Gospodarska kriza u Europi otvara pukotine u turizmu, stručnjaci ipak optimistični

Hrvatski turizam u glavni ljetni dio turističke godine ulazi s pozitivnim trendovima i rezultatima turističkog prometa. Pokazuju to podaci sustava eVisitor prema kojima je u Hrvatskoj od siječnja do kraja lipnja ostvareno više od 7,2 milijuna dolazaka i 28,1 milijun noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od sedam posto u dolascima i tri posto u noćenjima.

I brojke i naši turistički stručnjaci ističu kako sezona u Hrvatskoj teče jako dobro, dakle slijedi još jedna uspješna turistička godina. Kapaciteti su uglavnom popunjeni, a turistički djelatnici zadovoljni prihodima. Također, prema podacima HNB-a u prvom tromjesečju ove godine prihodi od stranih turista su za 24,6 posto veći nego u istom razdoblju 2023. godine.

Za Bloomberg Adriju, bard hrvatskog turizma i direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić otkriva kakva nas turistička sezona očekuje.

"Dosadašnji tijek turističke sezone je vrlo dobar, ukupna popunjenost je zadovoljavajuća i u skladu s našim očekivanjima. Na sjeveru zemlje bilježimo nešto manji dolazak njemačkih turista do sada u ovoj godini, dok se jug Hrvatske potpuno oporavio nakon pandemije."

Veljko Ostojić | Zvonimir Kuhtić/Hina

Najbolju iskorištenost kapaciteta bilježe tradicionalno Istra i Dubrovnik, gdje su hoteli većinom puni.

"Popunjenost je u skladu s očekivanjima. Dok neka tržišta poput Njemačke bilježe slabiji odaziv, druga tržišta poput Poljske, Slovenije, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a nadoknađuju taj manjak u porastu dolazaka", objasnio je Ostojić.

Dakle, hotelijeri su zadovoljni, no i mali iznajmljivači zadovoljno trljaju ruke. "Iznimno dobro se popunjavaju smještaji koji nude visoku razinu usluge, sadržaja i kvalitetu smještaja. Dobar pokazatelj je ranije popunjavanje predsezone koja sad, prema iznajmljivačima, ulazi duboko u deseti mjesec", objasnila je za Bloomberg Adriju Barbara Marković iz Hrvatske udruge obiteljskog smještaja.

Jesu li doista svi sretni?

Cijene su se, ističu naši sugovornici, korigirale tek minimalno u odnosu na prošlu godinu. Dio hotela podigao je cijene do pet posto u odnosu na prošlu godinu, što je u skladu s inflacijom.

"Mnoge hotelske kuće reguliraju cijene na dnevnoj osnovi, ovisno o ponudi, potražnji i popunjenosti kapaciteta. S obzirom na prisutnu inflaciju koja podiže troškove poslovanja te jaku konkurenciju na mediteranskom tržištu, realno je očekivati usklađivanje cijena", objašnjava Ostojić.

I kod apartmana, ističe Marković, cijene su se stabilizirale, "a svi oni koji su ih prošle godine nerealno podizali, vjerujem kako su shvatili da visoka cijena mora pratiti kvalitetu ponude". Marković naglašava kako u ovom momentu prednost uvijek ima omjer cijene i kvalitete usluge te da je to krucijalno za popunjavanje sezone.

Depositphotos

No Ostojić smatra kako nisu veće cijene razlog manje popunjenosti kapaciteta. Pravi razlog slabije popunjenosti, objašnjava, leži u gospodarskoj krizi u pojedinim zemljama Europske unije, što značajno utječe na potražnju. "To se posebno može primijetiti u hotelima s trima zvjezdicama, gdje gosti srednje i niže platežne moći čine većinu".

Upravo takvi hoteli imaju puno veće izazove. Tržište prepoznaje kvalitetu, a gospodarska kriza najprije pogađa ljude sa srednjim i nižim primanjima koji su glavni gosti tih hotela. Luksuzni hoteli, s druge strane, uglavnom uspijevaju zadržati visoku popunjenost jer su njihovi gosti manje osjetljivi na ekonomske promjene.

Vraćaju se Kinezi

U 2020. imali smo brutalan prekid dolazaka gostiju iz Azije, čak i prije nego što je do njega došlo u Europi. U Aziji je koronakriza počela već oko Nove godine, a to je naš turizam osjetio kroz booking. Dakle, 2020. i 2021. bile su godine bez azijskog turizma koji se počeo vraćati tek 2022.

Danas je situacija puno bolja, prema podacima eVisitora bilježimo znatan rast broja gostiju s azijskog tržišta, posebno iz Kine otkud bilježimo porast od 114 posto u dolascima. Japanaca je 75, a gostiju iz Južne Koreje 39 posto više. "Tome je pridonijela i činjenica da je avioprijevoznik T’Way Air u svibnju nakon pet godina ponovo uveo direktne letove između Seoula i Zagreba", objasnio je Branko Lelas iz Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Aviokompanije u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj suočavaju se s više značajnih izazova, posebno tijekom visoke sezone. Kako se približava vrhunac ljetne sezone, kašnjenja zrakoplova postaju sve češća i veća. Europski zračni prostor je zagušen, a broj letova gotovo je dosegnuo razinu od prije pandemije. To rezultira čestim kašnjenjima, što negativno utječe na redovni promet i iskustvo putnika.

Depositphotos

Lelas objašnjava kako se zračne luke diljem Europe, uključujući hrvatske, suočavaju s nedostatkom radne snage, posebno u sektorima poput ground handlinga. Uz to, Euro i Olimpijske igre dodatno opterećuju zračni promet.

No nije sve crno. Avioprijevoznici uvode nove linije i povećavaju kapacitete kako bi zadovoljili potražnju.

"Norwegian je ponovno uspostavio sezonske linije između Zadra i Osla te Kopenhagena, dok je Croatia Airlines uveo nove linije između Zagreba i Berlina te Tirane. Dubrovnik je dočekao ponovnu uspostavu direktnih letova prema SAD-u, T’Way Air počeo s letovima između Seoula i Zagreba, a KLM također planira povećanje broja letova prema Splitu i Dubrovniku tijekom zime, što pokazuje da avioprijevoznici aktivno rade na prilagodbi i unaprjeđenju usluga kako bi zadovoljili potrebe putnika", objasnio je Lelas.

Norwegian je ponovno uspostavio sezonske linije između Zadra i Osla te Kopenhagena | Bloomberg

Avionima će nam stići i Skandinavci koje je zaludio Baby Lasagna. Iz HGK-a poručuju kako se može reći da je on pridonio povećanju interesa za Hrvatskom u skandinavskim zemljama, "iako je broj gostiju na razini prošlogodišnjih, s konačnim rezultatima pričekajmo do kraja godine jer znamo da Skandinavci tradicionalno preferiraju kraj ljeta i jesen za dolazak u Hrvatsku".

Boljka sektora

Ključni izazov hrvatskog turizma, osobito zbog velikog porasta potrebe za radnicima u ljetnom dijelu godine, radna je snaga, što je postao univerzalni izazov domaćeg, ali i čitavog EU-ova gospodarstva. No situacija je vrlo slična prethodnim godinama.

Ostojić objašnjava kako su veće turističke kompanije, koje već godinama ulažu znatne resurse u privlačenje i zadržavanje cjelogodišnjih i sezonskih radnika, uspješno i na vrijeme popunile potrebna radna mjesta. Međutim, ističe, za srednje i manje subjekte, to pitanje ostaje ključan problem koji raste iz sezone u sezonu.

Što se pak tiče stranih radnika, nastavlja Ostojić, koji će nam sigurno trebati i u budućnosti za popunjavanje vršnih opterećenja u visokoj sezoni, "moramo nastaviti s ubrzanjem i digitalizacijom postupka izdavanja dozvola te organizacijom sustava kako bismo u kratkom roku obradili zahtjeve za izdavanjem radnih dozvola i viza".

"Moramo nastaviti s ubrzanjem i digitalizacijom postupka izdavanja dozvola za strane radnike" | Depositphotos

Rješavanje tog pitanja, iznimno važnog za turističku industriju, zahtijeva sveobuhvatan pristup.

"Glavni problem je kombinacija broja i kvalitete radne snage, a kod nas se tom problemu pristupa uvozom gotove strane radne snage koja će zakrpati rupe u sezoni, što nije idealno rješenje, a ni najbolji pristup", ističe Lelas iz HGK-a.

S njim se slaže i Ostojić koji ističe kako je izazov i pronaći ljude s adekvatnim znanjima, stoga je nužno modernizirati i intenzivirati procese edukacija na svim razinama.

Kako bi se osigurala kvalitetna radna snaga, potrebno je znatno više ulagati u edukaciju i unaprjeđenje postojećih radnika.

HGK  je ove godine pokrenuo projekt "Welcome to Croatia" kroz koji strane radnike educiraju o nužnim razinama komunikacijskih, jezičnih, pravnih i stručnih vještina i kompetencija potrebnih za uključivanje u naše tržište rada. "Provodimo i edukacije o komunikacijskim vještinama kako bi se tržištu ponudio što bolji profil radnika", dodaje Lelas.

HGK  je ove godine pokrenuo projekt "Welcome to Croatia" | Dario Grzelj/Hina

Također, u HUT-u već neko vrijeme naglašavaju da još uvijek nismo iskoristili sav domaći radni potencijal u turizmu i na to bismo se trebali u skorijoj budućnosti fokusirati, prije svega daljnjom fleksibilizacijom radnog zakonodavstva.

Unatoč ovim problemima, brojke govore svoje, a po njima bi 2024. napokon mogla skinuti s trona mitsku 2019. godinu.

"Turistička godina će svakako biti zahtjevna i traži svakodnevne poslovne odluke, ali vjerujem da će u konačnici, osobito s financijskog aspekta, biti uspješna te bolja od prošlogodišnje", zaključuje Ostojić.