Eurozona je u toku zime prošla kroz najblažu moguću recesiju, nakon što je rat između Rusije i Ukrajine potakao rast cijena energenata.
Ekonomija u čijem je sastavu 20 država u periodu između siječnja i ožujka zabilježila je smanjenje gospodarske aktivnosti od 0,1 posto, nastavljajući s padom istim tempom kao u četvrtom kvartalu. Ovo je prva šestomjesečna kontrakcija od pandemije kovida.
Analitičari koje je anketirao Bloomberg procjenjuju da je ekonomska proizvodnja stagnirala početkom godine.
Ovakav ishod dolazi kao iznenađenje nakon što su političari i čelnici Europske centralne banke ponovljali da bi se pad mogao izbjeći čak i kad je inflacija skočila na najvišu razinu od uvođenja eura.
Ali će kreatore politika ohrabriti podatak da su njihove milijarde eura pomoći za kućanstva ipak dale efekta, te da se strahovi od mnogo veće ekonomske štete u jeku ruske invazije nisu ostvarili.
Budući da se rast vjerojatno vratio u ovom tromjesečju, vlade će nastaviti smanjivati fiskalnu potporu. Također je malo vjerojatno da će ECB promijeniti stav jer se bliži kraj svoje povijesne kampanje povećanja kamata i smatra da je pobjeđivanje inflacije preduvjet za održivu gospodarsku ekspanziju.
Prema Eurostatu, slabost eurozone u prvom tromjesečju bila je posljedica pada potrošnje vlade i kućanstava. Zalihe su imale negativan doprinos, dok je trgovina poduprla proizvodnju.
Izgledi su se od tada poboljšali. Europska komisija je prošlog mjeseca povećala svoje izglede za regiju i sada predviđa da će bruto domaći proizvod porasti za 1,1 posto ove godine i 1,6 posto u 2024. godini,
Postoje i pozitivni znakovi glede inflacije. Dok rast cijena ostaje tri puta veći od ciljanih dva posto, glavne i temeljne mjere povukle su se više nego što se očekivalo prošlog mjeseca, a očekivanja potrošača također se smanjuju.
To neće spriječiti ECB da sljedeći tjedan podigne kamatnu stopu na depozite za četvrtinu boda na 3,5 posto.
-- Tekst napisan uz pomoć Joela Rinnebyja i Marka Evansa.