S prvim danom listopada poslodavci zaposlenicima mogu isplaćivati izdašnije neoporezive naknade jer su na snagu stupile izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak. Takve su izmjene donesene zbog rastućih troškova života i sve manjoj kupovnoj moći građana.
Novim se Pravilnikom povećavaju iznosi neoporezivih naknada i donose nova pravila vezano za podmirivanje troškova prehrane zaposlenika.
Hrvatski se poslodavci zbog prevelikih poreznih nameta često žale na previsoke cijene rada te nekonkurentnost plaća koje bi mogli ponuditi zaposlenicima. Stoga se svako rasterećenje, odnosno povećanje iznosa neoporezivih primitaka dočekuje s odobravanjem.
Čitaj više
Vladino povećanje minimalca moglo bi imati dublje posljedice na tržištu rada
Povišeni troškovi poslovanja još će rasti jer povećanje minimalne plaće ne utječe samo na promjene u najnižem platnom razredu.
29.09.2022
Knez: Idućih je šest mjeseci ključno za kamatne stope
Središnje banke zaoštravaju monetarne politike, a inflatorni pritisci sa strane ponude ubrzano se prelijevaju na baznu inflaciju.
03.10.2022
Analitičari Bloomberg Adrije: Cijene zaduživanja u regiji i eurozoni morat će rasti
Hrvatska je specifična jer se suzdržava od značajnijih promjena monetarne politike do ulaska u eurozonu 1. siječnja 2023. godine.
03.10.2022
Inflacija obuzdala potrošnju građana
Potrošnja je u kolovozu pala jedan posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na kolovoz prošle godine oslabila 0,2 posto.
30.09.2022
Prema novom Pravilniku, prigodnim nagradama kao što su božićnice ili naknade za godišnji odmor kojima je dosad prag neoporezivosti bio do 3.000 kuna godišnje, odsad će taj prag biti na 5.000 kuna godišnje. Izmjenama su novčane nagrade za radne rezultate porasle s 5.000 kuna na 7.500 kuna godišnje, a za 400 kuna su veći i darovi djetetu do 15 godina starosti te darovi u naravi. Do ovih izmjena oni su bili neoporezivi do 600 kuna godišnje, a sada su oporezivi ako premaše 1.000 kuna godišnje.
Dobra vijest je i što su izmjene stupile na snagu u listopadu, pa se u iduća dva mjeseca mogu isplatiti razlike. Primjerice, ako je zaposlenik dosad već primio 3.000 kuna prigodne nagrade, do kraja godine poslodavac će mu moći isplatiti još 2.000 kuna.
Mogućnost isplate razlike ne odnosi se, međutim, na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe koja je porasla na tri kune. "Neoporeziva naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe za relacije prijeđene do 30. rujna 2022. godine iznosi do dvije kune po kilometru", navodi Porezna uprava.
Troškovi prehrane
Povećane su i naknade za troškove prehrane, i to s 5.000 na 6.000 kuna godišnje. Iako je tisuću kuna veći iznos poslodavcima na raspolaganju već sada, u jednom će pogledu s naknadama za prehranu trebati pričekati 2023. godinu. Naime, s prvim danom nove godine poslodavci će dobiti mogućnost kombiniranja isplate troškova prehrane iz mjeseca u mjesec. Zasad su se morali opredijeliti za cijelo porezno razdoblje, odnosno godinu dana, hoće li svaki mjesec novčanu naknadu davati paušalno ili pokrivati troškove prehrane temeljem dokumentacije.
Dakle, od 1. siječnja moći će jedan mjesec troškove za prehranu isplaćivati paušalno 500 kuna mjesečno, a drugi već pravdati do 1.000 kuna mjesečno na temelju vjerodostojne dokumentacije.
Izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak dolaze u trenutku kada inflacija koja je u kolovozu u Hrvatskoj porasla za 12,3 posto nastavlja nagrizati kupovnu moć građana. U srpnju je prosječna mjesečna neto plaća realno bila za 2,2 posto niža u odnosu na lipanj te 4,3 posto niža u odnosu na srpanj 2021. godine.
Budući da porastom inflacije raste i pritisak na poslodavce da povećaju plaće, a za dva se mjeseca može očekivati i povećanje minimalne plaće, ovakvo povećanje raspona neoporezivih dohodaka daje mogućnost da se tvrtkama ipak malo ublaže troškovi. Obično su u navijanju za porezne olakšice najglasniji iz sektora s najvišim plaćama poput IT-a. No mogle bi možda malo smanjiti i udarac na druge industrije.
"Anketa koju smo nedavno proveli među tridesetak velikih i srednjih tvrtki prerađivačke industrije pokazala je da je velika većina poslodavaca u ovoj godini već podizala primanja zaposlenika jer smo itekako svjesni rasta troškova života, ali nama svi ulazni troškovi redom u ovoj godini značajno rastu, a cijene energenata enormno rastu te velika većina naših članica već sada posluje na samom rubu održivosti", istaknula je nedavno za Bloomberg Adriju Dajana Mrčela, predsjednica Uprave Saponije i predsjednica Udruge prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji (UPIDuT).
U svakom slučaju, u sektorima gdje su otpremnine male i prate neoporezive stope, novim se izmjenama imaju razloga poveseliti i oni koji odlaze u mirovinu jer će moći dobiti 2.000 kuna višu otpremninu. Prag neoporezivosti za tu je naknadu povišen na 10.000 kuna.