Dok se po Balkanu love špijuni, Francuzi privode direktora aplikacije Telegram. No nema brige, i dalje smo sigurna destinacija. Uz turiste, na naš šarm pali su i digitalni nomadi, a dok kod nas padaju glave, u SAD-u padaju dionice. Krivac je ni više ni manje nego najvažnija dionica na planetu.
Nvidia je monopolist. To ima svoju cijenu. Otkako je ChatGPT pokrenut u studenom 2022., Nvidijina tržišna kapitalizacija porasla je za više od tri bilijuna dolara. Tržišta odavno nisu bila toliko ovisna o rezultatima jedne tvrtke, u kasnom trgovanju u srijedu srušila je Wall Street.
Nije ispunila očekivanja, prihodi u trećem tromjesečju bit će oko 32,5 milijardi dolara, iako su analitičari predviđali prosječnih 31,9 milijardi dolara, a optimistične procjene su se kretale čak do 37,9 milijardi dolara. Kompanija je također signalizirala da rješava proizvodne probleme sa svojim dugoočekivanim novim čipom Blackwell, što je opteretilo dionice u kasnom trgovanju.
Dionica kompanije koju vodi Jensen Huang odgovorna je za više od trećine dobitka indeksa Nasdaq 100 ove godine, pa ne čudi da je trgovci iz Goldman Sachsa nazivaju "najvažnijom dionicom na planetu". Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da je dionica Nvidije skočila za 1000 posto u odnosu na cijenu u listopadu 2022. godine, a samo u ovoj godini porasla je za oko 160 posto. Nvidia je bila najbolja dionica u indeksu S&P 500 ove godine, zasjenjujući dobitke svih ostalih dionica poluvodiča. Nvidia vrijedi otprilike isto koliko i sljedećih 10 najvećih proizvođača čipova zajedno.
Bitno je za spomenuti kako većina tog rasta dolazi od male skupine kupaca. Otprilike 40 posto Nvidijinih prihoda dolazi od velikih operatera podatkovnih centara, tvrtki poput Alphabeta i Mete, koje ulažu desetke milijardi dolara u UI infrastrukturu.
Iako su Meta i drugi povećali svoje proračune za kapitalne izdatke ove sezone zarade, postoji zabrinutost da količina infrastrukture koja se postavlja premašuje trenutne zahtjeve. To bi moglo dovesti do balona, ali Nvidijin Huang tvrdi da je to tek početak nove ere za tehnologiju i ekonomiju.
S naše strane oceana, u našem dvorištu, Končaru treba još malo viši napon za ulazak u najvišu kotaciju burze. S rastom cijene od više od 200 posto tijekom prethodne dvije godine, dionica Končar-elektroindustrije postala je jedna od najpopularnijih na domaćem tržištu kapitala. Odlični poslovni rezultati i vjera kako Končar ima i solidnu budućnost pogonjenu zelenom tranzicijom stavila je tu kompaniju u fokus investitora. Dionici bi zbog tog statusa prirodno mjesto bilo u elitnoj skupini domaćeg tržišta kapitala, među dionicama koje kotiraju na Vodećem tržištu Zagrebačke burze. No u Hrvatskoj, a posebno u velikim kompanijama pod državnom kontrolom, posljednju riječ uvijek ima politika.
Država je nekima majka, a nekima maćeha. Prošlo je 100 dana nove Vlade, a poslodavci predlažu reforme. Također, privatnici na Vladine odluke skaču na noge, primjerice prošli je tjedan premijer Andrej Plenković najavio ukidanje subvencija za plin, što je izazvalo negodovanje među poslodavcima. Pale su i optužnice za kriminalne radnje u Ini. USKOK je optužio Damira Škugora i ostale za nezakonitu trgovinu prirodnim plinom, čime su Inu oštetili za 160 milijuna eura. Svi znamo priču oko Ine i Mola, Hrvata i Mađara, pa smo odlučili analizirati kako posluju kompanije u kojima država ima svoje prste. Uvjerljivo je vodeća kompanija, koja svojim prihodima ostavlja druge u prašini, Ina, čija je djelatnost proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, a ona je i inozemno kontrolirano nefinancijsko društvo. U prošloj godini uprihodila je 3,87 milijardi eura, što je pad od 16,83 posto naspram 2022. kada su joj prihodi iznosili 4,65 milijardi eura.
Hrvatski BDP u drugom kvartalu je 3,3 posto veći, no Bloomberg Adrijine analitičare brine jedna brojka, točnije zabrinjava podatak da je izvoz usluga pao drugi kvartal za redom.
"Izvoz roba ponovno je pozitivno iznenadio i porastao za 3,1 posto godišnje u drugom tromjesečju. Ukupni je uvoz istovremeno povećan za 5,2 posto, dobrim dijelom pod utjecajem spomenute jake domaće potražnje", navodi analitičar Ivan Odrčić.
Napomenimo i kako je u cijeloj prošloj godini hrvatski BDP rastao 3,1 posto, a ove godine očekuje se još veći rast. Stara je poslovica da kad Njemačka kihne, Hrvatska se razboli, a njemački industrijski sektor pati zbog smanjene inozemne potražnje, visokih troškova zaduživanja i povećane političke nesigurnosti. Naime, podaci o investicijama i potrošnji kućanstava otežali su situaciju u njemačkom gospodarstvu u drugom kvartalu te pokvarili nade da će zemlja konačno iza sebe ostaviti godine stagnacije. Među njemačkim poduzetnicima jača pesimizam jer gospodarstvo sve više zapada u krizu, pokazalo je najnovije kretanje Ifova indeksa poslovne klime koji je pao s 87 bodova u srpnju na 86,6 u kolovozu.
Europa pak još uvijek kupuje ruski prirodni plin, uključujući i putem plinovoda koji prolazi kroz Ukrajinu. Čak i danas, više od tri godine otkako je Rusija napala Ukrajinu, Austrija, Slovačka, Mađarska i Italija se uvelike oslanjaju na Moskvu u pogledu plina. Nejasno je hoće li se taj protok nastaviti kada ključni ugovor o tranzitu plinovodom istekne krajem 2024. godine. Danas su europska skladišta plina su krcata, no hoće li to biti dovoljno?
"Hrvatskoj treba plinska elektrana uz LNG terminal", smatra Bernard Baraka, međunarodni stručnjak za plin i skladištenje plina s dugogodišnjim iskustvom rada u Kataru.
Uz plin, ruski aluminij već neko vrijeme dominira zalihama Londonske burze metala (LME), čineći 65 posto zaliha, prema najnovijim izvješćima LME-a. To je dijelom rezultat povećanja domaće proizvodnje, a u najvećoj mjeri proizvodnje za vojne svrhe. Kina je odigrala ključnu ulogu u održavanju ruskog rasta. Zbog jačanja trgovinskih veza između Kine i Rusije, očekuje se da će Kina u 2024. godini apsorbirati 70 posto godišnjeg ruskog izvoza aluminija. Sada su sve oči uprte u Indiju, njihova industrija aluminija podržana je zdravijim temeljima: jakim domaćim tržištem (i robusnim tržištem kapitala), povoljnom regulativom, ulaganjima u tehnologiju, obnovljive izvore energije te dostupnošću sirovina (velike rezerve boksita, osnovnog ulaznog materijala za proizvodnju aluminija).
Za to vrijeme Srbija poručuje kako je ulovila "hrvatskog špijuna", misterioznu osobu koju nitko nije vidio. Ministar unutarnjih poslova Srbije Ivica Dačić potvrđuje informaciju, a hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručuje kako o tome ništa ne zna.
Špijun je zasad imaginaran, ali je direktor aplikacije Telegram Pavel Durov itekako stvaran. Durov je priveden na pariškom aerodromu u subotu, na temelju naloga za uhićenje u kojem se navodi da je njegova platforma Telegram korištena za pranje novca, trgovinu drogom i druga kaznena djela. Emmanuel Macron uvjerava da uhićenje nije bilo politički motivirano, a kompanija, koja ima sjedište u Dubaiju, uzvraća kako se pridržava europskih zakona.
Bez društvenih mreža gotovo da više ne možemo zamisliti život, neki na njima itekako dobro zarađuju. Dario Marčac je dokaz da TikTok može biti ozbiljan posao. Marčac se brzo uspio isprofilirati kao TikTok influencer, a danas ima više od 500 tisuća pratitelja. Takav oblik posla dušu je dao da postanete digitalni nomadi, a Dubrovnik je postao raj za njih.
Našao se na 16. mjestu popisa najboljih mjesta za digitalne nomade, a gradonačelnik Mato Franković objašnjava kako su pokrenuli i stranicu Dubrovnik Long Stay koja pruža ključne informacije i resurse za digitalne nomade koji planiraju duži boravak u gradu. I nije neobično da se hrvatski grad našao među brojnim svjetskim lokacijama jer Hrvatska digitalnim nomadima nudi stvari poput odličnog životnog stila te prekrasne i raznolike prirode, smatra Jan de Jong, suosnivač i predsjednik Udruge digitalnih nomada Hrvatska.
"Od planina do otoka, dobre infrastrukture poput interneta i coworking prostora. Osim toga, lokalno stanovništvo odlično govori engleski, (privatno) zdravstvo je dobro i pristupačno te država ima odličnu povezanost s ostatkom Europe." Prostora za poboljšanja, naravno uvijek ima, ali to je tema za neki drugi tjedan.