Hrvatska će članstvom u Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM) steći dodatnu zaštitu i sigurnost, posebice u vremenima kriza, a pristupanjem toj organizaciji uplatit će kapital od 422,3 milijuna eura.
"Ovo je ogromna stvar za Hrvatsku, ESM možemo opisati kao jedan ogroman fond koji je dostupan isključivo državama članicama europodručja. On daje bazu, odnosno financijsku pomoć onim državama članicama koje se nađu u nekim velikim financijskim problemima, i to na način da se to izravno ne slomi, odnosno da porezni obveznici to ne plaćaju", objasnio je savjetnik premijera Zvonimir Savić na Hrvatskom radiju.
ESM ima ukupni kapital od gotovo 705 milijardi eura koji sačinjava više od 80 milijardi eura uplaćenog kapitala koji su osigurale članice ESM-a i približno 624 milijarde eura kapitala na poziv (engl. callable capital).
Čitaj više
Hrvatska je 20. članica Europskog stabilizacijskog mehanizma
ESM je organizacije koja je usmjerena na izbjegavanje i prevladavanje financijskih kriza u zemljama članicama eurozone.
22.03.2023
Hrvatska će članarinu u ESM-u platiti 422,3 milijuna eura
Time se stvara veća otpornost gospodarstva i financijskog sustava na krize.
20.01.2023
HUP: Reforme će ubrzati rast standarda i Hrvatsku lansirati među elitne zemlje
Glavni ekonomist HUP-a najavljuje i mogućnost podizanja kreditnog rejtinga na A razinu.
12.04.2023
Stojić ističe kako Hrvatska ima i jeftinije izvore financiranja
EU-ovi fondovi nove generacije nude povoljne uvjete, Hrvatska ih dosad nije koristila.
02.02.2023
U slučaju potrebe neke države članice, taj mehanizam može se aktivirati, odnosno može se zadužiti po najpovoljnijim mogućim uvjetima na tržištu. Postoje jasna pravila.
Jasna pravila
Zadnji primjer je Grčka – nakon primjene sredstava država je morala provesti reforme kako bi dovela do stabilnosti javnih financija, dakle ograničiti potrošnju, utjecati na prihode kako bi snagom svojih javnih financija država pokazala da može vratiti dugove.
"Grčka ima ročnost duga prema ESM-u veću od 30 godina, a krediti MMF-a su do sedam godina", rekao je viši savjetnik u direkciji za europske odnose u HNB-u Mislav Brkić. Najveća vrijednost ESM-a je to što državama daje dugo razdoblje otplate i niske kamatne stope. I onda je puno lakše prebroditi dužničku krizu.
A svaka članica doprinosi kapitalu ESM-a na temelju svog udjela u ukupnom stanovništvu EU-a i bruto domaćem proizvodu. "Ona se gleda po veličini gospodarstva, kreće od Njemačke koja ima 26 posto udjela, do država manjeg volumena poput Hrvatske", rekao je Brkić.
S obzirom na to da je BDP u Hrvatskoj po stanovniku ispod 75 posto prosjeka EU-a, imat ćemo mogućnost na privremenu korekciju ključa po kojemu članice uplaćuju u temeljni kapital, i to u razdoblju od 12 godina, dakle do 2035. godine.
Zdrave javne financije
"Vjerujemo da nam ova pomoć neće trebati jer imamo zdrave javne financije, dobre makroekonomske indikatore, ali ga je dobro imati kao zaštitnu mrežu", smatra Brkić.
S njim se slaže i glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. "Ako gledamo saldo proračuna, onda je, u odnosu na jesenske projekcije, projekcija značajno poboljšana. Prema projekcijama za sljedeću godinu, prognoza deficita je prepolovljena, to je vjerojatno zahvaljujući tome što smo u prošloj godini imali određeni suficit, tako da su onda te projekcije deficita za sljedeće dvije godine puno bolje", smatra Stojić.
Među svim članicama EU-a, Hrvatska je doživjela najveće poboljšanje procjena Europske komisije po pitanju javnog duga.
Javne financije kreću se u izrazito dobrom smjeru. Ministarstvo financija "radi svoj posao" i fiskalni rizik se smanjio, spreadovi na hrvatske obveznice su već polovicom prošle godine pali ispod talijanskih, dakle povoljnije se zadužujemo u odnosu na neke članice euro zone koji imaju isti kreditni rejting, rekao je Stojić.
Istog misli glavni ekonomist HGK-a Goran Šaravanja. "Taj mehanizam nam ne treba, mi smo u povoljnoj situaciji i ključno je učiniti sve da to tako i ostane", rekao je Šaravanja.
"Ispunili smo glavne ciljeve, ušli smo u institucionalnu jezgru EU-a, time smo preskočili objektivno razvijenije članice Unije, poput Češke, Mađarske i Poljske i debata bi morala ići u smjeru što možemo napraviti da bismo ove prednosti, koje smo sami stvorili, i zadržali", misli Šaravanja.
Porezna rasterećenja
Proračun se puni, smanjujemo javni dug,najavljen je šesti krug porezne reforme. U HUP-u inzistiraju na određenim smanjenjima za koje smatraju da bi ih država mogla napraviti s obzirom na to kako se puni proračun.
"Podržali smo ovaj smjer poreznog rasterećenja, a naši prijedlozi idu u smjeru rasterećenja cijena rada. Uz prijedlog povećanja osobnog odbitka, predlažemo i smanjenje dvije porezne stope na dohodak, da se stopa s 20 spusti na 15 ili u nekom srednjem roku prema 10 posto", objasnio je Stojić.
Stojić kaže kako zemlje u okruženju imaju nižu stopu poreza na dohodak i tu je onda izazov poduzećima investirati u Hrvatsku ili negdje drugdje u okruženju, dodao je Stojić.
"Radi se o direktnom impaktu na konkurentnost onog proizvodnog, radno intenzivnog dijela Hrvatske ekonomije. Moramo osluškivati trendove iz okruženja i na adekvatan način adresirati, kroz niži porezni teret", smatra Stojić.
Nisu porezi samo faktor koji će motivirati ljude da odu raditi van, na EU-ovu tržištu rada žestoka je konkurencija u raznim modelima privlačenja radne snage.
Šaravanja smatra kako treba smanjiti i zdravstvene doprinose koji su, kako kaže, iznimno visoki. "Stvaraju velike poteškoće za gospodarstvenike, možda da se razmisli o ograničenju zdravstvenog doprinosa. Da to učinimo bili bi jedini, možda bi s time dovukli najskuplje radnike u Hrvatsku".
HUP podržava rast plaća, Stojić kaže da su u nekim dijelovima javnog sektora ljudi potplaćeni i zbog toga gospodarstvo ne dobiva adekvatnu uslugu, kao suci.
"Moramo osigurati adekvatnu nagradu za kvalitetnu radnu snagu, no moramo paziti da se stvari ne otmu kontroli jer to može završiti inflatorno", zaključio je Stojić.
.webp){kind=icon}
