Imate OnlyFans, YouTube kanal ili kriptovalute? I to morate prijaviti poreznoj

Bliži se kraj roka za podnošenje godišnjih prijava poreza na dohodak, koji istječe 28. veljače. Većina građana prima dohodak isključivo od nesamostalnog rada, odnosno od klasičnog zaposlenja, pa oni nisu obveznici podnošenja prijave jer će im obračun voditi sama Porezna uprava. No gotovo 69 tisuća poreznih obveznika to će morati učiniti sami.

Ove godine je uvedena promjena u odnosu na prijašnje, kada se obrazac prijave poreza na dohodak slao poštom ili e-mailom, pa se prijava podnosi preko sustava e-Porezna.

To je sljedeći korak u modernizaciji poreznog sustava Hrvatske i još jedno rezanje papirologije. Unaprjeđuje se i produktivnost službenika Porezne uprave, a poreznim obveznicima olakšava i ubrzava izvršavanje obveza prema državi.

Godišnju poreznu prijavu (obrazac Dohodak - DOH) moraju osobno putem e-Porezne podnijeti građani koji su u prošloj godini ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno od djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, dohodak od djelatnosti proizvodnje električne energije​​ i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga, od nesamostalnog rada (plaću) kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi neovisno o broju dana provedenih na brodu tj. pomorci ili primili zahtjev od Porezne uprave da naknadno plate porez na dohodak.

Bliži se kraj roka za podnošenje godišnjih prijava poreza na dohodak | Depositphotos

Obrazac za priznavanje prava u posebnom postupku (Zahtjev za Priznavanje Prava - Dohodak - ZPP-DOH) mogu podnijeti i oni koji imaju pravo na umanjenje dohotka na temelju osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji i djecu, ako postoje podaci kojima Porezna uprava ne raspolaže, a bitni su za izračun poreza na dohodak.

To vrijedi i za osobni odbitak na temelju invalidnosti, one koji su platili porezni dohodak u inozemstvu i žele da im se to uračuna u poreznu obvezu koju imaju u Hrvatskoj te nasljednike koji podnose prijavu u ime umrle osobe.

Može li osobna prijava smanjiti poreznu obvezu?

Provjerili smo s poreznim stručnjakom i predsjednikom Hrvatske komore poreznih savjetnika Ivanom Čevizovićem što to konkretno znači za građane i na što trebaju obratiti pozornost oni koji podnose poreznu prijavu.

"Obvezno podnošenje porezne prijave ograničeno je na relativno mali broj poreznih obveznika jer o većini dohodaka informacijama raspolaže Porezna uprava. Praktično, najveći broj obveznika su osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti."

"Za porezna obveznike koji su ostvarili dohodak iz inozemstva bilo je dovoljno podnijeti INO-DOH (obrazac Inozemni dohodak) do kraja siječnja. Isto tako, porezni obveznici koji imaju nekih mogućnosti za dodatne olakšice i slično, mogu podnijeti ZPP-DOH za primjenu i iskorištenje navedenih prava/mogućnosti."

"Dobar su primjer uzdržavani članovi obitelji koji nisu navedeni na poreznoj kartici poreznog obveznika. Pritom mnogi čine propust u optimiziranju svojih poreznih obveza jer ne kalkuliraju najpovoljniji raspored uzdržavanih članova, koji može biti različit od stanja prema poreznim karticama. Ovdje valja istaknuti da je svakog uzdržavanog člana moguće raspodijeliti između poreznih obveznika u bilo kojem omjeru. Primjerice, uzdržavano dijete može biti raspodijeljeno između obaju roditelja kako bi svaki od njih maksimizirao učinak porezne olakšice. Isto tako, važno je razmotriti je li porezni obveznik ostvario kakva darovanja za koja može umanjiti svoju poreznu osnovicu", savjetuje Čevizović.

Kako se oporezuje dohodak s internetskih platformi?

Mnogi ostvaruju dohodak preko internetskih društvenih platformi kao što su OnlyFans, Twitter, Instagram, YouTube itd. One omogućuju da se na razne načine preko njih ostvaruje dohodak. Primjerice, video koji je netko kreirao na YouTubeu prikazuje reklame, a YouTube onome tko je kreirao kanal plaća po svakoj reklami i broju pregleda.

Preko društvenih platformi mogu se primati i donacije, prodavati pretplate za dodatan sadržaj na kanalu ili općenito prodavati određeni proizvodi. Kako se to prijavljuje Poreznoj upravi?

"Za te vrste dohotka porezni obveznik dužan je do kraja siječnja podnijeti odgovarajuću prijavu INO-DOH prema kojoj će se utvrditi ukupan iznos poreza. Alternativno, ako je riječ o drugom dohotku, za koji porez nije obračunat i odbijen na izvoru, postoji obveza obračuna i prijava poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja po primitku dohotka", objašnjava Čevizović.

Tiktokeri zarađuju kroz donacije, pretplate i suradnje | Bloomberg

Oporezivanje kriptovaluta

Zadnjih godina pojavio se i novi način zarade, kriptovalute. Neki kupuju kriptovalute kao oblik investicije i štednje, pa ih drže na duži rok, ali postoje oni koji redovito trguju kriptovalutama s ciljem ostvarivanja zarade na kratkoročnim cjenovnim kretanjima. Kako se to porezno tretira?

"Važno razlikovati drugi dohodak (OnlyFans, Twitch, YouTube, rudarenje kriptovaluta) od dohotka od kapitala (trgovina kriptovalutama). Takav drugi dohodak dio je godišnjeg dohotka koji se zbraja s dohotkom od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti te se na bazi godišnjeg iznosa obračunava i plaća porez na dohodak za pojedinu godinu, što može rezultirati dodatnim porezom po godišnjem obračunu", napominje Čevizović.

"Kod trgovine kriptovalutama nužno je napraviti obračun ostvarene zarade s razdobljem držanja te imovine. Naime, oporeziva je samo zarada od trgovine kriptovalutama ako je od trenutka nabave do trenutka otuđenja prošlo manje od dvije godine. U suprotnom, zarada od trgovine kriptovalutama nije oporeziva."

Još jedan oblik stjecanja dohotka preko kriptovaluta je postupak rudarenja. Danas taj proces zahtijeva goleme količine energije i investicija u tehničku opremu, pa je i broj onih koji ostvaruju dohodak tim putem u Hrvatskoj dosta ograničen. Što je njihova porezna obveza?

Kriptovalute oporezuju se ovisno o tome radi li se o trgovini, rudarenju ili investiciji | Bloomberg

"Važno je istaknuti da su kriptovalute nastale rudarenjem oporezive kao drugi dohodak. Isto vrijedi i za određene isporuke (primjerice po ugovorima o djelu) za koje je plaćanje/naplata ostvarena u kriptovalutama. Navedeno će predstavljati drugi dohodak i oporezivati se kao drugi dohodak, a tek u drugom koraku, prilikom prodaje kriptovalute, navedeno će se tretirati kao trgovina kriptovalute."

"Konačno, kod drugoga dohotka, valja spomenuti da navedeno predstavlja obavljanje samostalne djelatnosti za koju je propisana obveza prijave isporuka nerezidentima s aspekta PDV-a, i to za mjesece u kojima je isporuka i obavljena. U tom slučaju, na računima primatelja, pod uvjetom da su poduzetnici, valja ispostaviti račun s prijenosom porezne obveze, a ako su iz drugih država članica EU-a, podnijeti i zbirnu prijavu, uz redovnu PDV prijavu za taj mjesec."