.webp){kind=icon}
Vijest koja je obilježila domaću poslovnu scenu prošlog tjedna je Googleova kupovina hrvatske mobilne aplikacije Photomath koja s pomoću kamere na pametnom mobitelu rješava matematičke zadatke. Još uvijek se čeka odobrenje regulacijski tijela Europske unije (EU), a neslužbeno se priča o iznosu od oko milijardu kuna.
Mi smo se prigodno osvrnuli i na mračnu stranu dosadašnjih Googleovih akvizicija i prisjetili se svih proizvoda i projekata koje je tehnološki div kupio pa ugasio. Nadamo se da na tom groblju nekad prosperitetnih aplikacija neće završiti i naš Photomath.
No nije samo Google prošlog tjedna pazario. Dapače, na tržištu je bilo jako živo, pa je tako Mplus preuzeo udio američkog Manpowera (i tu se čeka odobrenje regulatora), onda je imperij uzvratio udarac, pa je američki Cambridge Mobile Telematics kupio hrvatski insuretech Amodo, a pionir ovog akvizicijskog vala bio je Greyp Bikes koji je prije 15-ak dana postao Porsche eBike Performance.
U posljednjih nekoliko dana mogli smo se iz prve ruke uvjeriti kako su se najveće domaće kompanije nosile s makroekonomskim izazovima. Kratak zaključak bio bi – dobro. Većina naših vodećih tvrtki zabilježila je dobre rezultate i rast prihoda, a čak su se i standardni gubitaši malo pomakli s mjesta.
U moru objava financijskih rezultata, naši analitičari su secirali brojke i perspektive onih najbitnijih. Končaru i ove godine predviđaju rast, dok će Atlantic Grupa morati pričekati oporavak operativne dobiti.
Podravka bilježi plus u svim segmentima, Krašu je dobit porasla za gotovo 50 posto, no to nije spriječilo predsjednika uprave Slavka Ledića da podnese ostavku.
Rat u Ukrajini najgore je pogodio AD Plastik, čija bilanca zbog njega dobrano pati, a posljedice sukoba osjeća i jedna od naših najpropulzivnijih tvrtki – Rasco. Unatoč tome, ostvarili su rast prihoda od 30 posto, a ugostili su nas i u svojem proizvodnom pogonu te nam pokazali kakvog asa imaju u rukavu za skoru budućnost.
Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske u četvrtom je lanjskom kvartalu realno bio četiri posto viši nego u istom razdoblju godinu prije, a u odnosu na treće tromjesečje ostvaren je rast od 0,9 posto. Na godišnjoj razini i dalje se bilježi usporavanje ekonomije, ali je BDP svejedno na razini cijele 2022. godine porastao 6,3 posto.
Premijer Andrej Plenković smatra da je taj rast sjajan, ali taj sjaj naglo blijedi kad pogledamo širu sliku
Naime, iako BDP solidno raste, on nije ni sjena tempu bujanja inflacije koja ipak pokazuje blage naznake usporavanja u posljednja tri mjeseca.
Prema najnovijim podacima DZS-a od četvrtka, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u veljači ove godine usporila je na 11,9 posto, nakon što je u siječnju dosegnula 12,7 posto.
"Stopa opće inflacije neće tako lako opasti, a temeljna inflacija nastavit će stvarati pritisak barem tijekom prvog polugodišta", upozoravaju analitičari Bloomberg Adrije u svojoj najnovijoj analizi koja se bavi nedavnim kretanjem cijena i prognozama za budućnost.
Konkretnije, godišnji inflacijski prosjeci u regiji lani su se kretali između 9,3 posto u Sloveniji do 14 posto u Bosni i Hercegovini. Za ovu godinu naši analitičari prognoziraju prosjeke u rasponu od 8,4 do 11,4 posto.
Rekordna francuska inflacija od 7,2 posto u veljači povećala je pritisak na Europsku središnju banku (ECB) na dodatno povećanje kamatnih stopa i otežala politički život predsjedniku Emmanuelu Macronu.
Sveopći rast cijena sve teže pogađa građane diljem Europe, a posebno u Hrvatskoj, gdje je inflacija dodatno pogurana uvođenjem eura. Pokazalo se da su bili u pravu oni koji su na vrijeme upozoravali da će cijene dodatno rasti uvođenjem eura. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je kako je, od 20 usluga koje prati, u siječnju, u usporedbi s prosincem, porasla cijena za njih čak 18.
Mi vam donosimo tablice s opširnim pregledom poskupljenja hrane i najkorištenijih usluga, pa se možete i sami uvjeriti kako vam lisnica iz mjeseca i u mjesec sve više pati.
Kako to obično biva, dok se jedni muče spojiti kraj s krajem, drugi pronalaze načina kako oploditi svoj novac. Idealna prilika za one imaju bila je narodna obveznica koja jamči povrat od preko tri posto godišnje. Stoga ne čudi da ih je do ponedjeljka upisano u vrijednosti od 1,3 milijarde eura, a ministar financija Marko Primorac zadovoljno trlja ruke i poručuje – ne kupujemo glasove, već potičemo ulaganja.
Uz sve gospodarske izazove, prošli tjedan su obilježile i problemi s vremenom. Zbog snijega i orkanske bure zatvorena je autocesta A1, kao i cijeli niz lokalnih cesta, što je cijelu Dalmaciju privremeno odsjeklo od ostatka države. Kako je za Bloomberg Adriju pojasnio profesor na prometnom fakultetu u Zagrebu Rajko Horvat, prometni kolaps je domaću ekonomiju stajao oko 150 milijuna eura.
