Svijet se nalazi pred recesijom u 2023. godini budući da će viši troškovi zaduživanja radi obuzdavanja inflacije mnoga gospodarstva odvesti u negativni teritorij, iznosi Centar za ekonomska i poslovna istraživanja (CEBR), vodeća britanska konzultantska tvrtka za gospodarske analize.
Ove je godine globalna ekonomija prvi put prešla 100 bilijuna dolara, no iduće će godine doći do zastoja, navodi CEBR u tradicionalnoj godišnjoj analizi.
"Borba protiv inflacije nije gotova. Očekujemo da središnji bankari u 2023. potežu oružje usprkos gospodarskim troškovima rušenja inflacije. Trošak smanjenja inflacije na prihvatljive razine je slabiji rast u dosta nadolazećih godina", navodi se u izvješću.
Ova je analiza pesimističnija od zadnjih prognoza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji je u listopadu iznio očekivanje da će više od trećine svjetskih gospodarstava biti u recesiji te da postoji 25 posto izgleda da u 2023. globalni bruto domaći proizvod (BDP) raste za manje od dva posto, što se sve onda tumači kao globalna recesijska pojava.
No pozitivno zvuči kako bi do 2037. godine svjetski BDP trebao biti udvostručen kako ekonomije u razvoju ubrzavaju približavanje razvojnoj razini bogatih zemalja. Dotad bi Istočna Azija i pacifička regija trebale dati više od trećine udjela u svjetskom BDP-u, dok bi udio Europe trebao pasti na manje od petine.
Energetska tranzicija
Kina bi trebala preteći SAD kao najveće svjetsko gospodarstvo najranije do 2036. godine, šest godina kasnije od ranijih očekivanja. To je posljedica stroge protuepidemijske politike i trgovinskih tenzija sa Zapadom.
To bi se moglo još i više oduljiti u slučaju da, primjerice, Peking pokuša preuzeti kontrolu nad Tajvanom i time potakne trgovinske sankcije Zapada.
"Posljedice ekonomskog konflikta između Kine i Zapada višekratno bi bile ozbiljnije nego što je ovo što vidimo nakon ruskog napada na Ukrajinu. To bi gotovo sigurno dovelo do oštre globalne recesije i ponovnog zamaha inflacije", smatraju u CEBR-u, dodajući kako bi posljedice za kinesku ekonomije bile i najpogubnije.
Prema prognozama CEBR-a, Indija bi mogla postati treća najveća svjetska ekonomija do 2032. godine.
Nedostatak jasne vizije
U idućih 15 godina Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) i Francuska će ostati šesta i sedma ekonomija svijeta, no UK neće više rasti brže od drugih u Europi zbog "nedostatka jasne vizije svoje uloge izvan Europske unije i politike okrenute rastu".
Ekonomije u razvoju s prirodnim resursima će dobiti novi poticaj rastu budući da fosilna goriva predstavljaju važan dio energetske tranzicije na obnovljive izvore.
CEBR također zaključuje kako je globalno gospodarstvo još daleko od razine BDP-a od 80 tisuća dolara po stanovniku, što je razina na kojoj emisije stakleničkih plinova prestaju biti prateći efekt rasta. Drugim riječima, bit će potrebne daljnje mjere kako bi se ograničio rast globalnog zatopljenja na tek 1,5 stupanj iznad predindustrijske razine.
.webp){kind=icon}
