.webp){kind=icon}
Nakon što su u srijedu Savezne rezerve (Fed) i treći put referentnu kamatnu stopu povisile za 75 baznih bodova, u četvrtak je slične poteze povuklo i nekoliko europskih središnjih banaka.
Bank of England je odlučio, kako se i očekivalo, kamatnu stopu podići za 50 baznih bodova. Iako su neki smatrali kako će Britanci slijediti monetarne poteze Feda te je i u samom Bank of Englandu bilo zagovornika ubrzanja ritma podizanja kamata, na kraju je posegnuo za nešto blažom varijantom.
Pet od devet članova Vijeća za monetarnu politiku predvođeni guvernerom Andrewom Baileyjem podržalo je drugo uzastopno povećanje stopa za 50 baznih bodova, čime je referentna kamatna stopa u Ujedinjenom Kraljevstvu podignuta na 2,25 posto.
Godišnja je stopa inflacije u kolovozu iznosila 9,9 posto, čime je gotovo dosegnula tridesetogodišnji rekord Ujedinjenog Kraljevstva.
U britanskoj su središnjoj banci jednoglasno donijeli i odluku o smanjenju enormnog iznosa obveznica nagomilanih još od prethodne financijske krize.
Pao franak
Pokušavajući zauzdati daljnji rast cijena, Švicarska narodna banka (SNB) je referentnu kamatnu stopu povisila za 75 baznih bodova. Drugo je to zaoštravanje švicarske monetarne politike u 15 godina. Nakon prvog podizanja kamatnih stopa provedenog u lipnju ove godine, današnjom je odlukom referentna kamatna stopa porasla na 0,5 posto, čime je završeno desetljeće negativnih kamatnih stopa u Europi.
U Švicarskoj je inflacija u kolovozu bila 3,5 posto. Predsjednik SNB-a Thomas Jordan je na konferenciji za medije izjavio kako se očekuje zadržavanje inflacije na povišenim razinama te da se radi osiguranja srednjoročne stabilizacije cijena ne mogu isključiti nova povećanja kamatnih stopa. Prema novim izloženim prognozama, prosječna godišnja inflacija u Švicarskoj će ove godine biti tri posto, iduće će se blago spustiti na 2,4 posto, a 2024. godine do 1,7 posto.
Za relativno nisku švicarsku inflaciju u usporedbi sa susjednim državama zaslužna je snaga nacionalne valute. Nakon najnovijeg poteza središnje banke, švicarski je franak pao najviše od 2015. godine jer su igrači na tržištu očekivali agresivniju politiku SNB-a.
Kamatnu stopu je u četvrtak podigla i norveška središnja banka, i to za 50 baznih bodova, te ona sada iznosi 2,25 posto. Vijeće za monetarnu politiku i financijsku stabilnost Norveške središnje banke procjenjuje kako je novo povećanje kamatnih stopa u studenom izgledno.
Godišnja je stopa inflacije u Norveškoj u kolovozu neočekivano pala na 6,5 posto nakon što je u srpnju sa 6,8 posto oborila 34-godišnji rekord.
"Inflacija je iznad ciljanih dva posto te su projekcije da će ostati visoka duže nego što smo ranije predviđali. Dižemo kamatnu stopu kako bismo smanjili inflaciju", rekla je norveška guvernerka Ida Wolden Bache.
U priopćenju iz norveške središnje banke navodi se kako je porastom kamatne stope s nula na 2,25 posto u posljednjih godinu dana postao vidljiv njen negativni utjecaj na norveško gospodarstvo. To bi moglo značiti umjereniji pristup kamatnoj politici u narednom razdoblju, napominju norveški središnji bankari.
