Sigurno je da izbjegavanje najtežih posljedica klimatskih promjena zahtijeva postupno ukidanje elektrana koje koriste ugljen, najveći izvor emisije ugljikovog dioksida.
Ipak, događa se suprotno. Iako temperature na Zemlji obaraju nove rekorde, a znanstvenici upozoravaju da klima doseže opasne prijelomne točke, količina ugljena koji se troši i dalje raste. Osnovni problem je jednostavan: kad god je sigurnost opskrbe električnom energijom upitna, imperativ obuzdavanja globalnog zatopljenja sklizne s dnevnog reda.
Koliko je svijet ovisan o ugljenu?
Prema Emberu, istraživačkom centru za klimu, ugljen je najprljavije fosilno gorivo, najveći izvor električne energije i činio je 35 posto svjetske proizvodnje 2023. godine. Prirodni plin bio je drugi s više od 22 posto. Od 2006. do 2014. godine, ugljen je bio izvor najmanje 40 posto globalne proizvodnje električne energije, prema Međunarodnoj agenciji za energiju, pariškoj organizaciji razvijenih zemalja kojoj je cilj osigurati stabilno svjetsko tržište.
Zašto je teško odustati od ugljena?
Zemlje u razvoju cijene ugljen kao jeftin i prikladan izvor energije koji mogu koristiti za modernizaciju svojih gospodarstava, baš kao što su to činile zapadne nacije prije njih. U Kini i Indiji, koje su dva najveća potrošača, upotreba ugljena gotovo kontinuirano raste desetljećima. Zajedno, one su bile odgovorne za dvije trećine svjetske upotrebe ugljena 2023., u usporedbi s 35 posto 2000. godine. To je uvelike nadoknadilo napredak industrijaliziranih zemalja, posebno SAD-a i europskih zemalja, kako bi povećale obnovljive izvore energije.
U mnogim zapadnim zemljama ugljen ostaje otporan, a nastavak korištenja očekuje se zbog rasta potražnje za električnom energijom, prvenstveno zbog elektrifikacije osobnih prijevoznih sredstava i grijanja u kućanstvima, kao i brze ekspanzije podatkovnih centara, što sve odgađa planove za zatvaranje elektrana koje koriste ugljen.
Paradoksalno, kretanje prema neto nultoj razini emisija pomaže poduprijeti potražnju za ugljenom u kratkom roku budući da se veliki dio proizvodnje električnih vozila, solarnih panela i drugih klimatski prihvatljivih tehnologija odvija u Kini, koja je gladna ugljena.
Zašto je upotreba ugljena u SAD-u i Europi ostala velika?
Ugljen je prošao kroz turbulentno razdoblje od pandemije COVID-19, kada su tvornice i uredi bili zatvoreni, smanjujući potražnju za električnom energijom. Proizvođači prirodnog plina su kao odgovor na to ograničili proizvodnju. No kada su ograničenja popustila 2021. godine i potražnja za električnom energijom naglo porasla, trebalo je neko vrijeme da se ponovno pokrene proizvodnja plina, a komunalna poduzeća okrenula su se uvijek dostupnom ugljenu kako bi osigurala kontinuiranu opskrbu električnom energijom. Zatim je uslijedila invazija Rusije na Ukrajinu 2022. godine, što je izazvalo europske sankcije. Rusija je počela obustavljati isporuke plina u Europu, što je povećalo upotrebu ugljena kako bi se nadomjestio taj nedostatak.
Počevši od kraja 2023. godine, komunalna poduzeća bila su iznenađena brzim rastom potrošnje energije iz podatkovnih centara, posebno energetski gladnih aplikacija poput umjetne inteligencije. Očekuje se da će to potaknuti potražnju za ugljenom.
Smanjuju li Kina i Indija potrošnju ugljena?
Dvije najmnogoljudnije nacije suočavaju se sa sve većim pritiskom da zadrže opskrbu električnom energijom uslijed naglog povećanja potrošnje električne energije. Kina ubrzano instalira vjetroelektrane i solarnu energiju, a nacija bi uskoro mogla dosegnuti vrhunac potrošnje ugljena, ali gorivo će se i dalje koristiti za balansiranje povremene proizvodnje iz obnovljivih izvora. Kina koristi više od polovice svjetskog ugljena i 2023. godine činila je 95 posto novoizgrađenih elektrana na ugljen u svijetu, no predsjednik Xi Jinping obećao je da će uporaba dosegnuti vrhunac do 2026. godine. Indija također povećava svoju flotu elektrana na ugljen, s planovima za povećanje kapaciteta u 2025. godini, više nego što je to bio slučaj u gotovo cijelom desetljeću. Ugljen osigurava oko tri četvrtine električne energije u zemlji i vlada očekuje da će ostati glavno uporište mreže još najmanje deset godina.
Što je s drugim zemljama?
Izaslanici iz gotovo 200 zemalja postigli su povijesni dogovor krajem 2023. godine na godišnjoj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi u Dubaiju o prelasku s fosilnih goriva, uključujući ugljen. To je bio prvi put da su se pregovarači složili suočiti s temeljnim uzrokom klimatskih promjena, iako kritičari kažu da dogovor ima više rupa u zakonu koje bi mogle usporiti taj pomak.
Kakvi su izgledi?
Istraživači su potvrdili da je 2023. godina bila dosad najtoplija u povijesti planeta, ne računajući milijarde godina tvorbe planeta. No IEA smatra da će potražnja za ugljenom ostati stabilna do 2025. godine, nakon što je porasla za 2,6 posto kako bi 2023. godine dosegla još jedan rekord. Svjetski čelnici morat će pojačati međunarodne napore da ograniče potrošnju ugljena kako bi postigli naširoko citirani cilj globalnih neto nultih emisija do 2050. godine. Neto nula znači da su emisije fosilnih goriva smanjene do točke u kojoj druge inicijative, poput sadnje drveća ili korištenja tehnologije za izvlačenje ugljikova dioksida iz zraka, nadoknađuju ono što ostaje. Kako bi se to postiglo do 2050. godine, globalna uporaba ugljena trebala bi pasti za više od 90 posto, a ono što ostane moralo bi se riješiti u postrojenjima koja mogu uhvatiti i pohraniti emisije, kaže IEA.
(Kroz svoju filantropiju, Michael R. Bloomberg, osnivač i većinski vlasnik Bloomberg Newsove matične tvrtke Bloomberg LP, podupire napore širom svijeta usmjerene na zamjenu energije ugljena čišćim alternativama.)