Hrvatska među najgorim zemljama EU-a po ulaganjima u željeznicu

Hrvatska je tijekom protekla tri desetljeća investirala šest puta više sredstava u razvoj cestovne infrastrukture nego u željeznice, prema izvještaju međunarodne organizacije Greenpeace pod nazivom "Razvoj prometne infrastrukture u Europi: Istraživanje smanjenja i širenja željeznice, autocesta i zračnih luka".

Studija, nastala u suradnji s uglednim njemačkim Institutom Wuppertal i T3 Transportation Think Tankom, ukazuje na velike promjene u prometnoj infrastrukturi Hrvatske. Od 1995. godine mreža autocesta u Hrvatskoj porasla je za čak 334 posto i dosegnula duljinu od 1310 kilometara u 2020. godini, što je osma najveća stopa rasta među analiziranim zemljama (EU 27, Norveška, Švicarska i Velika Britanija).

S druge strane, željeznička mreža se smanjila za četiri posto, a pet željezničkih linija ukupne duljine 118 kilometara zatvoreno je za putnički prijevoz, zajedno s 28 željezničkih postaja. To je onemogućilo tisuće ljudi da koriste željeznicu. Važno je napomenuti da su sve te linije samo "obustavljene", što znači da se lako mogu ponovno otvoriti uz odgovarajuća javna ulaganja.

Odnos ulaganja u ceste naspram željeznice u Hrvatskoj četiri puta je veći od europskog prosjeka, a jedino je Rumunjska imala lošiji omjer u razdoblju od 1995. do 2018. godine.

Greenpeace

"Hrvatska je u posljednja tri desetljeća sustavno zapostavljala svoju nacionalnu i međunarodnu željezničku mrežu, dok je u ceste upumpavala ogroman novac. To nas je dovelo do toga da smo među najgorim zemljama Europe po ulaganjima u željezničku infrastrukturu. Tisuće ljudi u ruralnim područjima nema odgovarajući pristup javnom prijevozu te su prisiljeni posjedovati automobil ili ostati kod kuće", istaknula je Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.

Unatoč zabrinjavajućim klimatskim okolnostima i globalnom dogovoru o smanjenju emisija stakleničkih plinova iz 1990-ih, Greenpeace ističe da je u Europi u posljednjih trideset godina uloženo 66 posto više sredstava u ceste nego u željeznicu (1,5 bilijuna eura u ceste naspram 930 milijardi eura, uglavnom u brzu željeznicu), potičući tako privatni prijevoz na naftu umjesto održivog javnog prijevoza.

Greenpeace

Širenje europskih autocesta za 60 posto, odnosno više od 30.000 kilometara, rezultiralo je povećanjem potražnje za motoriziranim cestovnim prijevozom od 29 posto do 2019. godine. Istodobno, ukupna europska željeznička mreža smanjila se za 6,5 posto, odnosno za 15.650 kilometara.

Promet ostaje jedini sektor u Europi koji još uvijek nije doprinio smanjenju emisija stakleničkih plinova, a emisije stakleničkih plinova iz prometa su porasle za 15 posto u razdoblju od 1995. do 2019. godine, uglavnom zbog vozila koja koriste fosilna goriva. Za usporedbu, prosječno putovanje vlakom u Europi proizvodi 77 posto manje emisija stakleničkih plinova po putničkom kilometru u odnosu na putovanje automobilom.

"Objavljeni podaci za Hrvatsku pokazuju kako su vlade desetljećima prioritetno podržavale izgradnju autocesta, zanemarujući održivi promet i na taj način Hrvatsku učinile ovisnicom o nafti. Pozivamo Vladu da financijske prioritete prebaci s cesta na željeznicu te uloži znatnija sredstva u nadogradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture kako bi željeznica postala dostupna alternativa cestovnom prijevozu te kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova", poručila je Andrić.

S druge strane, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je početkom rujna rekao da su ulaganja u prometnu infrastrukturu koncentrirana prema željeznici. Butković je izjavio da je svjestan problema koji su nastupali u željezničom prometu, ali je istaknuo da su to normalne okolnosti kada su radovi u tijeku.

"Kada gledate sve druge segmente prometa, nama željeznica ostaje jedini dio prometa koji treba modernizirati. Nastupilo je desetljeće ulaganja u željeznice. Pokrenuli smo projekte koji su rezultirali kašnjenjem i otežali prijevoz putnika. Otežan je i kargo promet. Trebalo bi se kroz narednih desetak godina sve realizirati i željeznica u Hrvatskoj bi se do tada trebala modernizirati", rekao je tada Butković.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar