Prošle je godine Hrvatska narodna banka (HNB) ostvarila dobit od 482 milijuna kuna, što je 8,5 puta više no u 2021. godini, objavljeno je u utorak u sklopu godišnjeg izvješća banke za 2022. godinu.
Neto prihod je u 2022. iznosio 1,23 milijarde kuna ili 67 posto više no u 2021. godini, a troškovi poslovanja iznosili su 749,4 milijuna kuna, odnosno 10 posto više no godinu ranije.
Nimalo iznenađujuće, godišnje izvješće HNB-a ističe da je većina aktivnosti u protekloj godini bila vezana za uvođenje eura, što je bio izazovan proces budući da je u njegovoj završnici Hrvatska bila izložena kriznim događajima pandemije, razornih potresa i globalne inflacije.
Čitaj više
HNB povisio stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala na 1,5 posto
Svrha podizanja stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala jest jačanje otpornosti banaka u okružju .
05.07.2023
Banke u prva četiri mjeseca do fantastičnih 464 milijuna eura dobiti
U prva četiri mjeseca prošle godine dobit je bila 295 milijuna eura.
04.07.2023
Hrvatski javni dug nakon dvije godine ponovno raste
Do rasta duga u prvom tromjesečju ove godine došlo je zbog relativno većeg rasta duga u odnosu na relativni rast nominalnog BDP-a.
30.06.2023
Hrvati sve više znaju o novcu, ali se ponašaju kao da ništa nisu naučili
Prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova ili 60 posto.
07.06.2023
Kako se navodi u izvješću, inflacija je u prošloj godini iznosila 10,7 posto i bila najveća u posljednjih 28 godina, no ipak je bila niža no u državama članicama EU-a koje nisu u eurozoni. Kamatne stope za građane i poduzeća također su manje no u tim zemljama.
"Čekaju nas ozbiljni demografski, klimatski, strukturni, gospodarski i drugi izazovi. Uvođenje eura nije zamjena za reforme ni rješenje svih problema, ali trajno uklanja valutni rizik, olakšava poslovanje poduzeća, ojačava konkurentnost gospodarstva, poboljšava uvjete financiranja za državu, poduzeća i građane te jamči veću otpornost na financijske krize i vanjske šokove. Članstvo u monetarnoj uniji i sukreiranje politika s 19 zemalja s kojima dijelimo valutu trajno podupire gospodarski rast i povećanje blagostanja građana, čime se ubrzava dosezanje standarda razvijenijih država europodručja. A upravo je to i bilo svrha uvođenja eura", iznosi guverner Boris Vujčić u uvodnoj riječi u sklopu godišnjeg izvješća koje je upućeno na raspravu zastupnicima u Hrvatski sabor.