Agencije za naplatu potraživanja posljednjih su mjeseci bile u fokusu javnosti zbog afere s curenjem podataka korisnika, a najvećoj od njih u Hrvatskoj, EOS Matrixu, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) prošli je mjesec odrezala kaznu od 5,47 milijuna eura.
Kažnjeni su, kako stoji u priopćenju AZOP-a, jer nisu poduzeli odgovarajuće tehničke mjere zaštite obrade podataka, za snimanje razgovora bez pravne osnove, obradu zdravstvenih podataka itd. Uglavnom, kazna je poprilično velika, pa smo provjerili kako će se odraziti na bilancu EOS Matrixa, a provjerili smo i kako posluju ostale tvrtke okupljene u Udrugu agencija za naplatu potraživanja (HUAN).
Podaci Fine pokazuju da je EOS Matrix lani uprihodio 72,4 milijuna eura, 24,2 posto manje nego 2021. godine, a sličan pad, od 23,5 posto, zabilježila im je i dobit koja je iznosila 13,8 milijuna eura. Drugim riječima, kazna AZOP-a pojest će im gotovo 40 posto dobiti.
Čitaj više
AZOP zbog GDPR-a kaznio EOS Matrix za 5,47 milijuna eura
EOS Matrix nije na odgovarajući način štitio osobne podatke.
05.10.2023
AZOP kaznio B2 Kapital s 2,3 milijuna eura, uključili se i kriminalisti
Policija provodi kriminalističko istraživanje zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela.
04.05.2023
Credit Suisse od švicarske središnje banke dobio 50 milijardi franaka
Dionice banke porasle su čak 40 posto nakon otvaranja u Zürichu u četvrtak.
16.03.2023
Podsjećamo, cijela priča oko curenja podataka počela je kada je AZOP-u anonimni izvor dostavio USB stick s osobnim podacima više od 180 tisuća ljudi čije je dugove od vjerovnika otkupio EOS Matrix, među kojima je bilo i nekoliko stotina maloljetnika, a nakon nadzora AZOP-a utvrđeni su propusti koje smo nabrojali.
Iz EOS-a su demantirali tvrdnje regulatora priopćivši da su proveli neovisnu forenzičku analizu svog sustava zaštite podataka i ustanovili kako nema dokaza da su podaci neovlašteno izneseni upravo iz sustava EOS Matrixa. Podnijeli su i kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv nepoznatog počinitelja zbog osnovane sumnje u počinjenje teških kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka, kao i za nedozvoljenu uporabu osobnih podataka.
Sudski epilog cijele priče tek ćemo vidjeti, ali kako se financijski problemi tvrtki obično lome preko leđa radnika, pogledali smo i kakav su standard imali. Da sublimiramo, EOS Matrix je u 2022. zapošljavao oko 300 ljudi, a prosječna plaća im je iznosila 1.150 eura.
Druga najveća tvrtka u HUAN-u je B2 Kapital koji je prošle godine prihode zadržao na razini od 48 milijuna eura, no dobit mu je osjetno porasla, za 37 posto, na 17 milijuna eura. U 2022. su zapošljavali točno 30 radnika s prosječnom plaćom od 2.000 eura.
Valja podsjetiti da je i njih AZOP u svibnju ove godine kaznio s 2,3 milijuna eura, zbog kršenja triju odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR).
Prihodi Veraltis Asset Managementa u 2022. iznosili su 6,4 milijuna eura, što ih je smjestilo na treće mjestu naše ljestvice, a na kraju godine su zabilježili gubitak od 132 tisuće eura. Prosječna plaća njihovih stotinjak zaposlenika iznosila je 1.900 eura.
Tvrtki Prima Solvent u 2022. su prihodi stagnirali na 614 tisuća kuna, ali im je dobit pala za gotovo 90 posto, na 5.700 eura. Zapošljavali su 12 radnika s prosječnim primanjima od 1.050 eura.
Ni tvrtka McGrath & Arthur lani nije imala godinu za pamćenje. Prihodi su joj pali više od 10 posto, na 141 tisuću eura, a završili su u minusu od 63 tisuće eura. Zapravo, u posljednjih pet godina samo su jednu (2020.) okončali s dobitkom od 40 tisuća eura, a sve ostale godine im je bilanca bila u crvenom. Imali su sedam radnika s mršavom prosječnom plaćom od 720 eura.
Kredyt Inkaso jedna je od rijetkih tvrtki iz branše kojoj su prihodi u 2022. rasli, i to za 28 posto, na 107 tisuća eura, no za devet posto im je porastao i gubitak u odnosu na 2021 godinu., na negativnih 82 tisuće eura. I oni već pet godina redovno bilježe gubitke, ali to ne brine njihove zaposlenike jer ih, prema podacima Fine, nemaju.
Ukratko, osim EOS Matrixa i B2 Kapitala, ostale agencije za naplatu potraživanja baš i ne bilježe spektakularne rezultate na domaćem tržištu. Sve ih muče mršava dobit ili minusi, a dodatne izazove bi im mogao donijeti i novi zakon o načinu kupoprodaje potraživanja kojim se predlažu mjere za bolju zaštitu dužnika, i to ne samo nakon, nego i prije kupoprodaje potraživanja.
Prema prijedlogu zakona, agencije će prije ovrhe građanima morati ponuditi restrukturiranje pa čak i djelomičan oprost dugovanja, a više ih neće smjeti uznemiravati niti im davati obmanjujuće informacije. Više regulative obično rezultira s manje profita, a hoće li tako biti i u ovom slučaju, vidjet ćemo nakon implementacije novog pravnog okvira.
.webp){kind=icon}
