U drugom kvartalu možemo očekivati usporavanje rasta BDP-a, rekao je Ivan Dražetić, senior dealer investicijske kuće InterCapital, u petak za Bloomberg Adria TV.
Prošlog je tjedna Zagrebački ekonomski institut prethodnu procjenu rasta gospodarstva korigirao na 5,7 posto. Dražetić je pojasnio da se usporavanje očekuje jer su u drugom kvartalu tri od četiri komponente koje taj institut koristi kao glavne indikatore usporile rast – promet u trgovini na malo, prihod državnog proračuna od PDV-a i broj dolazaka turista.
"Rast postoji, ali je usporen, u biti samo industrijska proizvodnja i dalje raste. Treći će kvartal biti najzanimljiviji. Tu će se vidjeti kako će se inflacija boriti protiv vrlo snažne turističke sezone. Zasad je situacija relativno dobra, rast samo usporava, ali mislim da će se trend usporavanja nastaviti. U četvrtom bi se kvartalu mogao korigirati rast BDP-a nadolje", analizirao je analitičar InterCapitala.
Čitaj više
Ekonomski institut ima vrlo sumorno upozorenje za rast BDP-a
Pad vrijednosti CEIZ indeksa pokazuje značajno usporavanje ekonomske aktivnosti.
18.08.2022
Adrović: Naše banke imaju 85 mlrd. kuna za kreditiranje tvrtki i građana
Hrvatske banke imaju dovoljno kapitala za zadovoljiti bilo kakvu potražnju iz korporativnog sektora i sektora stanovništva, istaknuo je predsjednik HUB-a Zdenko Adrović.
25.08.2022
Šef udruge banaka: Od 1. rujna padaju kamate na prešutna prekoračenja
Od početka rujna niže kamate na prešutna prekoračpenja, a od sredine iduće godine banke šalju nove uvjete.
24.08.2022
Napomenuo je kako je početkom kolovoza u sklopu pristupanja eurozoni u bankarski sustav otpušteno oko 35 milijardi kuna, tako da su banke likvidne, što znači da ne bi trebalo biti problema sa zaduživanjem tvrtki.
"To ne isključuje mogućnost da će pojedine firme imati problema s rollanjem kredita, ali na kraju krajeva, to nije sistemski rizik, to je više mikroekonomski rizik", istaknuo je.
Energetski troškovi sve su veće opterećenje korporativnom sektoru. Što se cijena struje u posljednja tri tjedna tiče, to je zaista bila "savršena oluja", komentirao je analitičar. Tome su pridonijele poteškoće u SAD-u oko izvoza LNG-a, ali i suše u Europi zbog kojih su nuklearne elektrane u Francuskoj radile smanjenim kapacitetom, zbog niskog vodostaja velikih rijeka poput Rajne, do termoelektrana se nije moglo prevesti veće količine ugljena, a i hidroelektrane su radile smanjenim kapacitetom.
Cjenovni maksimum?
"Cijena struje je već pomalo postala prohibitivna, po ovoj cijeni pitanje je što se uopće isplati proizvoditi", rekao je Dražetić uz tumačenje kako bi upravo to moglo djelovati na potražnju. Pad potražnje mogao bi utjecati na cijene, a kiša u Njemačkoj ipak je podigla vodostaje, što bi moglo značiti da će ugljen doći do termoelektrana. Imajući to u vidu, možda je cjenovni maksimum energenata doista iza nas, dodao je Dražetić optimistično.
S druge strane, povijesno slab euro znači skuplje energente koji se više-manje trguju u američkom dolaru.
"Ako imate deset posto slabiji euro u odnosu na dolar, možete očekivati gotovo deset posto skuplje energente u eurima."
Jak dolar značio je i velik priljev američkih turista u Europu. Tako da treći kvartal, smatra Dražetić, neće biti toliko loš. No pravi je problem četvrti kvartal, kad nema turista, a cijene energije su visoke.
Kakve se državne intervencije očekuju i kako bi mogao izgledati paket pomoći gospodarstvu, pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
