Premijer Andrej Plenković je u četvrtak austrijskom kancelaru Karlu Nehammeru i predsjedniku vlade njemačke savezne države Bavarske Markusu Söderu predstavio mogućnosti LNG terminala u Omišlju na Krku, s namjerom povezivanja tih zemalja plinovodom za koji bi se tražilo sufinanciranje od Europske komisije.
Plenković je nakon razgledavanja terminala istaknuo kako su zajedno objavili izjavu koja formalizira početak suradnje zemalja u energetsko-političkom kontekstu. Oformit će se zajedničko tijelo u kojem će biti predstavnici spomenutih vlada i stručnjaci koji će utvrditi modele daljnje energetske suradnje u gradnji plinovoda i proširenju postojećeg kapaciteta LNG terminala na Krku, rekao je.
Plenković je istaknuo i kako je ta suradnja važna u izmijenjenim okolnostima ruske agresije na Ukrajinu u kojima cijela Europa traži alternativne opskrbne pravce, ali i u okviru daljnje zelene energetske tranzicije, piše Hina.
"U Hrvatskoj moramo doprinijeti ne samo vlastitoj energetskoj sigurnosti, nego i susjednih zemalja, pa i Austrije i Njemačke", naglasio je.
Istaknuo je kako je hrvatska Vlada kapacitet LNG terminala na Krku ljetos odlučila povećati s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina. To je dvostruko više od hrvatskih potreba, i kućanstava i gospodarstva i industrije, rekao je. Namjera je da hrvatski, austrijski i bavarski čelnici zajednički nastupaju prema Europskoj komisiji i traže sufinanciranje tih projekata, rekao je Plenković.
U povezivanju Austrije i Bavarske plinovodom važan je pravac kroz Sloveniju te su bitni razgovori i s tom zemljom, naveo je. Austrijski kancelar Nehammer rekao je kako se daljnji koraci u tom projektu prepuštaju stručnjacima. "Obratit ćemo se zajedno Europskoj komisiji što prije i tražiti potporu. U Austriji postoji politička volja da se pridružimo tom projektu. Razradit ćemo projekt i premostiti uska grla u opskrbi", rekao je.
Istaknuo je kako je Austrija znatno smanjila uvoz plina iz Rusije od početka rata u Ukrajini te diverzificirala izvore energije. Važno je razmišljati i o postupnom napuštanju fosilnih goriva, a i o vodiku kao energentu budućnosti, dodao je.
Markus Söder je ocijenio da je ovo važan korak sa zajedničkim ciljem osiguranja energetske neovisnosti, očuvanja razine energenata i borbe s klimatskim promjenama. "Tražimo nove obnovljive izvore energije, od vodika, preko vjetroelektrana do solarnih elektrana, u čemu važna može biti Južna Europa", rekao je.
U projektu povezivanja Njemačke preko Slovenije i Austrije plinovodom sve počinje izgradnjom novog LNG terminala u Omišlju, uz već postojeći, navedeno je tijekom predstavljanja projekta.
Opcije su kopneni terminal kapaciteta 15 milijardi kubičnih metara plina s procijenjenom cijenom od 1,75 do dvije milijarde eura ili plutajući po cijeni od 1,2 milijarde eura, a kapaciteta 9,6 kubičnih metara na godinu. Tu je i plinovod kroz Sloveniju, u vrijednosti 600 milijune eura. Plinovod i terminal projektirali bi se za budući transport vodika.
Među planiranim plinovodima u Hrvatskoj su novi na pravcu Zlobin-Bosiljevo, pravcu prema Mađarskoj, BiH te Albaniji i Crnoj Gori.