Broj praznih, nenastanjenih stanova u Hrvatskoj se u deset godina, od 2011. do 2021. godine, povećao za čak 43 posto, a broj nastanjenih stanova smanjio za 4,2 posto, pokazao je posljednji popis stanovništva.
Iz nedavnih podataka koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) proizlazi da je čak milijun stanova u Hrvatskoj prazno ili se tek povremeno koristi, što je nevjerojatan podatak i daleko iznad procjene Bloombergovih analitičara. Pomnije analize tek će otkriti što se sve krije iza te brojke, koliko je tu sivog tržišta i neprijavljenog najma, koliko je tih stanova ostalo prazno nakon što su se njihovi vlasnici iselili tražeći posao, a koliko ih se koristi za neku gospodarsku aktivnost i slično, ali već sada je jasno da se radi o vrlo zanimljivoj pojavi u zemlji u kojoj su stanovi za većinu stanovništva postali nepriuštivi.
Stambeni fond se u tih deset godina povećao za 6,5 posto, na ukupno 2,4 milijuna stanova, a od stoga je nastanjenih bilo 1,4 milijuna, objavio je Državni zavod za statistiku. Privremeno nenastanjenih stanova je gotovo 600 tisuća, a ako se tome dodaju stanovi za odmor, oni koje se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi te za obavljanje djelatnosti, proizlazi da čak oko milijun stanova nije trajno nastanjeno. Glavnina hrvatskog stambenog fonda u privatnom je vlasništvu (86,5 posto). Sudeći prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj tek 4,4 posto kućanstva živi u podstanarstvu.
Čitaj više
Tržište nekretnina se hladi, no slaba ponuda držat će cijene i u 2024.
U prvih šest mjeseci ove godine u Zagrebu i Hrvatskoj prodano je 20 posto manje stanova no u istom razdoblju prethodne godine.
12.12.2023
Počinje veliko hlađenje domaćeg tržišta nekretnina
Cijene stambenih nekretnina su u posljednje dvije do tri godine sumanuto rasle.
17.11.2023
Ulaganje u nekretnine dobra opcija, no možda ne uvijek tako dobra kao u zlato
Kupnja ili prodaja nekretnina traje dulje i nosi poprilične troškove, što kod zlata nije slučaj.
17.11.2023
Nekretnine vrijedne milijune: Što se prodaje u regiji
Od Dubrovnika, Skoplja, Sarajeva, preko Beograda do Izole – potražili smo najskuplje nekretnine koje se trenutačno prodaju u Adria regiji.
03.11.2023
Stanovi su najčešće trosobni (26,3 posto), četverosobni (26 posto) i dvosobni (21,6 posto). Peterosobnih stanova ima 12,6 posto, jednosobnih 7,1 posto, šesterosobnih 4,1 posto, dok je udio stanova sa sedam, osam te devet i više soba u rasponu od 0,5 do 1,1 posto.
Tijekom desetljeća povećala se veličina stanova. Prosječna površina nastanjenih stanova u Hrvatskoj iznosi 92 metra kvadratna, dok je prije deset godina, prema podacima popisa iz 2011. godine, iznosila 81 kvadrat.
Stanovi prosječno najveću površinu imaju u Međimurskoj (114 m²), Zagrebačkoj (110 m²), Krapinsko-zagorskoj (109 m²), Koprivničko-križevačkoj (108 m²) te Varaždinskoj županiji (106 m²). Nasuprot tomu, županije s prosječno najmanjom površinom stanova Ličko su senjska (89 m²), Primorsko-goranska (83 m²), Splitsko-dalmatinska (82 m²), Šibensko-kninska (82 m²) te Grad Zagreb sa 79 m².
Što se tiče starosti nastanjenog fonda, najviše stanova, njih 275.104 ili 19,2 posto, izgrađeno je tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća, 237.654 ili 16,6 posto u 80-ima, a u razdoblju od 1961. do 1970. 229.513 ili 16 posto.
Od 1990. do 2000. sagrađeno je tek oko 150 tisuća stanova, da bi u desetljeću nakon toga broj sagrađenih stanova porastao na gotovo 190 tisuća, što je daleko manje u odnosi na vrijeme ekspanzije stanogradnje iz 70-ih godina prošlog stoljeća.
--- Članak je nadopunjen podacima u trećem odlomku te je naslov izmijenjen u 10:29.
.webp){kind=icon}
