.webp){kind=icon}
Realni maloprodajni promet u srpnju bio je 0,4 posto viši u odnosu na mjesec ranije, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).
Podsjetimo, u lipnju se dogodio mjesečni pad od 0,6 posto.
U srpnju je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima porastao 0,5 posto na mjesečnoj razini, a kod neprehrambenih proizvoda, isključujući motorna goriva, zabilježen je pad od 2,9 posto.
U usporedbi sa srpnjem prošle godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao 2,9 posto. Kod hrane, pića i duhanskih proizvoda rast je četiri posto, dok je kod neprehrambenih proizvoda, opet isključujući motorna goriva i maziva, godišnji pad od 1,2 posto.
"Na nastavak solidne potražnje upućivali su i podaci Porezne uprave o fiskalizaciji gdje je zabilježen nastavak rasta vrijednosti izdanih računa. Osim i dalje razmjerno visokim rastom cijena, snažne dvoznamenkaste godišnje stope rasta vrijednosti fiskalnih računa podržane su zasigurno i turističkom potrošnjom. Promatrano na godišnjoj razini, u istom smjeru djelovalo je i poboljšanje potrošačkog optimizma, dok je na mjesečnoj razini zabilježeno blago pogoršanje (…). Pogoršanje optimizma u odnosu na lipanj, uz skromnu stopu rasta maloprodaje na mjesečnoj razini, ukazuje na oprez i sugerira na postojanje ograničavajućih čimbenika unatoč snažnijoj turističkoj aktivnosti", ocijenili su najnovije podatke o maloprodaji u komentaru analitičari Raiffeisen banke (RBA).
Zadnji put kad je maloprodaja pala na godišnjoj razini bilo je u ožujku i tada je pad iznosio 1,1 posto. U lipnju je godišnji rast maloprodaje iznosio 2,2 posto.
Godišnje brojke kretanja u trgovini na malo | DZS
Brojke sugeriraju da građani Hrvatske imaju sve manje raspoloživog dohotka za kupnju stvari koje im nisu neposredno nužne.
Kad pogledamo razdoblje od prvih sedam mjeseci u ovoj godini, maloprodaja je porasla 1,9 posto prema istom razdoblju lani.
RBA ističe i da se do kraja godine može očekivati odgoda potrošnje za trajna dobra.
"Nastavak povoljnih trendova na početku druge polovice 2023. zasigurno odražava popuštanje inflatornih pritisaka, povoljna kretanja u turizmu u središnjem dijelu turističke sezone i rast nominalnih, ali i realnih plaća te i dalje snažno tržište rada. Kao ograničavajući čimbenik potrošnje zasigurno se može izdvojiti postojanost inflatornih pritisaka te kontinuirana ekonomska neizvjesnost uslijed čega dolazi i do odgode potrošnje na pojedina (trajna) dobra. Navedeno će se i u nastavku godine odražavati na trendove u maloprodaji", navodi RBA.
DZS je objavio i podatke za uslužne djelatnosti, ali za lipanj. Tu se na mjesečnoj razini dogodio pad od jedan posto, dok je godišnje zabilježen rast od 27,7 posto. Na razini prvoga polugodišta rast prometa od uslužnih djelatnosti je 30 posto godišnje.
Na mjesečnoj razini najveći pad imale su djelatnosti promidžbe i istraživanja tržišta, smještaj te vodeni prijevoz.
Godišnje je najveći rast došao iz djelatnosti izdavaštva, trgovine i popravka na motornim vozilima i motociklima te kod organizatora putovanja.
