Ako mislite da je život u Hrvatskoj postao neizdrživo skup, imam još loših vijesti - ni umiranje nije jeftino. Vječni počinak itekako košta, ako na vrijeme ne napravite oporuku vaši nasljednici se mogu pozdraviti s kripto bogatsvom. Neće im biti lako ni zatvoriti vaš profil na društvenim mrežama. Zato je lakše biti ekološki osviješten, stigli su ekološki lampioni kao odgovor na tisuće tona plastičnog otpada.
Trošak pogreba, naročito ako je iznenadan, može ozbiljno poljuljati veliku većinu kućnih budžeta, sve ovisi što točno želite. Što se pokojnika tiče - njemu je svejedno. No je li vam svejedno što se događa s vašim profilima na društvenim mrežama nakon smrti? E o tome svatko može odlučiti za vrijeme života jer profili preminulih korisnika mogu nastaviti postojati s oznakom 'Sjećanje' ili se mogu ugasiti. Bizarno ili ne, u digitalnom dobu trebamo razmišljati i o digitalnoj smrti. A kako osigurati da sa sobom ne pokopate i svoje (kripto)bogatstvo? Pametnom pripremom oporuke i transparentnošću možete olakšati život svojim nasljednicima, naime bez nje imovina poput ETF-ova i kriptovalute vrlo lako može ostati zauvijek izgubljena.
A tko će biti politički mrtvac u SAD-u doznat ćemo uskoro, do najvažnijih ovogodišnjih izbora ostalo je manje od tjedan dana. Što se više bliži odlučujući dan američkih predsjedničkih izbora 5. studenog, to je izvjesniji ishod na glasačkim listićima. Tko sve gubi u Trumpovom beskonačnom trgovinskom ratu?
Dok SAD rješava političku situaciju, Hrvatska sve više stari. S prosječnom starosti stanovništva od 44,4 godine, nalazimo se među najstarijim nacijama Europe. Doznali smo tko sve okreće milijune u brizi za starije, dok naša država tek najavljuje sređivanje stanja jedinstvenim registrom. Naime na mjesto u staračkom domu čeka se i do 15 godina. Onima pod skrbi države naravno, kod privatnika taj proces ide kudikamo brže, a jedna austrijska grupacija je tu nanjušila priliku za zaradu.
I Studenac je u stranom vlasništvu, ali poljski Enterprise Investors najavio je njegovo dvostruko kotiranje na Zagrebačkoj i Varšavskoj burzi, stoga smo istražili kakva je situacija s IPO-om u regiji pa se pokazalo da je Hrvatska predvodnica. To mjesto i dalje držimo kada je u pitanju broj izdanja korporativnih obveznica, no skinuti smo s trona u visini pojedinačne emisije u regiji. No uz biznis valja se na tren zamisliti i o klimatskim promjenama, UN upozorava da je globalno zatopljenje sada izglednije i opasnije nego ikada prije.
Prije nego u uredu 'nafrljite' grijanje i istovremeno ostavite otvorene prozore i upaljena svjetla, razmislite o energiji koju trošite. I ne, ovog puta ne samo zbog održivosti, već i zbog troška koji opterećuje vaše poslodavce. Iako je u Hrvatskoj država subvencionirala cijene struje i plina, gospodarstvo plaća tržišne cijene od rujna 2023. godine, a cijene energije za gospodarstvo su među najvišima u široj regiji. No, urede na stranu, ozbiljnije postaje kada zbrojimo koliko je uz takve uvjete teže proizvoditi te koliko to ugrožava konkurentnost poduzeća iz Hrvatske. Dodatan pritisak rade i cijene još jednog energenta - nafte – na koje utječu odnosi na Bliskom istoku koji su proteklog vikenda ponovo zaoštrili nakon što je Izrael u subotu rano ujutro napao ciljeve u Iranu. Globalni rast cijena energenata u prethodnim godinama povećao je troškovni teret poduzećima. Cijene energije balansiraju između zaštite gospodarstva i tržišnih pritisaka.
U sve većem rastu cijena mnogi se okreću kupnji rabljenih automobila, ali dobro otvorite oči - obzirom da ih je više od pola oštećeno. Sigurno vas neće ohrabriti ni podatak da ih 2,5 ima vraćenu kilometražu, i to u prosjeku za 75.300 kilometara. Ni Temu nije imun na varke, on je u svoju strategiju uključio neke vrlo mudre, čak i podmukle, trikove iz kojih bi mnogi mogli ponešto naučiti. Ima i onih koji otvoreno govore o svom poslovanju, poput Koykana koji su na tržište plasirali svoje obveznice i dok država nudi kamatu od oko 3,5 posto, dok oni pružaju osam posto. Krenulo je i AD Plastiku, poslovni prihodi bilježe im rast od 17,4 posto u prvih devet mjeseci 2024. godine, što odražava poboljšano izvršavanje ugovorenih poslova.
Osim cijena energije, za poslodavce sve veći problem postaju i zahtjevi zaposlenika za fleksibilnim uvjetima rada. Sve je manje onih koji žele dolaziti u urede, družiti se s kolegama i stajati u prometnim gužvama. Istraživanja su i prije pandemije ukazivala na to da fleksibilnost rada postaje važan čimbenik kod zadovoljstva poslom i angažiranosti. Iako brojni poslodavci ne dijele oduševljenje novim modelima rada, mnogi misle da je to sve manje pitanje njihovog izbora, barem ako žele imati radnike.
No, ima i onih kojima ne smeta što nemaju radnike, barem ne domaće, jer strani radnici za fleksibilnost ne pitaju. Njih je u Hrvatskoj sve više zbog čega agencije za regrutiranje stranih radnika imaju razloga za zadovoljstvo. Nije potrebno puno zbrajanja i oduzimanja da bi shvatili da je po tom pitanju stanje na tržištu veoma kaotično, kako ga je definirao predsjednik Zajednice agencija za zapošljavanje pri HGK-u Marko Pekčec. On ističe da u Hrvatskoj kaotičnom stanju pridonosi činjenica da je regulativa za agencije minimalna, a i to što neke agencije na tržištu zarađuju izravno od radnika. Dok su radnici goruće pitanje Zagreb postaje logistički hub, trenutačno se u Hrvatskoj gradi oko 300 tisuća četvornih metara novih logističkih prostora. Hrvatska bilježi investicijski procvat industrijskih nekretnina. Ćorluka pak otvara najsuvremeniju tvornicu kartonske ambalaže u regiji.
Radnika bi sigurno nedostajalo i kada bi u Slavoniji i Baranji, umjesto o tome da postanu "žitnica" Europe, razmislili o nesvakidašnjoj ideji – sadnji koke. Područje cijele Osječko-baranjske, Sisačko-moslavačke ili Splitsko-dalmatinske županije bilo bi dovoljno za zadovoljavanje globalne potražnje za tim narkotikom.