Nakladničke kuće na udžbenicima zarađuju pristojne milijune

Dok su splitske Gripe prepune ljubitelja pisane riječi, Bloomberg Adrija provjerila je kako od izdavačke djelatnosti žive oni kojima je to primarni biznis, dakle nakladnici kojih je u Hrvatskoj 160. Ne oslanjaju se oni na naše građane koji ponekad izdvoje koji euro za pisanu riječ – tri vodeća igrača ujedno su izdavači udžbenika koje koriste sve naše osnovne i srednje škole.

Top listu najboljih uvjerljivo drži Školska knjiga, rekorder u Hrvatskoj po prihodima od 50 milijuna eura, konkurenciju su ostavili u prašini. Tvrtka koju je 1997. iz državnih skuta privatizacijom preuzeo poduzetnik do tada poznat samo u svijetu građevine Ante Žužul. Ni iznos nije nepoznat – Školska knjiga postala je privatna za 13,95 milijuna kuna. Danas Žužul posjeduje 98,56 posto dionica.

Školska knjiga poznata je po izdavanju udžbenika, no nije im strana ni publicistika. Zapošljavaju 288 djelatnika, kojima isplaćuju prosječnu plaću od 1.065 eura. Zanimljivo, Školska knjiga je zadnjih godina imala prihode od oko 30 milijuna eura, točnije u 2021. godini 32 milijuna, dok su u 2022. prihodi skočili na 50 milijuna eura.

Drugo mjesto, s prihodima od 13,25 milijuna eura, zauzima Profil Klettt koji je u vlasništvu njemačke grupacije Klett. U Hrvatskoj zapošljavaju 10 djelatnika kojima je prosječna plaća u 2022. bila 1.182 eura. Oni se pak primarno bave udžbenicima – obuhvatili su osnovno i srednje školsko obrazovanje, pa čak imaju izdanja za vrtićku populaciju.

Na trećem mjestu je Alfa, koja se također primarno bavi školskim udžbenicima. Poput školske knjige, i ona je prošla privatizaciju, a njen sadašnji vlasnik je poduzetnik Miro Petric s 92,54 posto dionica. Alfa zapošljava 108 djelatnika, a prosječna plaća im je 997 eura.

Vjerska literatura sve traženije štivo

Mozaik knjiga ne bavi se udžbenicima te se smjestio na četvrto mjesto s prihodima od 4,91 milijun eura. U vlasništvu je slovenske grupacije Mladinska knjiga (MK). Poznati su po svom Svijetu knjige, kako oni nazivaju hrvatski knjižni klub. "Njegova je posebnost u tome što svojim članovima omogućuje kupovinu knjiga po klupskim cijenama, nižima nego u običnim knjižarama, kao i kupnju putem kataloga koji izlazi pet puta godišnje, ali i putem interneta i u klupskim centrima", stoji na njihovoj mrežnoj stranici. Zapošljavaju 60 djelatnika, no nisu baš izdašni po pitanju njihovih plaća koja u prosjeku iznosi 894 eura.

Peto mjesto po prihodima zauzeo je Verbum, nakladnik koji se primarno bavi religijskim i duhovnim knjigama i priručnicima, a najpoznatiji su po uvijek popularnoj knjizi 12 pravila za život (12 Rules for Life) Jordana Petersona koja je dugo vladala top listama najčitanijih knjiga. Verbum je u vlasništvu Mire Radalja i Petra Balte, u 2022. uprihodili su 4,53 milijuna eura i zapošljavaju 51 djelatnika, a očito za ovu top listu vrijedi ona što južnije to tužnije – prosječna plaća u Verbumu iznosi 728 eura.

Od pet nakladnika, Školska knjiga vodeća je i u dobiti, koja je u 2022. iznosila 2,09 milijuna eura, drugo mjesto zauzima Profil Klett, Alfa i Verbum plešu oko granice od milijun eura, a Mozaik knjiga je na zadnjem mjestu sa 101 tisućom eura.

Poput prihoda, postojan je i broj izdanih knjiga u Hrvatskoj, koji se kreće unutar granica od 4000 po godini, što reizdanja, što novih izdanja.

No u ovoj priči ne smijemo zaboraviti na medijske kuće koje su još davnih dana krenule i s izdavaštvom, pa su tako brojne knjige pronašle svoje mjesto na kioscima, tik uz dnevna izdanja tih istih kuća. Legitimno smo se onda upitali štete li oni izdavačima? Novinski izdavači ne štete nakladnicima, smatra Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK-a. "Taj trend je završen, prije 15 godina bio je iznimno invazivan, knjiga je bila svega devet kuna". To je bila ekonomija obujma, objašnjava, proizvodnje puno knjiga koje su zato jako jeftine, no toga danas više nema.

Krenimo redom, po prihodima je na prvom mjestu Hanza medija s 36,81 milijun eura, slijedi 24sata s 21,20 milijuna te Novi list s prihodom od 8,56 milijuna eura.

"Trend jeftinih knjiga pomogao je u edukaciji širokih masa koje su posezale za tim izdanjima te popunjavanju biblioteka", objasnio je Kozina. No i dalje postoji problem s čitanosti. Za Noć knjige, 23. travnja, rađeno je istraživanje koje je pokazalo kako Hrvati zapravo ne čitaju, njih svega 47 posto čita, a od tih 51 posto, 25 kaže da ih ništa ne može natjerati da nešto pročitaju. "Imate sociološki problem, zašto ljudi ne čitaju ili još dublje – kako se čita i što se čita. Dakle jedno površno čitanje, a kamoli nadgradnja osobnosti", s tugom u glasu govori Kozina koji se u trenutku razgovora nalazio na Mediteranskom sajmu knjiga u Splitu. Stoga ni ne čudi da su nakladnici s udžbenicima najprofitabilniji.

No, ne čitaju se niti e-knjige, pa po svemu možemo zaključiti kako one još uvijek nisu istisnule, a nadajmo se i neće, papirnata izdanja i poslala ih u ropotarnicu prošlosti. Ne samo u Hrvatskoj, već i na svjetskoj razini. Procjenjuje se kako je tržište nakladnika i knjižara teško oko 130 milijuna eura, što uključuje proizvodnju udžbenika.

Tako da brige za naše nakladnike za sada nema, udžbenike i dalje svaki đak treba. A pronađe se poneki naslov i za istinske ljubitelje pisane riječi spremne da izdvoje pokoji euro za dobro štivo.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar