Iz hrvatske središnje banke i vlasti u posljednje su tri godine dolazile brojne poruke o koristima koje nam donosi uvođenje eura i ulazak u eurozonu, no znanstvenici sa zagrebačkog ekonomskog fakulteta ovih su dana upozorili na gotovo milijardu eura troška o kojem guverner i ministar financija znakovito šute. Radi se o novcu koji je poslovnim bankama isplatila Hrvatska narodna banka radi visokih kamatnih stopa koje diktira Europska središnja banka (ECB).
Marin Levaj i Viktor Viljevac s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su analizu kojom razmatraju jesu li visoke kamatne stope ECB-a doprinijele rušenju inflacije u Hrvatskoj. U sklopu te analize osvrnuli su se i na iznos koji je Hrvatska narodna banka (HNB) isplatila domaćim poslovnim bankama na depozite koje su te banke držale u središnjoj banci. Prema njihovoj procjeni, radi se o "otprilike 960 milijuna eura" na razini 2023. i 2024. godine.
"Ovi kamatni rashodi izravna su posljedica pristupanja eurozoni, odnosno prepuštanja vođenja monetarne politike ECB-u, te su se mogli izbjeći ili barem značajno umanjiti da HNB i dalje kontrolira stopu obvezne pričuve", drže Levaj i Viljevac. Svojim pristupanjem eurozoni Hrvatska je kontrolu nad monetarnom politikom prepustila ECB-u čije je sjedište u Frankfurtu.
Čitaj više
ECB nastavio s rezovima, kamate opet smanjene za 0,25 posto
Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je četvrti put ove godine smanjila kamatne stope, a cijene zaduživanja bit će za 25 baznih bodova niže.
12.12.2024
BBA analitičari: ECB će u 2025. depozitnu kamatnu stopu sniziti na 2 posto
Fokus ECB prebacuje se na dinamiku tržišta rada i šire gospodarske uvjete, posebno u industrijskom sektoru.
11.12.2024
Kod građana još 1,2 milijarde kuna koje je moguće zamijeniti samo do kraja godine
Kovanice kune je u eure moguće pretvoriti samo još do kraja ove godine, a dosad smo ih u novu valutu pretvorili samo 15 posto.
03.01.2025
Dvije godine od uvođenja eura. Je li se isplatilo?
Prošle su dvije godine od kada je euro uveden u Hrvatsku. Danas se država može zaduživati jeftinije nego usporedive države EU koje nisu uvele euro i koje su manje zadužene, poput Poljske, Mađarske, Rumunjske i Češke.
01.01.2025
Vujčić: Ostvareni svi pozitivni učinci uvođenja eura
Euro je rezultirao uklanjanjem valutnog rizika i (relativno) nižom kamatnom stopom, ističe Vujčić.
20.11.2023
Ta je banka u borbu s inflacijom u eurozoni sredinom 2022. godine krenula oštrim podizanjem referentnih kamatnih stopa. To bi, prema ekonomskoj teoriji, trebalo dovesti do monetarne kontrakcije, usporavanja gospodarskog rasta, rasta nezaposlenosti, snižavanja plaća i posljedično obuzdavanja (rasta) cijena. Levaj i Viljevac su u svojoj analizi došli do zaključka kako je "doprinos porasta kamatnih stopa u Hrvatskoj procesu dezinflacije bio vrlo ograničen". Drugim riječima, monetarna politika ECB-a nije puno doprinijela smirivanju inflacije u Hrvatskoj.
Kako se među kamatnim stopama koje propisuje ECB nalazi i ona kojom se obračunavaju kamate na depozite koje poslovne banke drže kod središnjih banaka, njena visoka razina tijekom borbe s inflacijom potaknula je banke upravo na plasiranje raspoloživog novca u depozite kod središnjih banaka. U Hrvatskoj je to u 2023. godini rezultiralo isplatama iz HNB-a od blizu 480 milijuna eura.
Rekordan profit banaka
Zahvaljujući tome domaće su banke ostvarile rekordan profit. On je u 2023. godini bio 92 posto viši nego godinu prije i iznosio je 1,36 milijardi eura. Autori analize s Ekonomskog fakulteta podsjećaju i kako je "gotovo 90 posto" banaka koje posluju u Hrvatskoj u inozemnom vlasništvu.
Levaj i Viljevac u svojem radu dodaju kako bi HNB vlastitom monetarnom politikom imala efikasniji utjecaj na inflaciju u Hrvatskoj.
"Povećanje obvezne pričuve ne bi samo smanjilo HNB-ova plaćanja kamata poslovnim bankama nego bi se tom mjerom mogla postići snažnija monetarna kontrakcija od one koju je u Hrvatskoj postigla monetarna politika ECB-a", objašnjavaju oni. "Time se također baca sumnja na zaključak da Hrvatskoj odgovara zajednička monetarna politika i da joj nije potreban monetarni suverenitet", dodaju.
Iz hrvatske monetarne i fiskalne, ali i političke vrhuške su u protekle tri godine redovno stizale poruke o tome kako je korist koju ćemo imati od uvođenja eura veća od gubitaka koje dobivamo odricanjem od vlastite monetarne politike. Najčešće se isticala eliminacija valutnog rizika za hrvatske građane i kompanije - iako je upravo HNB dva desetljeća vodila deviznu politiku čvrste ruke zahvaljujući kojoj je tečaj tek blago oscilirao unutar raspona od oko 7,3 do 7,7 kuna za euro. Uz to, uvođenje eura je trebalo donijeti niže troškove zaduživanja te jačanje otpornosti gospodarstva na šokove i financijske krize.
Analiza Marina Levaja i Viktora Viljevca u prvi plan gura jedan dodatni ozbiljan trošak koji se u diskusiji o uvođenju eura dosad nije spominjao. U akademskim rukavicama dvojac s Ekonomskog fakulteta proziva hrvatsku političku i monetarnu vlast za šutnju oko ovog troška. Levaj i Viljevac pišu kako je "zainteresiranost nositelja fiskalne politike da se bave ovom temom, ali i nositelja monetarne politike da ovu ukupnu tematiku javno analiziraju i komentiraju niska".
Iz Bloomberg Adrije uputili smo nekoliko pitanja vezanih uz temu Hrvatskoj narodnoj banci i Ministarstvu financija RH, i objavit ćemo ih kad dobijemo odgovore.
ECB-ova politika monetane kontrakcije, čini se, jest donijela rezultate u eurozoni. Radi snižavanja stope inflacije i ta je središnja banka konačno u lipnju prošle godine počela polako smanjivati referentne kamatne stope. No posljednje objave makroekonomskih podataka stavile su ECB u poziciju da promisli o usporavanju tempa kojim snižava stope. To znači da će se povišene stope u odnosu na dugogodišnje prosjeke još neko vrijeme zadržati, a zahvaljujući tome će i dalje profitirati poslovne banke.
Može se stoga očekivati i kako će dosadašnji iznos od gotovo milijardu eura koji im je isplatio HNB nastaviti rasti barem još neko vrijeme. Levaj i Viljevac podsjećaju kako ta "plaćanja predstavljaju izravan trošak odricanja od monetarnog suvereniteta, a mogla su se izbjeći ili barem značajno umanjiti da HNB i dalje kontrolira stopu obvezne pričuve". Dodaju i kako "to pak (barem u kratkom roku) potencijalno mijenja zaključak da su koristi od uvođenja eura veće od troškova".
Kad HNB u poslovanju ostvari dobit, 80 posto iznosa se izdvaja u državni proračun. S druge strane, gubitke središnja banka pokriva prvo iz vlastitih rezervi, nakon toga na račun dobiti koju očekuje iz idućih godina, a protegnu li se višegodišnji gubici na iznos viši od temeljnog kapitala HNB-a – koji iznosi 2,5 milijarde kuna odnosno 332 milijuna eura – ti bi se gubici nadoknađivali iz proračuna.
Levaj i Viljevac ističu kako njihova analiza "ne znači da uvođenje eura nije donijelo određene koristi, već da bi ponovno trebalo napraviti analizu u kojoj bi se usporedile koristi i troškovi uvođenja eura, ovoga puta vodeći računa o stvarnim troškovima koji su se materijalizirali nakon pristupanja eurozoni i s kojima se prije toga nije računalo". Oni dodaju i kako "ostaje otvoreno pitanje snažnijeg oporezivanja rekordnih iznosa dobiti bankarskog sektora, koji obilato profitira od ulaska u eurozonu i kamata koje plaća HNB (država), na teret državnog proračuna".