Što izvozimo na Bliski istok i koje su tvrtke i sektori najizloženiji eskalaciji rata

Krave, lijekovi i krv – iako zvuči kao recept za nekakvu čudnovatu masajsku poslasticu, zapravo se radi o glavnim hrvatskim izvoznim proizvodima u Izrael, Iran i Libanon. Na pretresanje robne razmjene s tim bliskoistočnim zemljama ponukali su nas sve žešći sukobi koji bi mogli eskalirati ratom širih razmjera, ali kako su nam rekli iz Plive i Končara, zasad ih geopolitička kuhinja ne brine previše i ne utječe im na poslovanje.

Podsjećamo, Izrael je prije skoro dva tjedna započeo kopnenu invaziju na Libanon, s Iranom razmjenjuju špijunske i raketne napade, a Hezbollah dronovima nanosi štetu izraelskim vojnim bazama. Izraelci su u svojim posljednjim vojnim akcijama pogodili i položaje mirovnih snaga UN-a pa ih pozvali da se povuku iz Libanona, što su ovi odbili.

Hrvatska je sa sve tri sukobljene zemlje lani imali pozitivan vanjskotrgovinski saldo, naročito s Libanonom, iako je riječ o poprilično skromnim brojkama.

Lijekovi u Izrael

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) koje je obradila Hrvatska gospodarska komora (HGK), naša robna razmjena s Izraelom u 2023. iznosila je 72,5 milijuna eura, što je praktički upola manje nego godinu ranije kad je dosegla rekordnih 159 milijuna eura. Izvoz u Izrael nam je lani premašio 40,3 milijuna eura, dok smo uvezli robe za 32,2 milijuna eura.

Pozitivan vanjskotrgovinski saldo možemo zahvaliti prvenstveno izvozu lijekova u vrijednosti od 16,9 milijuna eura i turbomlaznih motora, odnosno plinskih turbina (6,3 milijuna eura). Ukupno su 122 naše tvrtke izvozile u Izrael u 2023. godini.

Za promet lijekovima zasigurno je najzaslužnija Pliva, odnosno matična im kompanija Teva. Priupitali smo ih kako eskalacija sukoba u regiji utječe na njihovo poslovanje, a odgovorili su nam kako im "proizvodne operacije rade bez značajnih promjena kao i tijekom prethodnih sigurnosnih nestabilnosti".

Pliva i Teva zasad bez problema

Naglašavaju kako konstantno razmatraju i  rezervne opcije za nepredviđene situacije, ali da Teva trenutno ne očekuje značajan utjecaj sukoba na financijske i operativne rezultate.

"Za bolje razumijevanje, Tevina proizvodnja u Izraelu prošle je godine činila manje od osam posto naše ukupne globalne proizvodnje, a prihodi u Izraelu čine približno dva posto Tevinih globalnih prihoda", napisali su nam iz Plive.

U drugom smjeru najviše su išle centrifuge (3,8 milijuna eura), proizvodi za prijevoz pakirane robe (3,8 milijuna eura) i lijekovi (3,6 milijuna eura). Na četvrtom mjestu je oružje koje smo iz Izraela u 2023. uvezli u vrijednosti od 3,5 milijuna eura.

Valja napomenuti kako nam je ekonomska suradnja s Izraelom u prvoj polovici ove godine u blagom porastu, pa smo tako u prvih šest mjeseci 2024. izvezli robe za 18,6 milijuna eura, dok je lani u tom periodu izvoz iznosio 17,3 milijuna eura. Uvoz je stagnirao na 17,4 milijuna eura.

Još jedna naša velika tvrtka koja posluje u bliskoistočnoj regiji je i grupa Končar. Oni su nam odgovorili kako su im lani prihodi dosegli iznos od 894,1 milijun eura, od čega je 579,1 milijun eura ili 65 posto došlo od izvoza. Na tri sukobljene zemlje u našem fokusu otpada im tek minoran dio izvoza pa nisu pretjerano zabrinuti.

"Izvoz u Izrael (u 2023. op. a.) iznosio je 0,5 milijuna eura, u Iran 0,086 milijuna eura, dok u Libanon nije bilo izvoza. Udio izvoza u rizične zemlje Bliskog istoka je beznačajan i iznosi samo 0,07 posto ukupnih prihoda. U prvom polugodištu 2024. godine prihod od prodaje u ukupnom iznosu od 478,7 milijuna eura. Izvoz je ostvaren u iznosu od 351,3 milijuna eura ili 74 posto. U tom razdoblju ostvaren je izvoz u Izrael i to u iznosu od 1,4 milijuna eura, dok u Libanon i Iran nije bilo izvoza. Udio izvoza u Izrael u ukupnim prihodima od prodaje iznosi 0,3 posto", detaljno su obrazložili iz Končara.

U Iran krv i duhan

Što se Irana tiče, ukupna robna razmjena nam je u 2022. i 2023. iznosila 10,7 milijuna eura. Par godina prije toga pala je na sedam milijuna eura, a 2018. je iznosila rekordnih 74,6 milijuna eura.

Lani smo u Iran izvezli dobara za 5,6 milijuna eura, dok je u suprotnom smjeru otišlo robe u vrijednosti od 5,1 milijuna eura. Dakle i s Irancima imamo pozitivan vanjskotrgovinski saldo od oko pola milijuna eura, za razliku od 2022. kada smo bili u minusu za gotovo 900 tisuća eura.

Daleko najveći udio našeg izvoza u Iran već godinama otpada na ljudsku i životinjsku krv pripremljenu za terapijsku ili dijagnostičku uporabu, odnosno antiserume i cjepiva (2,6 milijuna eura). Na drugom mjestu je neprerađeni duhan i duhanski otpaci (1,6 milijuna eura).

S druge strane, najviše uvozimo lijevane proizvode od željeza ili čelika (1,8 milijuna eura) i polimere stirena (751 tisuću eura).

Kraljevstvo izvoza

Po pitanju vanjskotrgovinskog suficita najbolje stojimo s Libanonom. U prošloj godini nam je robna razmjena skočila na 24,3 milijuna eura, s 11,5 milijuna eura u 2022. Zanimljivo je da od tog iznosa gotovo sve otpada na naš izvoz u Libanon, odnosno uvezli smo tek nešto više od 80 tisuća eura vode i bezalkoholnih pića, odnosno namještaja.

Mi na libanonsko tržište daleko najviše izvozimo živih životinja (22,2 milijuna eura), dok je na drugom mjestu opet neprerađeni duhan (414 tisuća eura).

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar