Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde izjavila je kako bi držanje depozitne kamatne stope na sadašnjih četiri posto trebalo biti dovoljno za obuzdavanje inflacije, no i da će dužnosnici razmotriti ponovno dizanje kamatne stope ako zatreba.
Na posljednjem sastanku ECB-a na kojem se odlučivalo o monetarnoj politici donijeta je odluka da se stope zadrže nepromijenjenima.
"Ako razinu na kojoj smo sada zadržimo dovoljno dugo, o čemu se može raspravljati, to će značajno pridonijeti spuštanju inflacije prema ciljanih dva posto. Ako se pojave novi veći šokovi, ovisno o njihovoj prirodi, morali bi ponovno razmotriti to stajalište", poručila je Lagarde na skupu kojega je organizirao Financial Times.
Čitaj više
Kazāks: ECB kamatne stope može smanjiti nakon što jasno porazi inflaciju
"Jedno je smanjivati inflaciju, a drugo je biti uvjeren da inflacija više neće rasti", naglasio je.
08.11.2023
MMF: Europu čeka meko sletanje, i dalje su nužne visoke stope
"Perspektiva za Europu je postupno usporavanje, s postepenim padom inflacije", napisao je MMF.
08.11.2023
Lagarde: Inflaciju ćemo vratiti na dva posto u 2025.
Šefica ECB-a naglašava da je stabilnost cijena najbolji doprinos socijalnom miru i društvu.
05.11.2023
Vujčić: ECB je gotov s podizanjem kamatnih stopa, 'zasad'
Očekuje se da će podaci u utorak pokazati kako je inflacija u eurozoni ovoga mjeseca oslabjela na 3,1 posto.
30.10.2023
Novi podaci pokazuju da je listopadska inflacija u eurozoni usporila na 2,9 posto, što je najniža godišnja stopa u posljednje dvije godine. Sukob na Bliskom istoku sada može ponovno pogurati cijenu nafte naviše i to sada dužnosnici pomno prate.
"Moramo pažljivo pratiti kako se kreću cijene energije. Ne smijemo ovu respektabilnu brojku od 2,9 posto uzeti zdravo za gotovo kao postignuće na dulji rok", rekla je Lagarde.
Upitana za ubrzanije kvantitativno stezanje rekla je da neće biti izravne prodaje duga te da će se morati u nekom trenutku razgovarati o pitanju reinvestiranja u okviru pandemijskog progama otkupa obveznica.
To je područje u kojemu se monetarna politika ECB-a preklapa s nacionalnim fiskalnim politikama. Stara pravila o ograničavanju proračunskog deficita na tri posto bruto domaćeg proizvoda ponovno se vraćaju na scenu od 1. siječnja 2024. ako se u međuvremenu zemlje članice Europske unije ne dogovore o novim pravilima upravljanja deficitom i javnim dugom.
Lagarde je rekla da je donekle ohrabrena napretkom u tim razgovorima, ali i napomenula da je dogovor oko tog pitanja ključan te da joj dosadašnji izostanak suglasnosti stvara osjećaj neopuštenosti.