Hrvatska je donekle društveno opsjednuta turizmom koji je medijski, politički i društveno favoriziran. Velik broj građana stoga smatra kako gotovo nema nikakve proizvodnje. To je pogrešan dojam, jer industrija u užem smislu – prerađivačka industrija – zapošljava više ljudi od turizma, ostvaruje veću dodanu vrijednost, više uplaćuje u državni i javne proračune, i u konačnici je važnija za ekonomski rast.
Više pažnje industriji bi svakako godilo. Mada u usporedbi s drugim državama u regiji još stojimo dobro, mjesta za popravak itekako ima. Prema podacima Svjetske banke za 2021. godinu, Slovenija je u prerađivačkoj industriji (industrija u užem smislu, bez građevinarstva, rudarstva, vodooopskrbe i sl.) ostvarila 5.562 dolara dodane vrijednosti po stanovniku. Za Hrvatsku je to bilo 1.805 dolara.
Zaostajemo za susjednom Mađarskom (2.830 dolara), i Rumunjskom (2.092 dolara), no dvostruko smo bolji od Srbije. Nju se nerijetko drži regionalnom industrijskom silom, ali je 2021. u industriji imala tek 925 dolara dodane vrijednosti po stanovniku.
Našu brojku bi možda mogla poboljšati petrokemija. Država je, izgleda, nakon peripetija ipak uspjela zadržati kontrolni paket u poznatoj kutinskoj tvornici. Novac namaknut dokapitalizacijom radi koje je i došlo do višemjesečnih napetosti bi se trebao iskoristiti za modernizaciju i "ozelenjavanje" proizvodnje.
Zelenu tranziciju bi kod nas ubrzalo i korištenje geotermalne energije za koju u Hrvatskoj postoje odlični potencijali. No iz poduzetničkih krugova stižu zamjerke državi čiji sadašnji planovi daleko podcjenjuju mogućnosti zbog čega ćemo opet zaostajati za drugima.
Daleko od nas, u briselskim hodnicima, ali i u državama članicama Europske unije s puno jačom poljoprivredom nego što je naša, vode se bitke oko sporazuma o slobodnoj trgovini s Mercosurom. Radi se o trgovinskom paktu koji obuhvaća veliki dio Južne Amerike.
Naša najjača industrija ima nisku dodanu vrijednost
Udio srednje i visoko tehnološki razvijene industrije u Hrvatskoj je jedan od najnižih u EU-u, a one ostvaruju puno veću dodanu vrijednost u proizvodnji. Najveća prerađivačka industrija u Hrvatskoj je prehrambeno-prerađivačka, koja po svojoj prirodi ima nisku dodanu vrijednost.
Vlasnička kriza u Petrokemiji gotova
U dokapitalizaciji kutinske Petrokemije država je proljetos gotovo izgubila kontrolni paket u korist većinskog vlasnika, turskog Yıldırıma. Ovih dana potpisan ugovor, čini se, ispravlja tu grešku.
Država podcjenjivanjem smanjuje geotermalni potencijal
Unatoč golemom prirodnom bogatstvu, prijedlogom hrvatskog Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (HR NECP) predviđa se skromnih 68 MW geotermalnih energetskih kapaciteta do 2030. godine. Struka tvrdi da realan cilj mora iznositi 193 MW, jer je Hrvatska već sada spremna za realizaciju više projekata.
EU poljoprivrednici strahuju od Mercosura
EU je ratificirao sporazum o slobodnoj trgovini s Mercosurom. Poljoprivrednici strahuju za sudbinu poslovanja s obzirom na to da su države članice tog pakta, poput Brazila i Argentine, poznate kao bitni globalni izvoznici proizvoda poput pšenice, soje, šećera i mesa.
Sastaju se čelnici članica EU-a
Četvrtak će biti nešto siromašniji statističkim objavama – tek će Eurostat objaviti nekoliko novih brojki s energetskog tržišta te podatke o bilanci plaćanja i ranu procjenu kretanja cijena u poljoprivredi. No središnje banke Velike Britanije te Japana trebale bi donijeti nove odluke o monetarnoj politici, a u Bruxellesu počinje dvodnevni sastanak čelnika država članica EU-a.
Oni bi trebali raspravljati o ruskoj agresiji na Ukrajinu, stanju na Bliskom istoku, globalnoj uključenosti EU-a u kontekstu aktualnih geopolitičkih zbivanja, migracijama i drugim temama.
.webp){kind=icon}
