Meta Platforms postao je najnoviji div društvenih medija koji se petlja s idejom prodaje vrhunskih opcija kao dijela svoje usluge, prema izvješću The Vergea. Budući da su mu platforme godinama bile besplatne, Meta želi vidjeti hoće li itko od nas platiti za nove opcije na Facebooku, Instagramu ili WhatsAppu.
No to će teško prodati.
Zapitajmo se koju bismo posebnu opciju na Facebooku platili? Uzmimo u obzir kako je tijekom proteklog desetljeća kompanija eksperimentirala s nizom novih usluga koje nisu uspjele osvojiti korisnike, od čarobnog digitalnog pomoćnika u Messengeru do velikog projekta kriptovalute. Sve su te usluge bile besplatne.
S Facebookova gledišta, jednostavno bi rješenje, poput doplate za uklanjanje oglasa iz newsfeedova, bilo najbolje. Vrlo bi malo koštalo, a YouTubeu je očito uspjelo. Oni su suviše iritantnim oglasima svoje pretplatnike uspjeli namamiti na doplatu kako bi ih se riješili. No korisnici Facebooka samo nastavljaju scrollati.
U posljednjih je sedam godina broj YouTubeovih pretplatnika postojano rastao. Danas više od 50 milijuna korisnika plaća između 10 i 11,99 dolara mjesečno za YouTube Premium, odnosno YouTube Music.
YouTube svoje prihode od tih pretplatničkih usluga ne objavljuje, ali konzervativna procjena sugerira kako u naknadama za pretplatu mjesečno zarađuje 500 milijuna dolara, odnosno godišnje šest milijardi, što je gotovo petina ukupne prodaje odjela. Preostalo dolazi od oglašavanja.
Time je YouTube među društvenim medijima postao izuzetan. Meta, Snap i Twitter također su ulagali napore u diverzifikaciju, no malo ih je uspjelo smanjiti ukorijenjeno oslanjanje na oglašavanje.
Snap, koji 99 posto svojeg prihoda ostvaruje od reklama, tako nije uspio prodati pametne naočale. U lipnju je još lansirao uslugu mjesečne pretplate od 3,99 dolara pod nazivom Snapchat Plus. Opcije nisu posebno iznenađujuće ili zanimljive. Na primjer, možete promijeniti stil Snapchatove ikone. Do sada se milijun korisnika pretplatilo, što nije loš početak, ali teško će većina preostalih 329 milijuna aktivnih korisnika učiniti isto.
Facebook je u međuvremenu pokušavao sve i svašta. U samo nekoliko posljednjih mjeseci zatvorio je odjel za igre na sreću, alat za kupovinu uživo i opciju susjedstva kojom je htio biti konkurentan Nextdoor Holdingsu. Uz to smanjuje i newsletter platformu.
Twitterovo licenciranje podataka pristojan je pokušaj diverzifikacije koji je prošle godine doprinio oko 11 posto, odnosno 570 milijuna dolara prihoda, ali njegovo oslanjanje na korisničke podatke ne čini ga toliko drugačijim od oglasnog modela.
YouTube se znatno uspješnije odmaknuo od oglasa, velikim dijelom jer su među najiritantnijima na internetu. Odbrojavanje oglasa od četiri sekunde ili više prije početka traženih videozapisa može se činiti kao vječnost. Njegove nam reklame oduzimaju vrijeme. Mnogi tweetovi o YouTube Premiumu pišu koliko je osvježenje koristiti internetski prostor bez obveze gledanja oglasa za higijenske proizvode ili dizajn weba. "Dobio sam YouTube Premium (bez reklama) i sa sigurnošću mogu reći da se nikad ne vraćam", nedavno je napisao neki korisnik.
Porast broja pretplatnika na YouTubeu ubrzao se za vrijeme pandemije, a odjel je bio toliko uspješan da je matična kompanija Alphabet počela poticati širenje svojih neoglašavačkih poslova.
U izvještaju Vergea, Facebook je rekao kako će za buduće pretplatnike zadržati oglase. To zvuči suludo uzevši u obzir razmjere YouTubeova uspjeha u suprotnom modelu, ali Facebook je postao žrtva vlastitog oglašavačkog uspjeha. Razina Facebookova prikupljanja podataka osigurava toliku preciznost, personaliziranost i nenametljivost oglasa u newsfeedovima da se mnogi korisnici ne protive daljnjem scrollanju mimo njih.
To ukazuje na sve veći problem. Kompanije društvenih medija poput Facebooka, koji 97,5 posto svojih prihoda ostvaruje od oglasa, visoke su evaluacije postigle zbog naizgled nezaustavljivog rasta digitalnog oglašavanja. No taj će rast u sljedećih nekoliko godina usporiti, s gotovo 16 posto ove godine na svega sedam posto u 2026. godini, prema nedavnoj prognozi Marketera, kompanije za istraživanje tržišta. Facebooku je i Snapu oglasni model toliko integralan da im je diverzifikacija nužna.
"Facebook interno shvaća da mu aplikacija umire", rekao je Matt Navarra, nezavisni savjetnik za društvene medije. "Sada cijedi svaki mogući novčić." Ulaganje više milijardi dolara Marka Zuckerberga u virtualnu stvarnost veliki je, riskantan pokušaj širenja. Pokušaj plaćenih opcija nešto je drugo.
Ako Meta za premium opcije na Instagramu ili Facebooku barem pet posto svojih triju milijardi aktivnih korisnika uspije natjerati na mjesečno plaćanje triju dolara, to bi im godišnje donijelo oko 5,4 milijarde dolara profita. Iako je to samo djelić Facebookovih 117 milijardi dolara zarađenih oglašavanjem prošle godine, mogao bi pomoći nadoknaditi nadolazeće usporavanje potrošnje na digitalne oglase.
To bi također popunilo dio Appleova vakuuma preostalog od prošlogodišnjeg financijski razornog ažuriranja privatnosti. Tim je ažuriranjem na iPhoneima i iPadima u SAD-u došlo do pada dozvole korisničkoga oglašavačkog praćenja od 37 posto, prema istraživaču Insider Intelligence. Taj će potez Metu do kraja 2022. godine koštati 14,5 milijardi dolara prihoda, procjenjuje istraživačka kompanija Lotame Solutions.
Teško će Facebook taj deficit nadoknaditi nekakvim novim opcijama, no mora pokušati, i to čim prije. Nadajmo se da Zuckerberg svoje oglase pritom ne odluči učiniti iritantnijima od YouTubeovih.