Bliži se kraj školske godine, a naši nakladnici upravo su plasirali svježe financijske podatke o svom poslovanju. U Hrvatskoj je 160 onih koji žive od izdavačke djelatnosti, ali tri vodeća igrača koji kupe šlag s torte ne oslanjaju na naše građane, koji ponekad izdvoje koji euro za pisanu riječ, već na one koji izbora nemaju - učenike i studente. Naime, sva tri, po prihodima vodeća, igrača ujedno su izdavači udžbenika koje koriste sve naše osnovne i srednje škole.
Top listu najboljih uvjerljivo drži Školska knjiga, rekorder u Hrvatskoj po prihodima od 41,6 milijuna eura.Iako su im prihodi u 2023. pali za 18,12 posto i dalje konkurenciju ostavljaju u prašini. Iako su im prihodi pali dobit im u 2023. porasla za 12,08 posto na 2,34 milijuna eura naspram 2,09 u 2022. godini, no zato im je EBITDA klonula za 61 posto i iznosi 9,72 milijuna eura.
Tvrtka koju je 1997. iz državnih skuta privatizacijom preuzeo poduzetnik do tada poznat samo u svijetu građevine Ante Žužul. Ni iznos nije nepoznat - Školska knjiga postala je privatna za 13,95 milijuna kuna. Danas Žužul posjeduje 98,56 posto dionica.
Čitaj više
Najčitanija knjiga ljeta je autobiografija arhitekta Marka Babića
Babićeva borba s teškom bolesti opisana je kroz njegovu knjigu.
20.10.2023
Pisana riječ zavladala splitskim Gripama, počinje Mediteranski sajam knjige
Festival će okupiti više od 50 nakladnika iz Hrvatske i susjednih zemalja.
27.09.2023
Autobiografija princa Harryja i dalje ruši rekorde
Temeljem podataka o prodaji u knjižarama, na vrhu popisa najprodavanijih knjiga našla se autobiografija koja je izašla početkom godine.
24.07.2023
Greenovih 48 zakona moći – najprodavanija knjiga na početku 2023.
Moderna vremena popis najprodavanijih knjiga sastavljaju temeljem podataka o prodaji u knjižarama.
16.04.2023
Školska knjiga poznata je po izdavanju udžbenika, no nije im strana ni publicistika. Zapošljavaju 287 djelatnika, kojima isplaćuju prosječnu plaću od 1.153 eura, porasla je za 8,28 posto u odnosu na 2022. godinu.
Drugo mjesto, s prihodima od 18,1milijuna eura, zauzima Profil Klettt koji je u vlasništvu njemačke grupacije Klett. Prihodi su im u 2023. porasli za 36,65 posto s 13,25 milijuna eura u 2022. na 18,1 milijun eura u 2023. godini. Rast prihoda pratila je i neto dobit, porasla je za 44,82 posto na 2,47 milijuna eura, kao i EBITDA za 62 posto.
U Hrvatskoj zapošljavaju 117 djelatnika kojima je prosječna plaća u 2022. bila 1.471 eura, skočila je za 24,4 posto u odnosu na 2022. godinu. Oni se pak primarno bave udžbenicima - obuhvatili su osnovno i srednje školsko obrazovanje, pa čak imaju izdanja za vrtićku populaciju.
Na trećem mjestu je Alfa, koja se također primarno bavi školskim udžbenicima. Poput Školske knjige, i ona je prošla privatizaciju, a njen sadašnji vlasnik je poduzetnik Miro Petric s 92,54 posto dionica. Alfini prihodi su u 2023. porasli za 4,22 posto na 10,61 milijun eura, ali dobit im je pala za 32,38 posto na 861 tisuću eura, kao i EBITDA za 38 posto.
Alfa zapošljava 112 djelatnika, a prosječna plaća im je 1.102 eura, porasla je za 10,61 posto u odnos na 2022. godinu.
Vjerska literatura sve traženije štivo
Mozaik knjiga ne bavi se udžbenicima te se smjestio na četvrto mjesto s prihodima od 5,64 milijun eura, porasli su u odnos u na 2022. za 14,72 posto. Dobit im je skočila za čak 245,23 posto, na 351 tisuću eura, kao i EBITDA za 116 posto.
U vlasništvu je slovenske grupacije Mladinska knjiga (MK). Poznati su po svom Svijetu knjige, kako oni nazivaju hrvatski knjižni klub. "Njegova je posebnost u tome što svojim članovima omogućuje kupovinu knjiga po klupskim cijenama, nižima nego u običnim knjižarama, kao i kupnju putem kataloga koji izlazi pet puta godišnje, ali i putem interneta i u klupskim centrima", stoji na njihovoj mrežnoj stranici. Zapošljavaju 58 djelatnika, kojima su u 2023. podigli plaće za 16,1 posto pa su iznosile 1,038 eura.
Peto mjesto po prihodima zauzeo je Verbum, nakladnik koji se primarno bavi religijskim i duhovnim knjigama i priručnicima, a najpoznatiji su po uvijek popularnoj knjizi 12 pravila za život (12 Rules for Life) Jordana Petersona koja je dugo vladala top listama najčitanijih knjiga. Verbum je u vlasništvu Mire Radalja i Petra Balte, u 2023. uprihodili su 5,43 milijuna eura, 19,96 posto više nego godinu prije. Dobit im je porasla za 8,14 posto na 799 tisuća eura, a EBITDA im je svega neznatno porasla na 1,2 milijuna eura, naspram 1,14 godinu ranije.
Zapošljavaju 51 djelatnika, a očito za ovu top listu vrijedi ona što južnije to tužnije - prosječna plaća u Verbumu najniža je od svih i iznosi 928 eura, iako su i oni svojim radnicima povećali plaću za 27,42 posto.
Od pet nakladnika, Školska knjiga vodeća je po prihodima al ne i dobiti, prestigao ju je Profil Klett s 2,47 milijuna eura, u 2023. Školska knjiga je na drugom mjestu s 2,34 milijuna eura, Alfa i Verbum plešu oko granice od 800 tisuća eura, a Mozaik knjiga je na zadnjem mjestu sa 350 tisuća eura.
Koliko čitamo i što?
Poput prihoda, postojan je i broj izdanih knjiga u Hrvatskoj, koji se kreće unutar granica od 4000 po godini, što reizdanja, što novih izdanja.
No u ovoj priči ne smijemo zaboraviti na medijske kuće koje su još davnih dana krenule i s izdavaštvom, pa su tako brojne knjige pronašle svoje mjesto na kioscima, tik uz dnevna izdanja tih istih kuća. Legitimno smo se onda upitali štete li oni izdavačima? Novinski izdavači ne štete nakladnicima, smatra Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK-a.
Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK-a |Lana SLIVAR DOMINIĆ/HINA
"Taj trend je završen, prije 15 godina bio je iznimno invazivan, knjiga je bila svega devet kuna". To je bila ekonomija obujma, objašnjava, proizvodnje puno knjiga koje su zato jako jeftine, no toga danas više nema. Danas se nadopunjuju.
Krenimo redom, po prihodima je na prvom mjestu Hanza medija s 36,78 milijun eura, slijedi 24sata s 22,3 milijuna, Večernji list s 16,53 milijuna eura te Novi list s prihodom od 9,01 milijuna eura.
"Trend jeftinih knjiga pomogao je u edukaciji širokih masa koje su posezale za tim izdanjima te popunjavanju biblioteka", objasnio je Kozina. No i dalje postoji problem s čitanosti.
Za Noć knjige, u travnju 2024. rađeno je istraživanje koje je pokazalo kako Hrvati zapravo ne čitaju, njih svega 38 posto čita. Žalosno, ali bilježimo pad, u 2022. čitalo je 49 posto ispitanika.
"Imate sociološki problem, zašto ljudi ne čitaju ili još dublje - kako se čita i što se čita. Dakle jedno površno čitanje, a kamoli nadgradnja osobnosti", smatra Kozina. Onaj postotak njih koji čita najviše čita beletristika, njih 58 posto no stabilna je i publicistika s 34 posto te dječje knjige s devet posto. Stoga ni ne čudi da su nakladnici s udžbenicima najprofitabilniji.
No, ne čitaju se niti e-knjige, pa po svemu možemo zaključiti kako one još uvijek nisu istisnule, a nadajmo se i neće, papirnata izdanja i poslala ih u ropotarnicu prošlosti. Ne samo u Hrvatskoj, već i na svjetskoj razini. Procjenjuje se kako je tržište nakladnika i knjižara teško oko 130 milijuna eura, što uključuje proizvodnju udžbenika.
Tako da brige za naše nakladnike za sada nema, udžbenike i dalje svaki đak treba. A pronađe se poneki naslov i za istinske ljubitelje pisane riječi spremne da izdvoje pokoji euro za dobro štivo.
.webp){kind=icon}
