Američki ministar financija Scott Bessent ovih dana ima pune ruke posla. Nakon što je njegov šef, predsjednik Donald Trump, uveo recipročna carinska pravila, prošlog je tjedna požurio uvjeravati javnost kako su te mjere učinkovite jer se, navodno, više od 50 država zbog toga izrazilo spremnima na trgovinske pregovore s SAD-om.
Istodobno, Bessent je morao podržati i nerazumno pojačavanje carinskog pritiska na Kinu, koja se Trumpovim prijetnjama nipošto ne želi podrediti. Naprotiv, oštro im se suprotstavlja i ujedno koristi američko gospodarsko ucjenjivanje kako bi širom svijeta gradila nova partnerstva. "Što ćemo zapravo izgubiti ako Kinezi povećaju carine na naše proizvode? Mi njima izvozimo petinu onoga što oni izvoze nama, tako da će to biti gubitak za njih", izjavio je primjerice Bessent tijekom eskalacije trgovinskog rata.
Bez brige
Ipak, Sjedinjene Američke Države nisu prošlog tjedna prošle neokrznuto jer su tržišta uslijed nesigurnosti počela odbacivati američke obveznice, a dolar je znatno oslabio. Zbog toga Bessent sada ima novu zadaću: kako zaštititi ugled dolara i američkih državnih obveznica kao sigurnih ulaganja i utočišta u kriznim vremenima? Problem je ovoga puta u tome što je SAD sam izazvao krizu koja je zemlju gurnula prema recesiji, a tržišta kapitala prema rasprodaji.
Problem američkog duga nije samo njegova veličina, već i to što se većinom nalazi u rukama Japana i Kine, država koje je Trump snažno pogodio recipročnim carinama. Trump je planirao koristiti prihode od carina za otplatu duga, ali prema podacima američkog ministarstva financija, carine ne donose očekivane dvije milijarde dolara dnevno, već tek oko 200 milijuna dolara.
Bessent sada mora zaštititi ugled dolara i američkih obveznica kao sigurnih financijskih instrumenata u vremenima kriza.
No to nije sve, Kinezi drže američke obveznice u vrijednosti od 760 milijardi dolara, dok Japanci posjeduju gotovo bilijun dolara. Ako bi se ta dva najveća vjerovnika odlučila na rasprodaju američkih dužničkih papira, to bi zemlju sigurno gurnulo u tešku financijsku krizu, možda čak i u bankrot.
No Bessent tvrdi da se to ne događa, niti da će se dogoditi. "Ne mislim da strani investitori provode damping", rekao je u ponedjeljak u intervjuu za Bloomberg TV. Ukazao je na porast potražnje stranih ulagača za američkim desetogodišnjim i 30-godišnjim državnim obveznicama tijekom prošlog tjedna.
Prodaju američkog duga nakon najave recipročnih carina nije htio pripisati stranim državama, već strategijama upravljanja portfeljskim rizikom. Američke obveznice prošlog su tjedna zabilježile najveći tjedni pad od 2001. godine, a istodobno je pala i vrijednost dolara, što neki analitičari tumače kao signal slabljenja međunarodnog povjerenja u američki dug.
Ministar financija smiruje situaciju: nema razloga za paniku, a još ni za intervenciju. "Imamo široku lepezu alata koje možemo upotrijebiti", poručio je. Bessent je izjavio da među tim alatima postoji i program otkupa starijih izdanja vrijednosnih papira koji provodi ministarstvo. Dodao je: "Ako poželimo, možemo povećati taj otkup."
'Ne znam čemu se Kina smije'
Kako piše Bloomberg, Ministarstvo financija je prošle godine pokrenulo prvi redoviti program otkupa obveznica u zadnjih 20 godina. Cilj mu je povećanje likvidnosti starijih papira, kojima se trguje znatno rjeđe od novijih izdanja. U prethodnim slučajevima državne intervencije na tržištu, glavni je akter bila središnja banka Fed koja je otkupljivala velike količine duga na sekundarnom tržištu.
"Ne mislim strani investitori provode damping američkih obveznica", ponovio je Bessent za Bloomberg i još jednom istaknuo povećano inozemno zanimanje za dugoročne državne papire.
Bivši upravitelj hedge fonda rekao je da je tijekom karijere naučio da se "ne smije previše gledati na ono što se dogodi unutar samo jednog tjedna", jer je riječ o kratkoročnim, prolaznim fazama. Prije nekoliko dana sastao se i s predsjednikom Feda Jeromeom Powellom, koji navodno nije bio zabrinut zbog kretanja na tržištu valuta i obveznica, jer da jest, "vjerojatno bi se oglasio javno".
Podjednako odlučan bio je i kada je riječ o statusu dolara kao svjetske rezervne valute, rekavši: "Još uvijek jesmo svjetska rezervna valuta" te da i dalje "vodimo snažnu politiku dolara".
No što kaže na kineski komentar o pojačavanju carinskog pritiska, za koji je Peking izjavio da je šala? "Možda kineski ministar trgovine ima drugačiji smisao za humor, ali ja tu ne vidim ništa smiješno", bio je jasan Bessent.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...