad otvorila 22 od ukupno 35, dok su dva privremeno zatvorena.
"Za sva preostala pregovaračka poglavlja su pripremljeni pregovarački dokumenti, bilo da je riječ o pregovaračkim pozicijama ili akcijskim planovima, jer želimo biti potpuno spremni kada se kreira politička suglasnost država članica", kazala je ministrica.
Osvrnula se i na započete razgovore s EK-om o ocjeni provođenja prelaznih mjera u područjima vladavine prava. "Za širu javnost to ne znači previše, ali je zapravo neophodan element u procesu pregovora, jer bez toga, prema novoj metodologiji, nema mogućnosti da zatvorimo bilo koje poglavlje."
Pregovarački proces, osim tog tehničkog, ima i svoj politički aspekt, na koji bi se Srbija, prema njenu mišljenju, morala mnogo više fokusirati, imajući u vidu da političke "ocjene, procjene i percepcije" utječu na brzinu i efikasnost procesa pregovora.
.webp){kind=icon}
