text size
Više od 34.600 ljudi umrlo je ovog ljeta od posljedica vrućina u pet zemalja zapadne Europe, koja je zabilježila najtopliji lipanj, srpanj i kolovoz otkako postoje mjerenja, pokazuje Bloombergova analiza podataka o smrtnosti iz više izvora.
Španjolska je imala najsmrtonosnije ljeto otkako se podaci prate od 2015. godine. Između 15. svibnja i 30. rujna zabilježeno je 5.805 prekomjernih smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati vrućinama, prema podacima Instituta za zdravlje Carlos III objavljenima u četvrtak. U Francuskoj su tri toplinska vala odnijela, prema procjenama, 7.824 života, što je najveći broj najmanje od 2015. godine, pokazuju preliminarni podaci francuske agencije za javno zdravstvo. Povećanu smrtnost povezanu s vrućinama zabilježile su i Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Belgija.
"Španjolska je ovog ljeta zabilježila 61 dan toplinskih valova, uz četiri toplinska vala tijekom ljeta, peti u rujnu te razdoblja ekstremnih vrućina već u svibnju", rekla je Diana Gómez, voditeljica sustava za praćenje smrtnosti pri Institutu Carlos III. “Sve je to dovelo do povećanja broja smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati vrućinama.”
Čitaj više
Europa ostaje bez stočne hrane, farmeri već smanjuju stada
Ekstremne vrućine i suša ispraznile su zalihe stočne hrane diljem Europe, povećale troškove farmerima i već počele pritiskati proizvodnju mlijeka.
08.09.2026
Ekstremne vrućine mijenjaju portfelje. Tko bi mogao profitirati?
Klimatske promjene postaju sve važnija investicijska tema za upravitelje imovinom.
26.08.2026
Dok gradovi gore, klima-uređaji rade punom snagom. Rješavamo li problem ili ga produbljujemo?
U pojedinim europskim zemljama klima-uređaj već ima više od polovice kućanstava, a potražnja nastavlja rasti.
27.07.2026
Plaćaju li buduće generacije već cijenu naših odluka?
Njemački filozof Dieter Birnbacher klimatske promjene promatra kao pitanje međugeneracijske pravde i ljudskih prava. Zašto klimatskih tužbi ima sve više i kakav planet ostavljamo budućim generacijama?
18.07.2026
Vrućine mogu pogoršati postojeće zdravstvene probleme, a posebno su opasne za ranjive skupine, među kojima su mala djeca, starije osobe i radnici koji su dulje vrijeme izložženi visokim temperaturama.
Zapadnu Europu tijekom cijelog su ljeta pogađale iznimno visoke temperature. Prosječna temperatura u regiji bila je 2,5 Celzijevih stupnjeva viša od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine, prema najnovijem mjesečnom izvješću europskog programa za promatranje Zemlje Copernicus.
Broj umrlih od vrućina u Španjolskoj naglo porastao tijekom najtoplijeg ljeta | Bloomberg
Europski podaci pokazuju da su ovogodišnje ljetne temperature u gotovo cijeloj Engleskoj, Walesu i Belgiji te u većem dijelu Francuske, Španjolske, Italije, Švicarske i Austrije bile najviše otkako postoje dostupni podaci, koji sežu do 1979. godine. Prethodni rekord zabilježen je 2003. godine, kada su zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke zabilježile desetke tisuća smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama. Zdravstveni sustavi tada su se teško nosili s velikim brojem slučajeva toplinskog udara, što je vlasti potaknulo da poboljšaju odgovor hitnih službi i mjere za razdoblja ekstremnih vrućina.
Najmanje 60 posto zapadne Europe ove je godine tijekom 17 dana bilo izloženo temperaturama višima od 30 Celzijevih stupnjeva, pokazuje izvješće Copernicusa objavljeno u petak. Tijekom ljeta 2003. takvih je dana bilo 11. Rekordnih 52 posto europskog kontinenta ovog je ljeta bilo izloženo temperaturama od najmanje 38 stupnjeva, što se prema Copernicusovoj ljestvici smatra “vrlo snažnim” toplinskim stresom.
U Španjolskoj je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama ovog ljeta za više od tisuću premašio prethodni rekord iz 2022. godine, utvrdio je Institut za zdravlje Carlos III. Najteži je bio 10. srpnja. Institut prekomjernu smrtnost izračunava uspoređujući dnevni broj umrlih s prosječnom stopom smrtnosti iz prethodnih godina, uzimajući u obzir i temperaturne pragove za svaku od 50 španjolskih pokrajina.
"Temperaturni pragovi u svim su pokrajinama bili premašeni tijekom velikog broja dana", rekla je Gómez. "Naš je sustav jedini koji svakodnevno objavljuje procjene, a s obzirom na veliko iskustvo koje imamo u tom području, posljednjih nam se dana obratilo nekoliko europskih zemalja."
U Njemačkoj je broj umrlih dosegnuo najvišu razinu u posljednjih deset godina. Prema podacima Instituta Robert Koch, savezne agencije zadužene za kontrolu bolesti, između 6. travnja i 13. rujna zabilježeno je oko 16.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama. Oko 9.600 ljudi umrlo je tijekom toplinskog vala krajem lipnja, najtežeg dosad zabilježenog u zapadnoj Europi. Prethodni njemački rekord bio je oko 9.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama 2018. godine.
Preliminarni podaci francuske agencije za javno zdravstvo Santé Publique France pokazuju da je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama ovog ljeta bio najveći otkako postoje usporedivi podaci koji sežu do 2015. godine. Francusku su pogodila tri velika toplinska vala, u lipnju, srpnju i kolovozu. Agencija bi konačne podatke o smrtnosti trebala objaviti početkom sljedeće godine.
Za usporedbu, prošle je godine procijenjeno oko 5.700 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama. Tijekom ekstremno vrućeg ljeta 2003. godine istraživači Sveučilišta Paris 5 utvrdili su da je samo u kolovozu zabilježeno 14.800 prekomjernih smrtnih slučajeva.
U Ujedinjenom Kraljevstvu toplinski su valovi u svibnju i lipnju ove godine, prema procjenama britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost, uzrokovali 2.877 smrtnih slučajeva. Konačno izvješće za cijelu sezonu trebalo bi biti objavljeno sljedeće godine. U Belgiji je između 18. lipnja i 12. srpnja umrlo 2.112 ljudi, prema podacima tamošnjeg instituta za javno zdravstvo Sciensano.