.webp){kind=icon}
Ekonomski analitičar Damir Novotny rekao je kako Vlada mora odustati od socijalne politike preko cijena energenata i leđa HEP-a. "U tržišnoj ekonomiji ne može se socijalna politika voditi preko energetskih kompanija", prokomentirao je Novotny najavu Vladine odluke o dokapitalizaciji HEP-a.
Gostujući na Hrvatskom radiju dodao je kako Hrvatska, ako misli težiti energetskoj samoodrživosti, mora i ulagati jer je samoodrživost skupa i košta više milijardi eura. "Ne vidim niti jedan razlog zašto HEP ne bi kotirao na stranoj burzi. Partnerstvo između javnog i privatnog sektora je ovdje ključno. U infrastrukturne projekte se sve češće uključuje privatni kapital, a trend je vidljiv u cijeloj Europi", istaknuo je.
Novotny je kazao i kako ne vidi potrebu za dodatnom dokapitalizacijom HEP-a. "Kapital je u odnosu na ukupne obveze iznosio negdje oko 60 posto. Dakle, kompanija nije insolventna. Gubitak od 500-600 milijuna eura kompanija bi mogla pokriti iz vlastitog kapitala."
Čitaj više
Vlada će u HEP upumpati 900 milijuna eura, nema govora o privatizaciji
Prvi korak bit će 400 milijuna eura dioničarskog zajma, a potom slijedi još 500 milijuna eura dokapitalizacije HEP-a.
29.03.2023
HEP se predomislio, ipak neće biti poskupljenja struje za 427 poduzetnika
Ti ugovori sklopljeni su prije izbijanja aktualne energetske krize i porasta cijene električne energije.
10.02.2023
Vlada HEP-u odobrila uzimanje kredita od 250 milijuna eura
Namjena kredita je financiranje investicija i općih poslovnih potreba.
31.10.2022
HEP grupa u prvom polugodištu s 1,1 milijardom kuna gubitka
Troškovi poslovanja porasli su za gotovo 5,4 milijarde kuna, odnosno za 89,4 posto, na 11,4 milijarde kuna
03.10.2022
Dodao je kako zadatak HEP-a nije vođenje socijalne politike i kako HEP mora ostati dugoročno održiva energetska kompanija na tržištu, ali ne i jedina na tržištu. "Isto kao što smo napravili liberalizaciju na tržištu plina, potrebno je napraviti i na tržištu energenata. Vlada može subvencionirati potrošače. Volio bih vidjeti strateški dokument, strategiju razvoja HEP-a do 2030. godine, pa onda možemo razgovarati je li potrebna dokapitalizacija ili nije", zaključio je Novotny.
Energetski analitičar Ivan Brodić rekao je kako je HEP velika kompanija koja sadrži i infrastrukturu i proizvodnju i distribuciju, a tržišne ekonomije se zapravo sa svim tim sektorima ne bave. "Trebali bismo krenuti prema završetku liberalizacije tržišta, kako se ne bi događale situacije u kojima Vlada troši proračunski novac kako bi ojačavala tržišne igrače u djelatnostima koje su primarno tržišne", izjavio je Brodić.
Dodao je kako je važno da se HEP u infrastrukturnom i investicijskom smislu očuva kao stabilna kompanija. "Nadajmo se da ova situacija na tržištu neće još predugo trajati, a treba vidjeti i do kada će Europska komisija imati želju razdvajati cijene električne energije od burzovne cijene. Navedeno će uvelike utjecati u kojem smjeru će ići cijene troškova HEP-a", rekao je Brodić.
Ministar gospodarstva Ivo Milatić rekao je kako su prošlogodišnji gubici HEP-a veći od milijardu kuna i kako je prošla godina bila hidrološki katastrofalna i katastrofalna u smislu tržišnih cijena električne energije.
"Dokapitalizacijom se žele sanirati gubici u HEP-u. Predviđeno je da bi odmah po odluci Vlade prva tranša od 265 milijuna eura bila isplaćena HEP-u u smislu dioničarskog zajma, a druga bi bila u srpnju od 135 milijuna eura, po kamatnoj stopi od 4,5 posto. Sve se to treba nostrificirati u Europskoj komisiji, a onda bi trebali za to dobiti odobrenje", rekao je Milatić.
Rekao je i kako je HEP dobio produženja svih jamstava. "Ne želi se niti zaustaviti investicijski ciklus u HEP-u", rekao je i zaključio kako je Vlada HEP-u namijenila očuvanje standarda građana i pomoć poduzetnicima u vidu smanjenja troškova električne energije.
