Bosna i Hercegovina (BiH) jedna je od rijetkih europskih zemalja koja je 100 posto ovisna o Gazpromu i ruskom plinu. Turski tok Republiku Srpsku opskrbljuje plinom od 1. siječnja 2021. godine, a Federaciju BiH (FBiH) od 1. travnja iste godine. Unatoč izravnom protivljenju BH Gasa i Energoinvesta, prekršen je ugovor potpisan s mađarskim FGSZ Natural Gas Transmissionom (FGSZ) na osnovi garancija Vlade FBiH za opskrbu preko Ukrajine, a ne Turske, navodi se u dokumentima i e-mail prepiskama u koje je Bloomberg Adria imao uvid.
FGSZ je zbog prijevremenog prekida ugovora od Energoinvesta i BH Gasa za opskrbu plinom preko Ukrajine i točke Beregszász (Bereğove) pokrenuo arbitražni postupak protiv Vlade FBiH, Energoinvesta i BH Gasa 2021. godine pred arbitražnim sudom u Zürichu. FGSZ prema osnovi ugovora traži naknadu od 23 milijuna američkih dolara (USD).
Gazprom je iskoristio svoju dominantnu poziciju u Bosni i Hercegovini, budući da BiH uvozi samo ruski plin, i raniju opskrbu Bosne i Hercegovine preko Ukrajine preusmjerio na Tursku.
Pisma i FGSZ
Energoinvest i BH Gas su 1. svibnja 2020. godine potpisali produljenje ugovora s mađarskim FGSZ-om za transport plina kroz točku Beregszász, na granici Mađarske i Ukrajine, do kraja 2023. godine. FGSZ je zagarantirao tzv. "ljetni popust", a uvjet za potpisivanje bila je garancija Vlade FBiH da se za prijenos plina ostaje pri točki Beregszász (Virtual Interconnection Point – VIP Bereg). Garanciju je potpisao premijer Federacije BiH Fadil Novalić u vidu Pisma uvjerenja i Pisma suglasnosti.
U ugovoru s FGSZ-om navedeno je da ako Energoinvest, odnosno BH Gas prekinu ugovor prije 31. prosinca 2023. godine, FGSZ ima pravo na naknadu. Prekid u 2021. značio bi naknadu od 23 milijuna američkih dolara FGSZ-u.
U Pismu uvjerenja navodi se da Vlada FBiH smatra da će za vrijeme trajanja Dugoročnog ugovora točka Beregszász i dalje ostati jedina primopredajna točka za uvoz ruskog prirodnog plina, a transportni pravac Beregszász–Kiskundorozsma–Zvornik jedini pravac opskrbe FBiH prirodnim plinom.
Pismom suglasnosti Vlada nastavlja podršku kompanijama (Energoinvestu i BH Gasu, kao javnim poduzećima) koliko bude potrebno da one u cijelosti ispune svoje obveze prema osnovi Dugoročnog ugovora uz dodatak da "ni Vlada FBiH, niti BH Gas, a niti Energoinvest neće derogirati iznesene navode".
Naknadno su Energoinvest i BH Gas međusobno potpisali Pismo suglasnosti kojim "s[u]glasno izjavljuju da neće raskidati zaključeni Dugoročni ugovor o transportu plina s FGSZ-om".
Dopisi Energoinvesta i Gazproma
Prema dopisu Dmitrija Averkina, trenutačnog zamjenika glavnog izvršnog direktora za izvoz plina u Gazprom Exportu, iz 24. prosinca 2020. godine upućenog Energoinvestu, navedeno je da isporuke prirodnog plina u BiH u 2021. godini planiraju ostvariti Turskim tokom. Istaknuo je kako ne mogu produžiti trenutačni ugovor pod uvjetima točke isporuke VIP Bereg.
Direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević odgovorila je navodeći da Energoinvest godinama nije dobio nikakvu informaciju niti vodio bilo kakav razgovor o promjeni mjesta isporuke iz Beregszásza. "Sve informacije koje smo imali su da je Gazprom Exportu produžen zakup kapaciteta preko Ukrajine na pet godina s mogućnošću produljenja za još pet godina."
Hadžialjević je dodala kako je upoznata s činjenicama da su pojedine osobe iz Srbije i Republike Srpske davale razne izjave u vezi s Turskim tokom i mogućnosti da se BiH priključi na taj tok, ali da to nikada nisu bile izjave Energoinvesta, BH Gasa i/ili Vlade Federacije BiH.
"Naprotiv, Vlada FBiH je dala jamstvo FGSZ-u da će podcrtati potpisanu činjenicu da ćemo svoju obvezu ispunjavati do 2023. godine", dodala je Hadžialjević.
Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik 5. lipnja 2019. godine prije puta u Sankt-Peterburg izjavio je da su Bosna i Hercegovina, a posebno Republika Srpska, zainteresirane za ruski plin i priključenje projektu plinovoda Turski tok.
Budući da Averkin nije odgovorio na dopis Energoinvesta, Hadžialjević je pisala i zamjenici predsjednika Upravnog odbora Gazproma, glavnoj direktorici Gazproma Eleni Burmistrovoj. "Ovaj 'prijedlog', koji je u osnovi pitanje uzmi ili ostavi, političko je koliko i ekonomsko pitanje i zabrinuti smo da bi mogao izazvati politička previranja."
Budući da je Gazprom predložio prelazak na Turski tok, pokrenuta je interna rasprava o prekidanju ugovora s mađarskim FGSZ-om. U e-mail prepisci u koju je Bloomberg Adrija imao uvid, Hadžialjević se složila s konstatacijom savjetnika uprave BH Gasa Almira Bečarevića da se ugovor s FGSZ-om ne može prekinuti na osnovi "više sile", što je ujedno jedina klauzula pod kojom se ugovor može prekinuti bez penala. "Baš zato, da ne bismo krivci bili mi, jer je to najlakše, neka bude odluka Vlade i Ministarstva št[o] dalje uraditi", napisala je.
Aneks 85
Gazprom dostavlja prijedlog Aneksa 85 ugovora s Energoinvestom, a potom i službenu verziju u kojoj piše da je Zvornik od 1. travnja 2021. primopredajna točka plina umjesto Beregszásza. Tako bi plin za Energoinvest dolazio kroz Turski tok, s juga Srbije, umjesto tadašnje rute preko Mađarske i Vojvodine.
Gazprom nije odgovorio na dopis koji smo poslali na ovu temu.
Energoinvest ponovno piše Gazpromu navodeći: "Jasno je da je netko iz Srbije uzeo sebi za slobodu da u naše (Energoinvesta) ime donosi poslovne odluke bez našeg pristanka, što je jasno podrivanje suvereniteta Bosne i Hercegovine i naše kompanije."
"Stoga ne možemo sami donijeti odluku o prelasku na Turski tok, to je strateška odluka i mora se donijeti u dogovoru s Vladom i uz njihovo odobrenje", navodi se u dopisu. Međutim, službena odluka Vlade FBiH do trenutka objavljivanja teksta nije javno obznanjena.
Hadžialjević tada javlja da joj se ministar Nermin Džindić javio i rekao kako su kontaktirali i tražili sastanak s veleposlanikom Rusije. "On nije prihvatio sastanak odmah jer je tek došao. Kaže ministar i da su poslali pismo sa zahtjevom za sastanak."
Tadašnja zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković je 30. prosinca 2020. godine održala hitan sastanak s privremenim otpravnikom poslova Veleposlanstva Ruske Federacije u BiH Aleksejem Kerestedžijancem, na kojem je uručila diplomatsku notu, u kojoj se traži da nadležna ruska kompanija omogući nastavak postojeće opskrbe plinom koja traje već nekoliko desetljeća.
Preokret
Energoinvest potpisuje Aneks 85 ugovora s Gazpromom 30. prosinca 2020. godine. Njegovim potpisivanjem je u pitanje doveden važeći ugovor s FGSZ-om.
Šest dana kasnije, Hadžialjević od BH Gasa traži usporednu cijenu plina za isporuku 1000 metara kubičnih preko Ukrajine, uključujući cijenu transporta iz Mađarske i Srbije, te preko Turskog toka, posebno navodeći iznos penala iz Mađarske.
"Stari pravac opskrbe (Ukrajina) je 262 USD (travanj); Novi pravac opskrbe (Turski tok) 280 USD (travanj). Od travnja do kraja 2021. godine u FBiH bit će transportirano cca 100 milijuna Sm³ (standardnih metara kubičnih, op.), što znači tri milijuna KM (konvertibilnih maraka, op.) veće troškove na Turskom toku", odgovorio je Bečarević.
Zbog tada aktivnog ugovora, kroz Srbiju i Mađarsku i obveze plaćanja troškova po ugovorima od travnja do kraja godine bit će plaćeno otprilike do devet milijuna konvertibilnih marki, istaknuo je. Prelazak na Turski tok tako je samo u 2021. godini koštao 12 milijuna konvertibilnih marki više od starog pravca opskrbe.
"Tražili smo da se potpisivanje aneksa prolongira za tri mjeseca. U ta tri mjeseca Energoinvest bi trebao s Gazpromom iznaći rješenje i potpisati finalni ugovor za ovu godinu", izjavio je 28. veljače 2021. godine federalni ministar energije Nermin Džindić.
Džindić do objavljivanja teksta nije odgovorio na pozive i dopise koje smo poslali. Bloomberg Adria još uvijek čeka na odgovor na zahtjev o pristupu informacijama po Zakonu o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) koji je uputio.
Veo tajnosti
Tri mjeseca istjecala su krajem ožujka 2021. godine, kada je i Vlada FBiH prvi put na dnevni red uvrstila točku kojom se razmatra usmena informacija ministra Džindića "o trenutnom statusu Aneksa ugovora Gazprom – Energoinvest d.d. Sarajevo, kojim se opskrba Federacije Bosne i Hercegovine plinom prebacuje na Turski tok".
Zapisnik s te sjednice obilježen je kao interni dokument te nije dostupan javnosti.
Unatoč prvobitnom protivljenju, Energoinvest od travnja 2021. plin uvozi preko Turskog toka. "Navedeni prelazak je učinjen na zahtjev Gazprom Exporta, koji za BiH nije pružio alternativu dobave te je u tom smislu u [prosincu] 2020. godine obostrano potpisan aneks osnovnog ugovora o opskrbi plinom, koji datira još iz 1997. godine", navela je Hadžialjević 7. travnja 2021.
Do objavljivanja teksta Hadžialjević nije odgovorila na pozive i dopise koje smo poslali. Bloomberg Adria još uvijek čeka na odgovor na zahtjev po ZOSPI-ju koji je uputio.
Gazprom je u konačnici u nešto više od tri mjeseca kompletnu opskrbu plinom za BiH prebacio na Turski tok. Ukrajina je u potpunosti zaobiđena, a jedini dostupan plin ostao je Gazpromov. Džindić i Vlada FBiH se ni u jednom trenutku nisu obratili Parlamentu FBiH po pitanju prelaska na Turski tok.
Energoinvest je od protivnika ideje trenutačnog prelaska na Turski tok došao do pozicije glavnog zagovarača ispravnosti te odluke.
"Ukupna cijena plina u Zvorniku putem novog pravca dobave niža je za približno 25 posto nego isti taj plin koji bi se dobavljao pravcem kroz Ukrajinu i Mađarsku. Egzaktan dokaz je [usporedba] troškova i jedne i druge rute dobave, sačinjenih na bazi konkretnih pokazatelja i računa", navela je Hadžialjević u travnju 2021.
"Od prelaska na Turski tok plin je poskupio više od 100 posto i nikad nije bilo to najavljeno smanjenje od 25 posto", rekao je za Bloomberg Adriju Bečarević.
Energoinvest je 2022. godine tužio FGSZ zbog, kako kažu, naplaćivanja transporta plina preko Ukrajine i Mađarske do travnja 2021. po cijenama "znatno višim od tarife odobrene od mađarskog regulatora". Zbog činjenice da spor traje, Energoinvest nije otkrivao više detalja.
U međuvremenu, na funkcioniranje Sarajevogasa utjecao je prelazak na Turski tok, izjavio je Feni direktor tog kantonalnog javnog komunalnog poduzeća Edis Baković 26. ožujka 2023. godine. Rekao je kako je to bio prvi put da su ograničene maksimalne dnevne količine plina koje mogu biti isporučene Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno Sarajevogasu kao njenu najvećem potrošaču. Ova promjena bila je izuzetno izazovna za poslovanje Sarajevogasa.
Vlada FBiH, Energoinvest i BH Gas čekaju konačnu odluku arbitražnog spora u Zürichu, koji bi ih ukupno mogao koštati preko 45 milijuna konvertibilnih marki (30 milijuna eura).
Bloomberg Adrija je kroz prethodnih 20 dana kontaktirao predstavnike Energoinvesta i federalnog ministra energetike više puta telefonski, putem službenih dopisa i putem zahtjeva po ZOSPI-ju. Naši pozivi registrirani su u njihovim uredima za odnose s javnošću, ali nikada nismo dobili povratne informacije.