14. rujan 2023, 12:06
Inflacija je u eurozoni minimalno oslabjela
Očekuje se kako će ECB nastaviti s monetarnim stezanjem
No, sve su snažniji i argumenti za ublažavanje monetarne politike
Mihael Blažeković (Bloomberg Adria)
Unatoč najvećoj neizvjesnosti u posljednjih godinu dana vezanoj za podizanje referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB), očekujemo da će na ovotjednoj sjednici doći do još jednog dizanja od 25 baznih bodova, istaknuo je Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala iz analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Naime, isprepliću se brojni pokazatelji za i protiv dizanja kamatnih stopa, no očekujemo da će još ovoga puta prevladati fokus na inflaciju, ustvrdio je podsjetivši kako je prema zadnjem očitanju temeljna inflacija u eurozoni minimalno oslabjela te je još uvijek iznad ECB-ovih očekivanja o usporavanju rasta.
U prilog daljnjem podizanju referentnih kamatnih stopa ide tržište rada koje je i dalje snažno kao i nominalni rast plaća, a u posljednje vrijeme i realni rast plaća uslijed popuštanja snažnijih inflatornih pritisaka. No, Blažeković navodi i argumente koji sugeriraju kako je došao trenutak da se razmisli o ublažavanju daljnjeg stezanja moneterne politike. To su prije svega slabi gospodarski podaci o industrijskom izvozu i tvorničkim narudžbama najvećeg europskog gospodarstva – Njemačke, a nastavio se i trend pogoršanja vodećih indikatora raspoloženja menadžera proizvodnog i uslužnog sektora.
"Stoga, izuzev odluke o kamatnim stopama, veći fokus ECB-a bit će na ravnomjernom istiskivanju još uvijek značajnog viška likvidnosti koji ne dozvoljava monetarnoj transmisiji potpuno djelovanje. Naime, monetarno istiskivanje viška likvidnosti nastavit će se u narednim mjesecima, posebice jer u listopadu ove godine dolazi do velikog dospijeća obveznica koje je kupio ECB prilikom pojedinih QE programa", objašnjava Blažeković.
Dodaje kako su dosad Njemačka i Francuska najviše sudjelovale u kvantitativnom stezanju, odnosno njihove obveznice ECB nije reinvestirao, štiteći tako države s visokim javnim dugom poput Italije, Španjolske i Portugala. No, u rujnu i listopadu je rok dospijeća na dug Italije, Španjolske i Portugala koji iznosi oko 100 milijardi eura. To bi, tumači analitičar Bloomberg Adrije, moglo stvoriti pritisak na spreadove njihovih obveznica u odnosu na benchmark te povećati prinose prilikom novog zaduživanja i samim time povećati izdvajanja za kamate, a posljedično povećati i proračunske deficite.
Iako tržišta kapitala daju 65 posto vjerojatnosti da će doći do novog dizanja referentnih kamatnih stopa ECB-a na današnjem sastanku, centralna banka neće dozvoliti da tržišta pomisle da je restriktivnoj monetarnoj politici kraj ako i ne dođe do povećanja referentnih kamatnih stopa, zaključuje Blažeković.