Zasad nema čvršćih naznaka o mogućem rješenju postizborne zavrzlame i sastavu nove vlasti. Glavni analitičar Bloomberg Adrije usporedio je kompanije iz država članica Europske unije po jednom od pokazatelja profitabilnosti, povratu na kapital.
U slovačkoj Erste banci izračunali su indeks prosperiteta za članice EU-a i, nimalo iznenađujuće, ne stojimo baš sjajno. No zato se možemo radovati reviziji procjene lanjskog ekonomskog rasta koji je tim statističkim zahvatom povišen s 2,8 na 3,1 posto.
Politička papazjanija
Postizborna politička papazjanija nastavljena je u ponedjeljak novim nagađanjima oko mogućeg sastava nove vlade. Prema nekim tvrdnjama Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), koja je na izborima osvojila 61 mandat, mogla bi novu vlast sastavljati s Domovinskim pokretom koji je osvojio 14 mandata. Za većinu u parlamentu potrebno je 76 zastupnika. Predstavnici oporbe istovremeno pozivaju na što brže konstituiranje "anti-HDZ-ovskog" Sabora.
Povrati na kapital
A dok se politika i dalje bavi sama sa sobom glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez usporedio je kompanije iz država članica Europske unije po jednom pokazatelju profitabilnosti, povratu na kapital. Brojke inicijalno pokazuju kako Hrvatska ne stoji toliko loše, dok su slovenske kompanije najgore.
Prosjek EU-a nalazi se na 21 posto, u Hrvatskoj iznosi 15 posto, a u Sloveniji još i upola manje. No Knez upozorava kako povrati hrvatskih kompanija nisu tako sjajni i bajni kao što na prvu izgledaju, te razuvjerava bilo koga razočaranog u slovenske povrate.
Indeks prosperiteta
Iz slovačke podružnice Erste banke koja je za 27 država članica EU-a izračunala indeks prosperiteta nisu došle dobre vijesti. Suprotno poretku po povratu na kapital, Hrvatska se nalazi bliže dnu popisa, dok je susjedna Slovenija gotovo na samom vrhu.
Mada nam je gospodarski rast pri samom vrhu unutar Unije, zaostajemo na drugim poljima. Primjerice, hrvatski građani ne vjeruju da će imati dovoljno novca za ugodan život u mirovini, premalo mladih ljudi je zaposleno, ne zanimamo visokokvalificirane radnike, imamo nisku kvalitetu života, malo štedimo, zaostajemo brojem inovacija, i još dosta toga.
Među članicama EU po indeksu prosperiteta na samom vrhu je Švedska, a na samom dnu Grčka.
Revizija BDP-a
Državni zavod za statistiku (DZS) u ponedjeljak je objavio revidiranu procjenu lanjskog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prema novoj procjeni BDP nam lani nije porastao za 2,8 posto već za nešto viših 3,1 posto.
Statističari razliku objašnjavaju revidiranim podacima o finalnoj potrošnji države koja lani nije rasla po stopi od 2,8 posto, kako je inicijalno procijenjeno i objavljeno krajem veljače, već za puno impresivnijih 6,6 posto.
Analitički tim Bloomberg Adrije ovogodišnji hrvatski rast prognozira na 2,8 posto, ekonomisti Hrvatske narodne banke očekuju 3,2 posto, a stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda tri posto.
Nova Vinistra
Nakon revidiranog podatka o rastu BDP-a objavljenog u ponedjeljak, utorak ne donosi objave novih makroekonomskih brojki, no u svijetu se polako zahuktava sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata. Tako su objavu svojih najnovijih rezultata najavili, između ostalih, nizozemski kemijski konglomerat Akzo Nobel, te švicarski farmaceutski gigant Novartis.
U Zagrebu bi na konferenciji za novinare trebalo biti najavljeno novo izdanje Vinistre, međunarodne izložbe vina i vinarske opreme čije se ovogodišnje – jubilarno trideseto – izdanje održava drugog vikenda u svibnju.