Vijeće za vanjske poslove Europske unije (EU) u ponedjeljak je raspravljalo o pomoći Ukrajini i isporuci streljiva koje joj je potrebno u borbi za oslobađanje okupiranog teritorija, izjavio je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je naglasio kako se moraju uključiti sve zemlje članice EU-a.
Šef hrvatske diplomacije sudjelovao je u Bruxellesu na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a te na Europskom humanitarnom forumu i na Schumanovu forumu za sigurnost i obranu.
"Ukrajina je najvažnija tema koja opterećuje ne samo EU, već i cijelu demokratsku međunarodnu zajednicu (…) Razgovarali smo kako još više uputiti i stvoriti pretpostavke za još snažniju pomoć Ukrajini", rekao je Grlić Radman novinarima nakon sastanka.
Čitaj više
Rheinmetall traži političku odluku o povećanju proizvodnje streljiva
Iz Rheinmetalla poručuju da europska obrambena industrija ne može trenutno zadovoljiti potrebe Ukrajine za streljivom.
14.03.2023
EU još ima dovoljno granata, priprema masovnu isporuku streljiva Ukrajini
Ukrajinskoj vojsci kronično nedostaje granata kalibra 155 milimetara, EU uskače s pomoći vrijednoj milijardu eura.
09.03.2023
Godina dana Putinovog gnjeva i ukrajinskog stradanja
Na današnji dan prije točno godinu dana, u četiri sata ujutro po lokalnom vremenu Rusija je napala Ukrajinu.
24.02.2023
Von der Leyen: Srbija i Kosovo trebaju prihvatiti plan EU-a
Normalizacija odnosa između Kosova i Srbije ključna je za stabilnost cijele regije.
14.03.2023
Smatra da se svih 27 zemalja članica europskog bloka moraju snažno uključiti u pomoć Kijevu, dodavši da se videovezom sastanku pridružio ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba koji je zatražio pomoć u naoružanju i streljivu.
"Sve zemlje se moraju snažno uključiti i sukladno vlastitim zalihama i kapacitetima pomoći Ukrajini u pravednoj borbi za slobodu i oslobađanje teritorija", rekao je Grlić Radman.
Kazao je da se paralelno sa sastankom Vijeća za vanjske poslove EU-a odvijala i donatorska konferencija za Tursku i Siriju i podsjetio da je Hrvatska dosad za Tursku izdvojila 5,5 milijuna eura, a 600 tisuća eura za Siriju.
"Hrvatska je prošle godine sudjelovala u humanitarnoj pomoći sa sveukupno 4,5 milijuna eura, ove godine smo to povećali na sedam milijuna eura", rekao je ministar i pojasnio da se ne radi samo o pomoći Ukrajini već i zemljama u drugim kriznim žarištima, uključujući Afganistan.
Radi se o velikom rasponu pomoći, od razminiravanja do psihološke rehabilitacije, rekao je Grlić Radman.
Srbija i Kosovo
Komentirajući sporazum koji su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti prihvatili u subotu u Ohridu, ali ga srbijanski predsjednik nije želio potpisati, Grlić Radman je rekao da dogovor, kakav god bio, jest obvezujući, s potpisom ili bez potpisa.
"On je predstavljen kao dogovor dviju strana. Ja sam izdvojio izbjegavanje bilo kakvih mogućnosti da se taj dogovor ne poštuje. Nužna je implementacija dogovora, ali nužno je i izbjegavati nepoštivanje kasnije, kada govorimo o članstvu u EU-u i perspektivi u EU-u, da EU zadrži sve one kriterije i standarde koje su morale ispuniti sve članice", rekao je ministar.
Na pitanje je li EU popustljiv prema Srbiji, Grlić Radman je odgovorio: "Ne mogu o tome govoriti, ali sam kazao da bez obzira na dogovore, oni ne bi trebali biti nagrada nekome, već dogovor realne situacije. I kompromis je uvijek dio dogovora dvije strane koje su možda imale suprotna gledanja na neke stvari… No, ponavljam, svi oni koji žele ući u EU, kao što je i Hrvatska, moraju poštivati europske vrijednosti, kriterije i standarde koji su zadati na tom putu".
Aleksandar Vučić (lijevo) i Albin Kurti (Desno) | Olivier Matthys
Europska obrambena agencija
Na marginama sastanka Vijeća za vanjske poslove u formatu ministara vanjskih poslova i ministara obrane u Bruxellesu hrvatski ministar obrane Mario Banožić potpisao je Projektni sporazum o zajedničkoj nabavi streljiva u okviru Projekta kategorije B Europske obrambene agencije.
Uz Hrvatsku je u ponedjeljak još 17 država članica Europske unije iskoristilo priliku potpisati Sporazum s EDA-om, čime je stvoren okvir za nastavak procesa vezanog uz zajedničku nabavu streljiva za potrebe država članica, ali i Ukrajine. Banožić je podržao žurnu isporuku i nabavu streljiva za Ukrajinu, ali i za države članice EU-a.
"Podržavamo nastavak podrške Ukrajini jer je to od iznimne važnosti za održavanje sposobnosti ukrajinskih snaga u borbi protiv ruske agresije. Streljivo je pri tome od ključnog značaja, a važno je da istovremeno i države članice trebaju imati adekvatne zalihe streljiva", rekao je Banožić.
Na pitanje mogu li zemlje koje isporuče streljivo Ukrajini računati na povrat sredstava iz Europskog mirovnog fonda, Banožić je odgovorio da je za to odvojena milijarda eura.
"Očekujemo jedno 50 do 60 posto sredstava na sve one resurse koje se u ovom trenutku daju kao pomoć Ukrajini, dakle povrat od 50 do 60 posto koji će dalje biti transferiran za modernizaciju i opremanje hrvatske vojske", rekao je Banožić. Nije odgovorio na upit novinara o kojim se točno brojkama radi.
Projektni sporazum za zajedničku nabavu streljiva u okviru projekta Europske obrambene agencije potpisale su Austrija, Belgija, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Švedska te Norveška. Ostale države članice izrazile su namjeru pridruživanja tom projektu.
.webp){kind=icon}
