.webp){kind=icon}
Strogo kontrolirana turska lira spremna je za potres, bez obzira na ishod nedjeljnih izbora između predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i njegova protukandidata Kemala Kılıçdaroğlua.
Koliko bi ozbiljan mogao biti očekivani pad valute – i koliko će se brzo ona i druga turska imovina kasnije stabilizirati – ovisit će o tome hoće li rezultat dovesti do promjena politike koja će 900 milijardi dolara vrijednu ekonomiju postaviti na put održivijeg rasta. Na prvi pogled, tržišta se čine smirenima, ali se odmah ispod površine vidi da su izvan kontrole: volatilnost i troškovi zaštite od rizika naglo su porasli, neki trgovački pultovi obustavili su transakcije, a čak i hedge fondovi koji preuzimaju rizik ostaju vani.
"Mučim se pronaći pravi scenarij", rekao je Viktor Szabo, investicijski direktor u Abrdnu u Londonu. "Tržišta žele vidjeti političku stabilnost i ortodoksne makroekonomske politike i velika pobjeda Kılıçdaroğlua približila bi nas tržišno pozitivnom ishodu."
Predizborni skup čelnika Stranke pravde i razvoja (AKP) Recepa Tayyipa Erdoğana | Bloomberg
Predsjednik već dva desetljeća, Erdogan je od 2018. pojačao neortodoksne politike, uključujući rezanje kamatnih stopa kako bi potaknuo rast čak i kad je inflacija skočila te mikromenadžment deviznim kursom. Strani ulagači su u proteklih pet godina svoje udjele u turskim dionicama prepolovili na manje od 30 posto dionica i posjeduju manje od jedan posto državnih obveznica denominiranih u lirama.
Čak i u tržišno favoriziranom scenariju, put povratka u mainstream ekonomiju bit će neravan budući da su čvrsto upravljana tržišta prvo oslobođena, a zatim suočena s pronalaskom nove ravnoteže.
"Rizici izvršenja, samo iz perspektive ekonomskih izbora, visoki su", rekao je Sebastian Kahlfeld, menadžer portfelja u DWS Investmentu.
Evo kako skupina stratega s kojima je Bloomberg News razgovarao vidi različite moguće ishode nedjeljnog glasovanja.
Opozicijska čistka
Pobjeda Kılıçdaroğlua i opozicijska kontrola parlamenta smatraju se tržišno najpozitivnijim ishodom, iako s novim rizicima koji okružuju preokret neortodoksnih politika.
Opozicijski savez obećao je povratak na politiku kamatnih stopa sličnu onima u drugim zemljama i imenovanje "autonomnog" šefa središnje banke, ističući kontrast s Erdoğanom – koji je od 2019. u potrazi za niskim troškovima zaduživanja otjerao tri guvernera.
"Svi će od Kılıçdaroğlua očekivati okretanje ortodoksnijoj monetarnoj politici", rekao je Sergey Dergachev, voditelj korporativnog duga tržišta u razvoju u Union Investment Privatfondsu u Frankfurtu. To bi čak moglo potaknuti neke kratkoročne dobitke u lirama i smanjiti kreditne razlike, kazao je.
Predizborni skup čelnika Cumhuriyet Halk Partisija (CHP) Kemala Kılıçdaroğlua | Bloomberg
Ispunjavanje ubrzanih očekivanja bit će ključni rizik. "Ako dođe do sporog i teškog preokreta u politici, volatilnost lire i na kreditnim tržištima može postati veća", rekao je Dergachev.
Analitičari JPMorgana i HSBC-a očekuju da će lira pasti na oko 24 do 25 za dolar, sa sadašnjih 19,5. Trgovci opcijama vide 65 posto šanse da lira u roku od tri mjeseca bude 23 u odnosu na dolar.
Trošak zaštite od pada turske lire rekordno je visok
Lira bi u razdoblju od objave izbornih rezultata do postavljanja ljudi opozicije u upravu središnje banke mogla naglo devalvirati. Međutim, nakon što dosegne dno, i lokalni štediše i strani ulagači počet će pretvarati dolare u lire jer bi se od nove vlade očekivalo istovremeno započinjanje velikog niza povećanja stopa kako bi privukla strani kapital.
Cristian Maggio, voditelj portfelja i ESG strategije u Toronto Dominion Banku, vjeruje da bi povratak ortodoksnoj politici bio postupniji jer bi se rizik od eksplozije valute, koji bi također potisnuo ekonomsku ekspanziju, pokazao politički preskupim.
"Ukidanje svih ograničenja preko noći može biti katastrofalno", rekao je Maggio. ''Vjerojatno će prvo početi dizati stope, također kako bi pružili podršku valuti – ne samo radi snižavanja inflacije – a zatim malo po malo smanjivati ograničenja trgovanja'' i skratiti liru, kazao je.
Održan status quo
Pobjeda Erdoğana i njegova Adalet ve Kalkınma Partisija (AKP) općenito se smatra tržišno negativnom. Iako se ovaj ishod uglavnom smatra nastavkom neortodoksnih politika, on povećava rizik daljnjeg odvajanja cijena imovine od ekonomske stvarnosti.
Dergachev iz Union Investmenta u ovom scenariju očekuje blagu reakciju na valutnim i kreditnim tržištima jer nisko strano vlasništvo ograničava negativnu stranu. "Ključno pitanje bit će hoće li Erdoğan promijeniti svoje stajalište o neortodoksnoj monetarnoj politici" ili ga nastaviti, rekao je.
Inozemni ulagači već šest godina prodaju imovinu u turskim lirama
Mnoge od najvećih banaka na Wall Streetu predviđaju da će se sadašnje politike promijeniti čak i ako Erdoğan ostane na vlasti jer nisu održive.
Drugi očekuju da Erdoğan nastavi svoju nekonvencionalnu politiku što je duže moguće. "Čini se da je politika niskih kamatnih stopa kamen temeljac političke agende predsjednika Erdoğana i stoga će je vjerojatno ne bi mijenjao", rekao je Ulrich Leuchtmann, voditelj valutne strategije u Commerzbanku.
Čak i ako bi se u nekom trenutku planirao zaokret u politici, Erdoğanov kredibilitet na međunarodnim tržištima i dalje je nizak, posebno nakon što je smijenio posljednjeg guvernera središnje banke naklonjenog tržištu Nacija Ağbala.
"Održavanje statusa quo značilo bi nastavak trenutne politike, koja je Tursku dovela u tijesni položaj i do širokog povlačenja sredstava međunarodnih investitora", rekao je Kahlfeld iz DWS Investmenta. U ovom scenariju postoji "malo nade za povrat dionica i investitora s fiksnim prihodom".
Podijeljeni glasovi
Smatra se negativnim na tržištu jer bi trebala pogoršati političke napetosti. U scenariju u kojem parlament i šef države dolaze iz suparničkih frakcija, ključno će biti pitanje predsjednika, kojem su 2017. dodijeljene široke ovlasti.
Ishod podjele mogao bi dovesti do povećane političke neizvjesnosti, što bi moglo izazvati potencijalno "neurednu" i "veliku prilagodbu unaprijed" u rasponima valute i zemlje, prema ekonomistima Morgan Stanleyja, uključujući Hande Kucuk i Alinu Slyusarchuk.
Erdoğan postaje predsjednik, ali gubi parlament
Erdoğanovo držanje predsjedničke pozicije i opozicija koja osvaja većinu u parlamentu bili bi "najgori mogući ishod" za tržišta, prema Paulu Greeru, londonskom menadžeru novca u Fidelity Investmentsu. "Takav bi scenarij vjerojatno rezultirao ozbiljnom fragmentacijom politike i maksimizirao povećanu neizvjesnost za ulagače."
Kılıçdaroğlu postaje predsjednik, AKP zadržava parlament
Za Nicka Stadtmilera, voditelja proizvoda u Medley Global Advisorsu u New Yorku, pobjeda Kılıçdaroğlua "bila bi važnija za tržišta" nego to hoće li opozicijski blok dobiti većinu u parlamentu. "Prevelika moć predsjednika u turskom sustavu ovaj ured čini središtem kreiranja ekonomske politike", rekao je.
