.webp){kind=icon}
Tjedan su obilježili veliki euri, bili oni koje će država uložiti u provođenje porezne reforme, koja prema mnogima to zapravo nije, bili oni koje je Atlantic iskeširao za kupnju srpskog Strauss Adriatica. Prošlotjedne poplave osušilo je sunce, i to u pravi trenutak, jer je Ina svečano otvorila svoju prvu solarnu elektranu u Virju. Europska komisija objavila je koliki rast predviđa Hrvatskoj, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a (MRRFEU) izdalo je uputu kako uvažiti inflatorne utjecaje i preinačiti već ugovorene cijene na javnim natječajima, zbog čega su neka od najvećih gradilišta u zemlji napredovala puževim korakom.
Najveća poslovna vijest tjedna definitivno je objava Atlantic Grupe da za 40,5 milijuna eura preuzima Strauss Adriatic, poznat na srpskom tržištu po brendovima kave Doncafé i C kafa. "Uz poznate brendove, Atlantic bi preuzeo i moderan proizvodni pogon u industrijskoj zoni Šimanovci kraj Beograda te 220 zaposlenih", objavio je Atlantic koji je u utorak predao obvezujuću ponudu za kupnju te tvrtke. Zaključenje transakcije još mora odobriti Komisija za zaštitu konkurencije u Srbiji.
Preuzimanje se, međutim, analitičarima Bloomberg Adrije čini iznenađujućim jer je ponuda za preuzimanje, sukladno posljednjim rezultatima Strauss Adriatica, "van svih okvira i nadmašuje multiple čak i brzorastućih tech kompanija". Kako tumači analitičar korporativnih financija Matteo Mošnja, očekivalo se da će se Atlantic odlučiti na akviziciju čija bi se vrijednost transakcije kretala u rasponu od osam do 12 puta iznosa dobiti prije oporezivanja, kamata, deprecijacije i amortizacije (EBITDA). Kako je Strauss Adriatic prošlu godinu završio s tek milijun eura EBITDA-e, uz ponuđenih 40,5 milijuna eura ispada da bi se promatrani koeficijent kretao oko stratosferskog iznosa od 40, umjesto očekivanih osam do 12.
Cjelokupnu hrvatsku javnost u neizvjesnosti je tjednima držala vlada teaserima o poreznom rasterećenju. No kako je ispalo nakon predstavljanja porezne reforme, vladajući se nisu domislili ničeg revolucionarnog. Ministar financija Marko Primorac rastumačio je izmjene osnovice osnovnog odbitka: "Povećavaju se iznosi osobnog odbitka s 531 na 560 eura, zaokružuju se svi iznosi na korist poreznih obveznika, a isto tako podižemo prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 eura na 50.400." Uvode se i olakšice na doprinose za mirovinsko, jedinice lokalne samouprave moći će same propisivati iznos poreza na dohodak, a ugostitelji će moći dobiti bakšiš i kada mušterije plaćaju karticama.
Vlada RH
To se ne može nazivati poreznom reformom, komentirao je predsjednik Zoran Milanović na Danu poduzetnika, a njegovoj kritici pridružili su se i ekonomski analitičari koji tvrde da u najavama Vlade ne vide suštinsku reformu, već "puko preknjižavanje" koje makroekonomski neće ništa bitno promijeniti.
Ipak, moglo bi se reći kako je do jedne suštinske promjene ovoga tjedna doista došlo. Ina je službeno pustila u probni rad solarnu elektranu Virje te postala komercijalni proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora. Zelena tranzicija u toj će tvrtki uskoro još ubrzati solarnom elektranom u Sisku.
Slušaju se savjeti Europske komisije koja je Hrvatskoj preporučila da do kraja ove godine ukine mjere potpore za energiju, nastavi s čvrstom provedbom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i programa kohezijske politike te bržim razvojem obnovljivih izvora smanji ovisnost o fosilnim gorivima.
Komisija je objavila i kako predviđa rast hrvatskog BDP-a za 1,6 posto u ovoj i 2,3 posto u 2024. godini, što je puno niže od procjene MMF-a koji govori o rastu od 2,2 posto već u ovoj godini. Kad smo kod rasta i Europske unije, iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a kažu da bi hrvatski BDP u idućih nekoliko godina mogao skočiti na 80 posto europskog prosjeka, što bi malo zavrnulo pipu EU-ovih fondova.
Emisija CO₂ ne da se nije smanjila globalno, nego je lani dosegla rekordne razine | Bloomberg
S druge strane, jedna se pipa samo odvrće, tvrtke sve više izdvajaju za penale što onečišćuju zrak. Kompanije su prošle godine platile rekordnih 95 milijardi dolara zbog emisije CO₂, godinu prije taj je račun iznosio oko 84 milijarde dolara.
Dok na nebu rastu pare, Hrvatska se upecala na uzgoj orade i brancina, ali Turska joj mrsi mreže. Prema najnovijoj analizi Bloomberg Adrije, u proizvodnji orada i brancina probili smo se na četvrto mjesto u Europi, iza Turske, Grčke i Španjolske. Koliko god takve informacije raduju, analiza poslovanja domaćih uzgajivača pokazuje da je rad na moru i dalje kruh sa sedam kora. Devalvacija turske lire pospješila je potražnju, a time i proizvodnju, što je snizilo cijene ribe na tržištu.
Proizvodnja orade | Bloomberg Adria
Te sreće da cijene padnu nisu bili izvođači brojnih projekata financiranih EU-ovim novcem. Budući da su potpisali ugovore dobivene natječajima javne nabave, korekcije cijena i usklađivanja s inflacijskom zbiljom prilično su komplicirani procesi, tako da se sve usporilo u iščekivanju reakcija Vlade. MRRFEU je u ponedjeljak izdao uputu o primjeni povećanja cijena u ugovorima korisnika. To bi trebalo otvoriti put deux ex machina rješenju koje će ubrzati dinamiku izvođenja radova.
To je summa summarum tjedna u kojem je bilo poreznih rasterećenja, skupih kava, energije sunca, dobrih riba i inflacijskih igara.
