Revizori Europskog suda utvrdili su kako je Hrvatska na začelju među državama članicama stopama iskorištenosti novca iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, no više ih brine broj grešaka u rashodima proračuna Europske Unije koji su 2021. porasli za tri posto, sa 2,7 posto godinu ranije, odnosno na više od pet milijardi eura. Dok je prihodovna strana proračuna bila bez pogrešaka, u plaćanjima ih je i dalje previše, a gotovo dvije trećine revidiranih rashoda (63,2 posto) visoko je rizično, stoji u izvješću Europskog Revizorskog Suda (ECA).
Tako su, u promatranom razdoblju za 4,2 posto porasli rashodi koje revizori smatraju visokorizičnima. Zaključak revizora je kako je ta stopa pogreške visoka, s obzirom na to da je više nego dvostruko veća od prihvatljive granice od dva posto, pa su iznijeli nepovoljno mišljenje o rashodima EU-a za 2021.
Valja imati na umu, da procijenjena stopa pogreške nije mjerilo prijevare, neučinkovitosti ili nesvrhovitog trošenja sredstava, već je riječ o procjeni iznosa novca koji nije u potpunosti iskorišten u skladu s pravilima EU-a. Međutim, revizori su otkrili i 15 slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru, dok ih je 2020. bilo šest. Te su slučajeve prijavili Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF).
"Uzimajući u obzir ratnu agresiju u Ukrajini, nestašicu energije, pandemiju koronavirusa i klimatske promjene, EU je prisiljen istodobno se suočavati s posljedicama nezapamćenog niza kriza. Takvo okruženje donosi povećane rizike i izazove za financije EU-a, zbog čega je još važnije da Europska komisija upravlja tim financijama dobro i djelotvorno" rekao je predsjednik suda Tony Murphy.
Udvostručila se i ukupna izloženost proračuna EU-a potencijalnim budućim obvezama u odnosu na 2020.godinu. Razlog je ponajprije izdavanje obveznica u vrijednosti od 91 milijarde eura za financiranje paketa NGEU i povećanju iznosa financijske pomoći državama članicama za zaštitu radnih mjesta i radnika pogođenih pandemijom za 50 milijardi eura.
Revizori upozoravaju i na rizike koje rat u Ukrajini donosi za proračun EU-a. Ta je država na kraju prošle godine kroz različite programe EU imala 4,7 milijardi eura nepodmirenih zajmova. Europska investicijska banka (EIB) odobrila je Ukrajini i zajmove pokrivene jamstvima EU-a u vrijednosti od 2,1 milijarde eura.
Nepodmirene obveze iz proračuna EU-a smanjile su se 2021. godine, uglavnom zbog kašnjenja u primjeni fondova pod podijeljenim upravljanjem u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. godine, te su na kraju 2021. iznosile 251,7 milijardi eura. Međutim, ukupne nepodmirene obveze, uključujući 89,9 milijardi eura za instrument NGEU, dosegle su rekordno visoku razinu od 341,6 milijardi eura.
Sud ističe kako su u državama članicama i dalje znatne razlike u stopama iskorištenosti novca iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) iz proračuna za razdoblje 2014. – 2020. Tako su primjerice Irska, Finska i Cipar zatražili isplatu više od tri četvrtina dodijeljenog novca, a Hrvatska, Slovačka i Malta, u kojima je stopa iskorištenosti sredstava bila najniža, iskoristile su tek nešto više od polovice sredstava za koje su preuzete obveze.
Revizori se u svojem izvješću osvrću na pisanu obavijest koju je Komisija poslala Mađarskoj u travnju, temeljem koje je pokrenut postupak koji može dovesti do poduzimanja mjera protiv određene države članice zbog kršenja vladavine prava. U izvješću o upravljanju proračunom EU-a i njegovoj uspješnosti, u kojem se iznose ključne informacije o Komisijinoj unutarnjoj kontroli i financijskom upravljanju, Komisija nije navela kako bi ta obavijest mogla utjecati na pravilnost rashoda u Mađarskoj.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...