Energetsko novo normalno za Europu ostaje bolno

Nakon izazovne prošle godine, čini se kako je europsko tržište plina ušlo u novu fazu. Dva su načina za opis trenutnog okruženja. Optimističan pogled cijene vidi 85 posto niže u odnosu na njihov vrhunac, dok pesimističan pogled cijene  vidi dvostruko većima od razine prije koronakrize. I jedno i drugo je istina. Stoga, da ih pomirim, to nazivam "novom europskom energetskom normalnošću".

U energetskom novom normalnom, cijena europskog plina iznosi 45 do 50 eura po megavatsatu. Za kreatore politike, koji su svjedočili skoku cijena na oko 350 eura u kolovozu i bojali se nestanka struje i smrzavanja domova, to je razlog za slavlje. Kriza je prošla, pa se većina pitanja prebacuje iz Bruxellesa u London. Europa je pobijedila, Vladimir Putin izgubio. Volio bih da je tako jednostavno.

Za poduzeća, koja su za plin između 2010. i 2020. godine prosječno plaćala 20 eura, to je puno kompliciranije. Za većinu su trenutne cijene još uvijek visoke, iako ih vjerojatno mogu izdržati dodatnim stezanjem remena. Za energetski intenzivne industrije u regiji, kao što su kemijske tvrtke i proizvođači stakla, cijene su i dalje izuzetno visoke.

Slična je priča i na tržištima električne energije. Čini se kako su se kratkoročne cijene električne energije u Velikoj Britaniji ustalile na nešto ispod 150 funti po megavatsatu. To je više puta manje od 550 funti viđenih u kolovozu i prosincu prošle godine, ali trostruko više od prosjeka od 2010. do 2020. godine od oko 45 funti.

Tvrtke suočene s dugotrajnim, a možda i trajno povećanim troškovima energije podižu cijene kako bi poslovale s dobiti. Poskupljenja su započela prošle godine i dodatno dobila na snazi ove godine zato što tvrtke na početku godine obično mijenjaju cijene. Trend je potaknuo inflaciju u Europi, posebno za usluge i proizvođače, i poremetio očekivanja o brzom padu inflacije. Rastu i cijene hrane zato što se tijekom zime zatvaraju staklenici koji si ne mogu priuštiti grijanje, što dovodi do nestašica i većih troškova. Europska središnja banka i Bank of England su pred zidom jer unatoč gospodarskom rastu koji se u najboljem slučaju može opisati kao anemičan tržište očekuje daljnja povećanja kamata.

Njemačka kemijska kompanija BASF prošlog je tjedna najavila otpuštanje radnika i zatvaranje tvornica. "Konkurentnost u Europi sve više trpi. Visoke cijene energije sada dodatno opterećuju profitabilnost i konkurentnost", rekao je šef BASF-a Martin Brudermüller.

Koliko je održivo energetsko novo normalno u Europi?

Prvo dobre vijesti. Europa je zimu podnijela mnogo bolje negoli sam se prvotno pribojavao, unatoč izostanku većine ruskih zaliha plina. Europa je značajno smanjila potrošnju plina i mogla uvesti puno ukapljenog prirodnog plina iz prijateljskih zemalja poput SAD-a i Katara. Pritom se nije morala susretati s jakom konkurencijom te je mogla kupiti dovoljnu količinu LNG-a zahvaljujući smanjenoj potražnji iz Kine. Kombinacija je značila da je Europa povukla manje plina iz skladišta nego prethodnih zima, što je omogućilo pad cijena s ekstremnih razina prošlog ljeta.

Četiri tjedna do kraja zime, europski spremnici za skladištenje plina puni su 61 posto, što je najveća popunjenost ikada za ovo doba sezone. Osim ako vrijeme ne postane neuobičajeno hladno, Europa će u proljeće ući s barem napola popunjenim plinskim rezervama, što je daleko više od 20 do 30 posto koliko se očekivalo. Ako se isključi 2020. godina, kada je potražnja bila smanjena zbog pandemije COVID-19, Europa nikada nije imala toliku popunjenost kapaciteta na kraju zime. Najveća prethodna vrijednost iznosila je 47 posto 2014. godine.

A sada loše vijesti. Europu sljedeće zime ponovno čekaju neizvjesnosti na tržištu energenata. Veliki dio uštede potražnje i pada cijena koji je uslijedio bio je posljedica sreće zbog toplog vremena, ekonomske štete nastale zbog više povezanih kriza zbog koje su industrije smanjile proizvodnju i spremnosti da se zanemari klimatska kriza prelaskom s plina na ugljen. Greg Molnar, plinski analitičar pri Međunarodnoj agenciji za energiju, procjenjuje kako je 80 posto uštede plina prošle godine rezultat tih nestrukturnih čimbenika. Konkretno, "naše prve procjene pokazuju kako je blaga zima odgovorna za oko trećinu pada potražnje prošle godine", kaže. Samo 20 posto uštede plina rezultat je energetske učinkovitosti i promjene ponašanja. LNG-a je bilo u izobilju jer Kina, povučena drakonskim zabranama, nije kupovala. Malo je vjerojatno da će se scenarij idućih godina ponoviti.

Nova energetska pozadina znači puno niže troškove energenata nego na vrhuncu krize prošle godine. No cijene će vjerojatno ostati znatno više u usporedbi s razinama prije krize, što znači da se europske tvrtke suočavaju s dugoročnim gubitkom konkurentnosti te će se i dalje suočavati s još ukorjenjenijom inflacijom. Ništa od navedenog nije razlog za slavlje.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar