Lukačić: Banke u Hrvatskoj postižu visoku efikasnost i profitabilnost, a AI tek dolazi

Banke sve više ulažu u implementaciju umjetne inteligencije u nakani da povećaju produktivnost, ali što se Hrvatske i regije tiče, ide im sasvim dobro i bez toga.

Ostvaruju visoku efikasnost i profitabilnost u usporedbi s američkim pa i europskim bankama, a po svemu sudeći tako će ostati i u skoroj budućnosti.

Rudi Lukačić, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala na Bloomberg Adriji, naglašava kako je primjena umjetne inteligencije u bankarstvu tek u povojima, što ne treba čuditi jer su do prije par godina samo najveće svjetske tehnološke kompanije poput Amazona, Alphabeta i Mete imale mogućnosti implementirati AI u svoje poslovanje.

Problem je ležao u tome što se prije same implementacije morala izgraditi tzv. piramida u čijim temeljima leže Big Data setovi, nadgradnja na njih bio je razvoj strojnog učenja i NLP (Natural Language Processing) rješenja, a tek onda je, kao sam vrh piramide, dolazila primjena umjetne inteligencije u poslovanje. Naravno, sve to je zahtijevalo angažman velikog broja IT stručnjaka i pozamašna ulaganja koja čak ni za banke nisu bila sitan zalogaj.

Prijelomni trenutak dogodio se 2022. godine s pojavom ChatGPT-a, koji je, kako ističe Lukačić, demokratizirao pristup AI tehnologijama. "Proces je uvelike pojednostavljen, postao je jeftiniji i brži jer organizacije više ne moraju graditi složenu infrastrukturu, već se fokusiraju na odabir LLM modela, unos kvalitetnih inputa i prilagođavanje rješenja svojim potrebama", pojasnio je.

Danas su svima puna usta AI-a, a ništa drugačije nije ni u bankarskom sektoru. Lukačić naglašava da je glavni razlog tome veliki  investicijski ciklus koji prati globalni "AI boom". Prema podacima kojima raspolaže, globalne banke samo su tijekom prošle godine termin AI u svojim izvještajima i komunikacijama spomenule više od tisuću puta.

No, priča je jedno, a implementacija drugo pa je tako Bloombergova analiza razgovora sa stotinjak svjetskih banaka pokazala je da 44 posto njih AI uopće ne koristi, ili je još u testnoj fazi. Kao najveće zapreke u implementaciji apostrofiraju manjak stručne radne snage i otežanu integraciju AI rješenja u postojeće IT sisteme.

Ipak, ulaganja bankara pokazuju da se sve više vode poslovicom "put your money where you mouth is". Naime, brojke kažu da su banke lani uložile 600 milijardi dolara u tehnološki razvoj, od toga 30 milijardi dolara otpada na umjetnu inteligenciju. Do 2028. godine ulaganja u AI trebala bi narasti na oko 80 milijardi dolara.

Lukačić poručuje da će u idućem razdoblju najveći fokus morati biti na governance-u i jasnom upravljanju AI procesima, jer se većina rizika i problema javlja upravo zbog nepripremljenih struktura i nedostatka unutrašnjih pravila.

Usprkos svim izazovima, u Bloombergovoj analizi je 70 posto globalnih banaka odgovorilo kako će AI će biti u širokoj upotrebi ili kritičan za poslovanje u iduće dvije godine. Potencijalni rast dobiti koji će im implementacija umjetne inteligencije donijeti procjenjuju na iznos od 120 do 180 milijardi dolara te očekuju da bi moglo doći i do pada broja zaposlenika za oko 200 tisuća.

Kao krunski razloga za ulaganje u AI navode povećanje produktivnosti i ističu kako će se najveći utjecaj osjetiti u područjima procjene rizika i detekcije prevara.

Lukačić se potom s američkog tržišta preorijentirao na europsko pa onda i na lokalno.

"Banke u SAD-u karakterizira stabilan cost-to-income omjer (CIR) oko 58-62 posto, najmanja volatilnost i najstabilniji operativni model, dok je u Europi nakon 2021. prisutan snažan pad CIR-a na oko 50 posto. Najveće poboljšanje efikasnosti dolazi zbog digitalizacije, konsolidacije i rezanja troškova. Što se istočne Europe tiče, ona je najefikasnija i ima najniži CIR od 45 do 55 posto", izjavio je Lukačić, dodavši kako regiju istočne Europe krasi i najniži loan-to-deposit (LTD) omjer koji se kreće između 71 i 79 posto.

"Banke u regiji imaju najvišu likvidnost i puno prostora za rast", poručuje Lukačić.

Banke u Hrvatskoj i zemljama u susjedstvu uz veću efikasnost bilježe i veću profitabilnost.

Tako su im neto prihodi od naknada i provizija u posljednjih pet godina skočili za 40-ak posto u Hrvatskoj, dok su te brojke još veće u S. Makedoniji (oko 50 posto) i BiH (oko 100 posto).

Nešto slabije se taj rast osjetio u Srbiji (34 posto) i Sloveniji (30-ak posto).

Paralelno s rastom profitabilnosti išlo je i smanjenje broja zaposlenih pa su tako slovenske banke srezale broj radnika za oko 10 posto, dok je u Hrvatskoj i Srbiji ta brojka oko pet posto.

Suprotno trendu kod nas, banke u BIH i S. Makedoniji su povećale broj radnika za oko četiri posto.

Što se tiče skore budućnosti, Lukačić ističe kako ne bi trebalo velikih promjena na hrvatskom tržištu jer će Europska središnja banka (ECB) zadržati kamatne stope na razinama od dva posto barem do proljeća iduće godine.