Novi izvještaji "Economics for Disaster Prevention and Preparedness" koje su objavile Svjetska banka i Europska komisija naglašavaju važnost pametnih ulaganja u Europi za povećanje otpornosti i poboljšanje prilagodbe i financiranja za smanjenje rizika od katastrofa i klimatskih promjena.
Europa se suočava s brzim zagrijavanjem više nego bilo koji drugi kontinent, što povećava osjetljivost na rastuće rizike povezane s klimatskim promjenama. Proteklih desetljeća kontinent je doživio znatne štete od klimatskih katastrofa, s rekordnim gubicima.
"Godina 2023. bila je najtoplija zabilježena, s katastrofama koje su Europu koštale više od 77 milijardi eura", stoji u izvještaju. Prema istom izvještaju, neaktivnost u scenariju velikog zagrijavanja mogla bi EU-u donijeti troškove do sedam posto BDP-a.
Čitaj više
Sadašnjost obilježena tehnologijom i klimatskim promjenama, definirat će nam budućnost
Svijet se mijenja, no kada govorimo o budućnosti, zapravo govorimo o sadašnjosti i odlukama koje će utjecati na budućnost.
15.05.2024
Domaći startup BeeHive SG obuzdava nepotrebnu potrošnju energije
Svako kućanstvo u Europi prosječno godišnje gubi 150 eura zbog fantomske ili vampirske energije.
15.05.2024
Odredišta koja će do 2100. izgubiti polovicu svojih sunčanih dana
Do kraja stoljeća, stanovnici sjevernih zemalja će, uglavnom, osjetiti toplije vrijeme u ranijim danima zime.
24.04.2024
Zbog klimatskih promjena banane će postajati sve skuplje
Klimatski utjecaji predstavljaju ogromnu prijetnju opskrbi i povećanju bolesti.
13.03.2024
"Katastrofe su razorne za sve, ali mogu neproporcionalno jako pogoditi najosjetljivije skupine u Europi i tako povećati siromaštvo i nejednakost”, rekao je Sameh Wahba, regionalni direktor u Svjetskoj banci. "Bez odgovarajućih sustava ti događaji mogu narušiti ostvareni stupanj razvoja. Europske zemlje još uvijek stignu poduzeti mjere kojima će zaštititi živote svojih građana, infrastrukturu i javne financije od posljedica katastrofa i klimatskih promjena, iako je vremena za to sve manje".
Izvještaji također ističu da europske zemlje već poduzimaju značajne korake kako bi povećale svoju otpornost, ali potrebno je učiniti još više.
"Hitno su potrebna ulaganja u sprečavanje katastrofa i pripravnost na svim razinama, počevši od ključnih sektora koji osiguravaju hitne službe”, rekla je Hanna Jahns, direktorica Odjela Europske komisije za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu. "Potrebe su znatne, a pritisak na proračune EU-a i država članica velik. U budućnosti ćemo trebati pametno ulagati i prednost davati ulaganjima koja najviše pridonose povećanju otpornosti".
Elina Bardram, direktorica Glavne uprave za klimatsku politiku, ističe značajan jaz u financiranju prilagodbe u Europi i potrebu za povećanjem javnog, privatnog i kombiniranog financiranja kako bi se premostio taj jaz. "Još se uvijek troškovi prilagodbe klimatskim promjenama na razini država članica i EU-a ne koriste adekvatno u planiranju ulaganja i izradi financijskih strategija. To treba promijeniti", rekla je Bardram.
Izvještaji su izrađeni u suradnji s Europskom komisijom, koja je i osigurala financiranje, nudeći alate i primjere koji mogu pomoći zemljama u primjeni strateškog pristupa jačanju klimatske otpornosti. Također, naglašavaju važnost "pametnih" ulaganja u prioritete, procjeni budućih troškova prilagodbe te učinkovitom upravljanju javnim financijama.
.webp){kind=icon}
