Europa ostaje bez stočne hrane, farmeri već smanjuju stada

U Kilkennyju ponovno pada jaka kiša, no trebat će još dugo da se pašnjaci farmera Denisa Drennana na jugoistoku Irske oporave od ljetnih toplinskih valova.

“Upravo je intenzitet vrućine toliko isušio tlo. Potpuno je sprženo”, rekao je Drennan. “Kao kad se vratite s godišnjeg odmora i zateknete sve sobne biljke mrtve.”

Irska je zabilježila najsušniji srpanj otkako postoje mjerenja, dok su ekstremne temperature diljem Europe i nedostatak kiše opustošili pašnjake i ključne krmne kulture poput kukuruza. Ujedinjeno Kraljevstvo imalo je najtoplije ljeto u povijesti mjerenja, a Francusku je pogodio jedan od najdužih i najintenzivnijih toplinskih valova.

Europski poljoprivrednici sada se suočavaju s nestašicom stočne hrane jer su ih spržena polja prisilila da već tijekom ljeta troše zalihe namijenjene za zimu. To je poremetilo uobičajeni ritam stočarstva, u kojem stoka toplije mjesece provodi na ispaši, dok poljoprivrednici za zimu stvaraju zalihe sijena i silaže, kada svježe trave gotovo i nema.

Cijene stočne hrane snažno rastu kako zalihe postaju sve oskudnije, zbog čega neki poljoprivrednici razmišljaju o smanjenju stada. Teški uvjeti istodobno smanjuju proizvodnju mlijeka, a posljedice bi se mogle preliti na prehrambenu industriju i u konačnici na potrošače.

“Pogađa me trostruki udar. Hranjenje krava košta me cijelo bogatstvo, krave ne daju mlijeka koliko bi trebale, a trenutačno me najviše brine to što već trošim zalihe stočne hrane namijenjene za zimu”, rekao je Drennan, koji je i predsjednik Irskog udruženja dobavljača mlijeka mljekarama.

Zbog nedostatka trave Drennan je morao posegnuti za zalihama stočne hrane nekoliko mjeseci ranije nego inače. Skuplja silaža i koncentrirana stočna hrana više su nego udvostručile njegove dnevne troškove hranidbe, na 5,80 eura po kravi.

Šteta seže daleko izvan pašnjaka. Dugotrajne vrućine i suša u Europi pogađaju i ključne kulture za stočnu hranu, zbog čega bi Europska unija mogla postati još ovisnija o skupom uvozu.

Cijene kukuruza u Parizu porasle su na najvišu razinu u tri godine. Loša žetva u Europskoj uniji smanjuje domaću ponudu, dok poremećaji u crnomorskoj regiji dodatno povećavaju zabrinutost oko dostupnosti. Rast cijena stvara novi pritisak na stočare kojima je kukuruz jedan od ključnih izvora stočne hrane.

Smanjenje zaliha kukuruza u EU-u podiglo je cijene na najvišu razinu u posljednje tri godine | Bloomberg

Ni alternativni izvori stočne hrane ne donose mnogo olakšanja. Kukuruz za silažu, jedna od ključnih krmnih kultura, posebno je teško stradao, a Europska komisija procjenjuje da će prinosi biti 12 posto niži od petogodišnjeg prosjeka. Poljoprivrednicima tako ostaje još manje mogućnosti za nadoknadu manjka stočne hrane.

Zbog toga FEFAC, europsko udruženje proizvođača stočne hrane, procjenjuje da će Europskoj uniji ove godine trebati dodatnih sedam milijuna tona uvoznog kukuruza kako bi zadovoljila potražnju za stočnom hranom. Prinosi soje mogli bi pasti još snažnije, za 14 posto, dok bi slabiji prinosi krmnih kultura mogli povećati troškove nabave proizvoda od soje za stočnu hranu u EU za više od milijardu eura u 2027. godini.

Sve veća potreba Europe za uvozom stočne hrane dolazi u posebno nepovoljnom trenutku. Eskalacija napetosti između Moskve i Kijeva ozbiljno je poremetila ključni crnomorski koridor za izvoz žitarica, što prijeti dodatnim otežavanjem nabave iz Ukrajine.

Smanjenje zaliha kukuruza u EU-u podiglo je cijene na najvišu razinu u posljednje tri godine | Bloomberg

Vrućine su pogodile ne samo prinose kukuruza nego i lucerne te šećerne repe, čime su dodatno sužene mogućnosti za prehranu stoke, rekao je Fabrice Couturier, predsjednik FRSEA Grand Est, regionalnog ogranka najvećeg francuskog poljoprivrednog sindikata.

“Trenutačno je najveći problem jednostavno dostupnost”, rekao je Couturier, poljoprivrednik s istoka Francuske. “Gotovo da neće biti nusproizvoda, odnosno ostataka nakon prerade biljaka, koji bi se mogli iskoristiti kao stočna hrana.”

Ekstremne vrućine i suša pogodile su većinu najvećih europskih stočarskih regija, od Francuske i Njemačke do Španjolske i Irske, pa poljoprivrednici manjak stočne hrane ne mogu nadoknaditi nabavom iz drugih dijelova Europe.

Samo Francuska čini gotovo četvrtinu od ukupno 71,6 milijuna grla goveda u EU-u | Bloomberg

U Francuskoj, koja ima najveće stado goveda u Europi, rast trave smanjen je za 50 posto, rekao je Ludovic Blin, potpredsjednik francuske Nacionalne federacije proizvođača mlijeka. Nedostatak stočne hrane već se odražava na proizvodnju mlijeka.

“Na nekim mliječnim farmama proizvodnja je pala oko 30 posto”, rekao je Blin. “Ako nemamo hrane za životinje, ne možemo ni proizvoditi mlijeko.”

Smanjena ponuda mlijeka u Europskoj uniji, dodatno pogođena vrućim i sušnim vremenom, već stvara pritisak na rast cijena mliječnih proizvoda na svjetskom tržištu, objavila je u petak Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). UN-ov indeks cijena mliječnih proizvoda u kolovozu je porastao 2,3 posto, prvi put nakon četiri mjeseca pada.

Situacija bi se mogla dodatno pogoršati ako poljoprivrednici zbog snažnog rasta cijena stočne hrane počnu smanjivati mliječna stada. Neki su već prisiljeni na drastične poteze.

“Ljudi već kolju krave uoči zime jer znaju da ih neće moći hraniti”, rekla je Sophie Gregory, farmerica koja se bavi proizvodnjom mlijeka u Dorsetu u Engleskoj. “Potrošili smo mnogo novca kako bismo osigurali dovoljno krmiva, ali ne znam hoće li ga biti dovoljno.”

U Kilkennyju se poljoprivrednici pripremaju za teške mjesece jer se zalihe stočne hrane smanjuju.

“Nitko nema viška. U tome je problem”, rekao je Drennan, koji je, kao i drugi irski poljoprivrednici, prethodnih godina mogao uvoziti sijeno ili lucernu iz Francuske. “Ali ove godine nemamo tu mogućnost. Zato nas ove zime čekaju ozbiljni problemi.”