Zagonetno tržište rada ECB-u otežava odluku o smanjenju kamatnih stopa

Neobična snaga europskog tržišta rada potiče na djelovanje Europske središnje banke protiv očekivanja skorašnjeg smanjenja kamatnih stopa.

Nezaposlenost je, prkoseći ekonomskim udžbenicima, upravo pala na rekordno nisku razinu usred očekivanja prve recesije nakon pandemije. Zbog skoka plaća koji prati rekordnu nezaposlenost znači da dužnosnici ne mogu zanemariti oprez u vezi inflacije, unatoč njezinom padu na ispod tri posto.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde prošlog je tjedna u Davosu izjavila da rast plaća može imati "ozbiljan utjecaj" na planove ECB-a. Kao i mnogi njezini kolege, želi "vidjeti podatke" o plaćama za 2024. prije nego što snizi kamatne stope – to je vjerojatna poruka koju će naglasiti kad u četvrtak bude govorila o odluci središnje banke.

Ti podaci će stići tek u proljeće, nakon što ulagači procijene da će ECB početi popuštati. Misterij oko tržišta rada je takav da njegova otpornost može potrajati čak i duže, potencijalno dodatno odgađajući rezanje kamatnih stopa.

 

"Smjer kretanja ide prema olakšavanju tržišta rada, ali čak i u najviše pogođenim članicama - poput Njemačke - iznenađujuće je koliko se to sporo događa", rekao je Soeren Radde, šef europskog istraživanja ekonomije u tvrtki Point72. "Moguće je da će se rast plaća normalizirati. Bojim se da će to trajati čak i duže nego što ECB prognozira."

ECB očekuje da će nezaposlenost ove godine porasti, dok će se rast plaća postupno smanjivati na 3,3 posto u 2026. s 5,3 posto u 2023. godini. Neki gospodarski sektori pokazuju znakove usporavanja - poput pogođenog proizvodnog sektora Njemačke. Ali neizvjesnost je velika.

To znači da će ECB vjerojatno zadržati postojeću politiku bez svoje prve dvije odluke o smanjenju kamatnih stopa u ovoj godini - 25. siječnja i 7. ožujka - dok tržišta izglede da će prvo smanjenje doći u travnju procjenjuju na dva prema tri.

 

Kako tržišta rada diljem svijeta tako dobro opstaju, to je predmet mnogo spekulacija.

'Čuvanje radne snage' - gdje tvrtke oprezno otpuštaju iz straha od budućeg nedostatka radne snage - može biti jedan od razloga, smatraju ekonomisti u Bank for International Settlements koji smatraju da rastuća preferencija za kraće radno vrijeme može činiti stvari još težima. Drugi ukazuju na bolovanja koja se češće koriste nego prije pandemije.

Situaciju dodatno komplicira pad produktivnosti. To je doprinijelo oštrom porastu tzv. troškova rada po jedinici - koje je ECB istaknuo u prosincu kao oslonac visokim unutarnjim inflacijskim pritiscima.

"Takav porast jediničnih troškova rada uzrokovan i većim rastom plaća i nižom produktivnošću vrlo je rijedak", kaže Sylvain Broyer, glavni ekonomist za regiju EMEA u S&P Global. "To je definitivno zagonetka."

Iako će glavni pregovori o plaćama u Njemačkoj biti tek u drugoj polovici 2024., nedavni dogovori ukazuju na nastavak pritiska prema rastu. Plaće zaposlenika u industriji čelika i javnom sektoru porast će za više od pet posto do 2025., dok građevinski radnici traže povećanje od 21 posto za većinu najslabije plaćenih, prema sindikatu IG Bau.

S obzirom na to da Bundesbank predviđa samo oko tri posto rasta plaća sljedeće godine, njezin predsjednik Joachim Nagel opisao je plaće kao "veliku nepoznanicu". Njegov austrijski kolega Robert Holzmann rekao je da nedavni dogovori signaliziraju i dalje "prilično visoka" povećanja.

Plaće u fokusu

Mario Centeno iz Portugala, stručnjak za tržište rada, zvučao je najoptimističnije o tom pitanju, rekavši prošlog tjedna za Bloomberg TV da ne vidi mnogo razloga za zabrinutost.

Ono što će se dogoditi neće ovisiti samo o zahtjevima radnika, već i o tome kako tvrtke reagiraju na veće plaće, prema Broyeru.

"Oni praktički imaju izbor između povećanja prodajnih cijena kako bi održali stabilne profitne marže, što bi bilo štetno za ECB. Ili mogu početi preispitivati svoja otvorena radna mjesta, što bi impliciralo da tržište rada možda nije tako otporno kako mislimo", rekao je Broyer.

Da bi sve to shvatio  ECB se oslanja na mnoštvo pokazatelja, uključujući 'praćenje plaća' temeljeno na informacijama nacionalnih središnjih banaka koji pružaju rane naznake kamo ide rast plaća. Indeks web stranice za zapošljavanje Indeed također je postao popularan.

Bez brzog pogoršanja tih pokazatelja, "jastrebovima je vrlo je jednostavno zadržati njihov stav koji glasi da trebamo vidjeti službene podatke o plaćama za prvo tromjesečje, koje nećemo imati do travanjskog sastanka", rekao je Radde.

Konačni podaci Eurostata bit će dostupni tek krajem tog mjeseca, prema glavnom ekonomistu ECB-a Philipu Laneu. Ako je to ono na što Vijeće guvernera želi reagirati, sastanak politike u lipnju bit će prva mogućnost.

To je činjenica koju priznaju čak i analitičari koji još uvijek očekuju prvo smanjenje kamatne stope u proljeće.

"Prema našem osnovnom scenariju smanjenje očekujemo u travnju, ali također kažemo da to od ECB zahtijeva da bude malo hrabar", rekao je Felix Huefner, ekonomist u UBS-u u Frankfurtu. "U travnju neće imati sve podatke - posebno o plaćama."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar