Novim zakonom više stanova za dugoročno stanovanje i niže cijene najma

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ističu kako snažno podržavaju prijedlog novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada jer će omogućiti kvalitetnije upravljanje stambenim jedinicama na dobrobit stanara, ali i doprinijeti razvoju održivog turizma i kvalitetnijoj ponudi turističkih smještajnih kapaciteta.

Vlada je sa sjednice u četvrtak u prvo saborsko čitanje uputila prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, kojim će se između ostalog ograničiti prenamjena stanova u komercijalne svrhe, što cilja na povećanje ponude, pa i povećanje priuštivosti stanova za kupnju i najam.

Nakon što zažive zakonske izmjene, vlasnici stanova u višestambenim zgradama, koji svoju nekretninu budu željeli davati u najam turistima ili stranim radnicima, morat će ishoditi suglasnosti 80 posto suvlasnika u zgradi, odredba je zakona koja predstavlja najveću novost.

"Prijedlog novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada možemo gledati i kao dio Nacionalnog plana stambene politike jer bi trebao omogućiti više stanova na tržištu za dugoročno stanovanje, a posljedično i manju cijenu najamnina. Kvalitetnijim i strožim uvjetima kratkoročnog najma osigurava se da stambene jedinice služe svojoj prvotnoj svrsi – stanovanju. Ujedno je ovo (...) demografska mjera jer će mladim obiteljima, ali i svima ostalima na raspolaganju biti veći broj stambenih jedinica", ističe Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK-a za graditeljstvo i promet.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK-a za graditeljstvo i promet | HGK

Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada žele se sustavno riješiti sva pitanja upravljanja i održavanja zgrada koja su nedvojbeno od suštinske važnosti za postizanje cilja kvalitetnog stanovanja, ali i zaštite zdravlja i života građana.

Ubuduće će se zajednici suvlasnika, odnosno zgradi dodjeljivati OIB kako bi se ubrzali upravni i sudski postupci i olakšalo apliciranje za fondove kod obnove pročelja i energetske obnove. Izmjene zakona predviđaju i promjene kod utvrđivanja potrebne većina suvlasnika za donošenje odluka o redovitom i izvanrednom održavanju zgrade. Za hitne popravke, primjerice puknuće cijevi, neće biti potrebna suglasnost, a što je sada slučaj. Za nužne popravke, kao što su sanacija krova, bit će potrebna suglasnost 33 posto suvlasnika, za redovnu upravu, primjerice odabir upravitelja ili ugradnja lifta, više od 50 posto, a za investicijsko održavanje, primjerice prenamjena stana, bit će potrebni potpisi 80 posto suvlasnika.

Izmjene zakona predviđaju i kazne za građevinske radove koji narušavaju statiku zgrade, zatvaranje balkona i ugradnju uređaja na ulično pročelje. Uvest će se i mogućnost ugradnje dizala u zgrade s tri ili više katova te sufinanciranja uređenja pročelja zgrade.

Uz to, s ciljem suzbijanja nelegalne gradnje predložene su i usvojene izmjene Zakona o građevinskoj inspekciji te Zakona o komunalnom gospodarstvu, kako bi ovlasti za reakciju imali i komunalni redari općina i gradova, čime bi se djelovalo na terenu odmah po saznanju o započetim projektima koji nisu u skladu sa zakonom.

Također, zakonom se želi doprinijeti efikasnijem postupanju protiv nezakonitih graditelja tako da se komunalnim redarima proširi ovlast djelovanja po pitanju sprječavanja bespravnog građenja imajući u vidu problem svih jedinica lokalne samouprave koji se odnosi na bespravnu gradnju, odnosno građenje bez potrebnih dozvola te relativno nedovoljan broj građevinskih inspektora.

"Od iznimne je važnosti kvalitetnije upravljanje stambenim fondom i očuvanje prostora kao našeg najvrjednijeg resursa", zaključuje Čagalj.