Glavni ekonomisti četiriju najvećih banaka u Hrvatskoj prognoziraju da će rast BDP-a u 2022. iznositi 5,9 posto, dok će sljedeće usporiti na 1,3 posto, objavili su u utorak u publikaciji HUB Izgledi.
Usto, dogodine očekuju i snažan nastavak rasta realnih investicija po stopi od oko šest posto te ublažavanje recesijskih pritisaka zbog ulaska u eurozonu i Schengen.
Gledano po komponentama uporabe BDP-a, očekuju snažno usporavanje osobne potrošnje. "Nakon 5,8 posto (realnoga) rasta u ovoj godini, srednje očekivanje za iduću godinu iznosi svega jedan posto, i to uz pretpostavku smirivanja inflacije", stoji u publikaciji HUB-a, a ekonomisti banaka su pesimistični i po pitanju izvoza.
Očekuju veliko usporavanje rasta izvoza (s 25,3 posto u ovoj na dva posto u idućoj godini), kao i usporavanja rasta uvoza (s 25,1 na 3,6 posto).
S druge strane, optimizam ulijevaju spomenute investicije i tržište rada.
"Glavni ekonomisti banaka očekuju neznatno usporavanje stope rasta nominalnih plaća, tako da se uz nižu očekivanu inflaciju realne plaće vraćaju u zonu rasta, osobito u drugoj polovici sljedeće godine. Stopa nezaposlenosti mogla bi se dodatno smanjiti unatoč sporijemu rastu", naglašavaju iz HUB-a.
Taj realni rast plaća, po podacima iz publikacije, ipak bi bio vrlo mršav. Naime, ekonomisti banaka očekuju nominalni rast bruto plaća u 2023. od sedam posto, dok bi stopa inflacije s ovogodišnjih 10,7 posto u idućoj trebala pasti na 6,9 posto. Predviđaju i pad stope nezaposlenosti sa sedam posto u ovoj na 6,8 posto u idućoj godini.
Vjeruju Vladi
Zanimljivo je što ekonomisti banaka više vjeruju Vladi nego ona sama sebi. Tako je njihova prognoza rasta BDP-a od 1,3 posto osjetno veća od službenih očekivanja Vlade od 0,7 posto.
Optimističniji su i od Europske komisije koja nam predviđa rast od jedan posto, dok tek blago zastaju za projekcijama HNB-a od 1,4 posto rasta BDP-a u 2023.
S druge strane, analitičari Bloomberg Adrije nešto su skeptičniji, pa u analizi regionalnih ekonomija prognoziraju da će hrvatsko gospodarstvo dogodine ipak zabilježiti negativan rast od 0,4 posto, prvenstveno zbog smanjene osobne potrošnje, ali i predviđenog odmrzavanja reguliranih cijena energije.
.webp){kind=icon}
