Cijene nekretnina u eurozoni padaju, u Hrvatskoj i dalje bjesomučno rastu

Cijene stambenih nekretnina u eurozoni pale su u četvrtom kvartalu prošle godine, ali taj trend je debelo zaobišao Hrvatsku koja bilježi jedan od najvećih porasta cijena u cijeloj Europskoj uniji (EU).

Naime, Eurostat je u četvrtak objavio kako su u posljednjem tromjesečju 2023. cijene nekretnina pale za 1,1 posto u eurozoni i porasle za 0,2 posto u EU-u, u usporedbi s istim kvartalom prethodne godine.

U usporedbi s trećim tromjesečjem 2023. cijene kuća pale su za 0,7 posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU-u u četvrtom tromjesečju 2023.

Kretanje cijena u zemljama članicama

Među državama članicama za koje su podaci dostupni, osam ih je pokazalo godišnji pad cijena nekretnina u četvrtom tromjesečju 2023. godine, a 18 ih je pokazalo godišnji rast.

Najveći pad zabilježen je u Luksemburgu (14,4 posto), Njemačkoj (7,1 posto) i Finskoj (4,4 posto), dok je najveći porast zabilježen u Poljskoj (13,0 posto), Bugarskoj (10,1 posto) i Hrvatskoj (9,5 posto).

U usporedbi s prethodnim tromjesečjem cijene su pale u 11 članica, u jednoj su bile stabilne (Italija), a u 14 su porasle.

Najveći pad zabilježen je u Francuskoj (2,7 posto), Latviji (2,5 posto) te Danskoj i Švedskoj (po 2,3 posto), dok je najveći porast zabilježen u Poljskoj (4,8 posto), Hrvatskoj (3,4 posto) i Irskoj (3,0  posto).

Gledajući usporedbu s kvartalima prethodne godine, rast cijena nekretnina u Hrvatskoj pokazuje trend usporavanja. Tako smo u prvom lanjskom kvartalu imali godišnji rast cijena od 14 posto, u drugom od 13,7 posto, a trećem 10,9 posto. U posljednjem kvartalu je rast usporio na jednoznamenkastih 9,5 posto, ali slaba je to utjeha svima koji se nadaju skućiti u Lijepoj Našoj.

Najmanje poskupila novogradnja

Državni zavod za statistiku (DZS) također je u četvrtak objavio podatke o indeksima cijena stambenih objekata prema kojima je cijena u godišnjem prosjeku rasla za 11,9 posto.

Gledano na godišnjoj razini, najmanji rast cijene zabilježen je kod novoizgrađenih stambenih objekata (9 posto), nekretnine na Jadranu rasle su za 11,3 posto, u Zagrebu za 11,7 posto, dok su postojeći stambeni objekti poskupili za 12,4 posto.

(Dopunjeno podacima DZS-a na kraju teksta)