Zračne luke diljem svijeta premještaju osjetljivu elektroničku opremu na krovove kako bi je zaštitili od poplava, jačaju kvalitetu pista kako bi mogle izdržati ekstremne temperaturne promjene i sve više rabe klimatizaciju kako klimatske promjene kompliciraju njihovo svakodnevno funkcioniranje.
U New Yorku se ulaže 19 milijardi dolara u preustroj aerodroma John F. Kennedy, što uključuje pripreme za radikalne vremenske uvjete kao što su udari oluja ili obalne poplave. Na Aljasci topljenje stalnog leda traži očvršćivanje poletno-slijetnih staza, dok se u Europi razmatraju građevni materijali koji dopuštaju da piste podnose veće temperaturne razlike kao i redizajn zgrada za užarena ljeta.
"Utjecaj klimatskih promjena čini nas sve manjima", kazao je Rick Cotton, izvršni direktor u tvrtki koja upravlja zračnim lukama JFK, LaGuardia i Newark.
Čitaj više
G-20 zbog 'uzastopnih kriza' vidi rizike za dugoročni rast
Skupina G-20 dobro koordinirane fiskalne i monterane politike smatra ključnima za gospodarski rast.
09.09.2023
Gotovo cijela svjetska populacija izložena je globalnom zagrijavanju
Čak je 3,8 milijardi ljudi mjesec dana patilo od ekstremnih temperatura.
08.09.2023
Upozorenje iz Nairobija: Svijet gubi utrku u postizanju klimatskih ciljeva
U Afrci su neke od najtežih posljedica klimatskih promjena, a prima tek 12 posto novca potrebnog da bi se nosila s njima.
05.09.2023
Klimatske promjene potiču štetočine i bolesti da nam kvare hranu
Biljne bolesti već koštaju globalno gospodarstvo preko 220 milijardi dolara svake godine, a invazivni kukci najmanje 70 milijardi dolara.
01.09.2023
Dok se zrakoplovna industrija obvezala postići nultu neto emisiju ugljičnih plinova do 2050. godine, ekstremni vremenski uvjeti prisiljavaju na promišljanje kako prilagoditi ključnu infrastrukturu u zračnim lukama diljem svijeta. Samo dizanje morske razine znači da će aerodromi morati uložiti 57 milijardi dolara kako bi zadržali sadašnju razinu rizika do kraja stoljeća, navodi se u izvješću o upravljanju klimatskim rizicima koje je prije dvije godine objavljeno u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Valovi vrućina kakvi su ovoga ljeta pogodili SAD, Europu i Aziju stvaraju pritisak na klimatizacijske uređaje koji nisu samo važni za ugodu putnika već i za dobro funkcioniranje elektroničkih sustava. Iznenadna oluja u kolovozu koja je pogodila Frankfurt učinila je da zrakoplovi izgledaju kao da su parkirani u jezeru, dok su prošlogodišnje visoke temperature u Ujedinjenom Kraljevstvu prouzročile oštećenje na pisti zračne luke Luton u Londonu.
Poletno-slijetne staze sadrže različite asfaltne mješavine, ovisno o klimi u određenom području. Pista u Dubaiju je, primjerice, napravljena od sastojaka koji bi trebali podnijeti visoke temperature i drugačija je od onih u Engleskoj koje sada sve više postaju izložene velikim vrućinama.
Na području New Yorka, poglavito u obalnim zračnim lukama, premještaju se trafo-stanice s tla i postavljaju na mjesta manje podložna poplavama te se ugrađuje oprema za borbu protiv plavljenja.
Po riječima Cottona, tamošnja uprava zračnih luka je naučila lekciju iz 2012. kada je uragan Sandy izazvao poplavu na pisti i oštetio elektroničku opremu.
"Dizajnirali smo terminal tako da je ključna infrastruktura zaštićena u slučaju poplave zbog dizanja razine more ili oluja i rasporedili smo barijere protiv plavljenja kao dodatnu zaštitu", rekla je Helena Williams, glavna izvršna direktorica u tvrtki koja upravlja dizajniranjem novog terminala 6 na aerodromu JFK vrijednom 4,9 milijardi dolara.
U ledenim uvjetima Aljaske potrebno je zaštititi vječni led na kojemu su napravljene neke od vitalnih aerodromskih infrastruktura.
U zračnoj luci Schiphol u Amsterdamu napravljeni su potrebni nagibi za odvodnju u slučaju jakih kiša, a radi se i na sustavu koji bi osigurao adekvatnu odvodnju sve većih količina padalina koje se očekuju u budućnosti.
Također se radi na tome da se zgrade ne pregrijavaju, a pješačke i biciklističke staze se prekrivaju kako bi ostale što više u sjeni.
U Francuskoj su manjak vode i visoke temperature doveli do ograničenja u korištenju vode, pa je zračna luka u Nici tijekom protekle godine morala ograničiti količinu vode koja se koristi za čišćenje, rekla je Isabelle Vandroit koja je zadužena za održivi razvoj i okolišne uvjete na aerodromu Côte d’Azur.
Visoke temperature čak mogu djelovati na zakone fizike koji omogućuju letenje. Toplo vrijeme znači da je zrak manje gust, što stvara manji potisak pod krilima za uzlijetanje i manju snagu za motore. To onda traži dulje piste jer zrakoplovi trebaju veći zalet ili se mora smanjiti broj putnika kako bi se smanjila težina letjelice, što onda smanjuje prihode.
Radi se zapravo o hitnosti koja pogađa zrakoplovnu industriju u smislu potrebe za prilagođavanjem klimatskim promjenama, navodi se u izvješću Europske agencije za sigurnost zračne plovidbe Eurocontrol iz ožujka.
Piste se mogu širiti i pucati kada su izložene velikim temperaturnim promjenama. U kolovozu prošle godine svi su letovi privremeno zaustavljeni u vojnoj zračnoj bazi Brize Norton u Ujedinjenom Kraljevstvu jer su visoke temperature učinile poletno-slijetnu stazu neuporabljivom.
Logično je zaključiti da će sve više zračnih luka sada koristiti mješavine materijala koji mogu izdržati i hladne i užarene uvjete, a to je skuplje, kaže Alex Walton, građevinski inženjer u tvrtki Arup Group koja radi na stotinama aerodroma.
Po riječima Thomasa Budda sa sveučilišta Cranfield u Engleskoj, malo ozbiljniji zahvat na pisti može vrlo brzo prerasti u trošak od više stotina tisuća dolara i izazvati veće poremećaje u prometu, a potpuna obnova staze može dosegnuti i cijenu od 100 milijuna dolara.
Većina zračnih luka na svijetu ne može izdržati temperature veće od 50 stupnjeva celzija, ističe Budd i dodaje da sve više aerodroma može imati probleme s oštećenjem asfalta i druge infrastrukture.
"Klimatske promjene se događaju i nemamo luksuz čekati da se pripremimo. Vrijeme za prilagodbu je već bilo prije 20 ili 30 godina", poručuje Budd.