U kolovozu je u eurozoni sezonski prilagođena industrijska proizvodnja rasla 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, a isto je toliko porasla diljem cijele Unije, objavio je u petak Eurostat.
U usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom, industrijska proizvodnja pala je za 5,1 posto u eurozoni i 4,4 posto u Europskoj uniji.
Gledano u usporedbi sa srpnjem, u eurozoni je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla za 1,2 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,5 posto i kapitalnih proizvoda za 0,3 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda pala za 0,3 posto, a energije za 0,9 posto.
Čitaj više
Njemačka industrijska proizvodnja pada već četvrti mjesec
Industrijska proizvodnja je u kolovozu pala 0,2 posto u odnosu na srpanj.
09.10.2023
Nakon dva mjeseca rasta opet pala industrijska proizvodnja, krivac - energija
Najviše je pala proizvodnja energije i proizvoda za široku potrošnju.
01.09.2023
Industrijska proizvodnja u eurozoni pala, u Hrvatskoj rasla
U Hrvatskoj mjesečna industrijska proizvodnja nakon svibanjskog rasta od 4,3 posto u lipnju rasla dva posto.
16.08.2023
Industrijska proizvodnja porasla u lipnju, ima razloga za optimizam
Industrijska proizvodnja porasla je u prvih šest mjeseci na godišnjoj razini u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji.
02.08.2023
U cijelom je EU-u također mjesečno rasla proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, također za 1,2 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,7 posto, a kapitalnih dobara za 0,1 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda pala za 0,2 posto, a energije za 0,5 posto.
Među državama članicama za koje su podaci dostupni, najveći mjesečni porast zabilježen je u Irskoj, od 6,1 posto, Slovačkoj, od 4,5 posto, i Litvi, od 3,7 posto. Najveći pad zabilježen je u Mađarskoj, od 2,4 posto, Hrvatskoj, od 2,2 posto, i Belgiji, od 1,8 posto.
Najveći godišnji pad bilježi Irska
U eurozoni je u kolovozu 2023. u usporedbi s kolovozom 2022. proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala za 7,2 posto, kapitalnih proizvoda za sedam posto, energije za 6,3 posto, intermedijarnih proizvoda za 5,2 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,4 posto.
U EU-u je pak proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala za 7,3 posto, energije za 6,7 posto, intermedijarnih proizvoda za 5,5 posto, kapitalnih proizvoda za 5,2 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju ostala stabilna.
Među državama članicama za koje su podaci dostupni, najveći godišnji pad zabilježen je u Irskoj, od 27,3 posto, Sloveniji, od 12,3 posto, i Estoniji, od 11,9 posto. Najveći porast zabilježen je u Slovačkoj, od 4,7 posto, Danskoj, od 3,5 posto, i Malti, od tri posto.
.webp){kind=icon}
