Pitoreskno gradsko središte Nürnberga u Njemačkoj obično se ne povezuje sa svijetom tehnologije. Ondje se nalaze dvorac, katedrale, plakete u čast njemačkim kobasicama i beskrajni nizovi slastičarnica za turiste. Međutim, sredinom svibnja oni malo pomnijega oka mogli su primijetiti navalu uštogljenih štrebera u gradu.
Posjetitelji futurističke trgovine pod nazivom Josephs, tik uz glavnu ulicu, naišli su na metalnu kuglu tajanstvenog izgleda veličine dinje. Na vrhu crnoga stupa koji je izranjao iz velike pravokutne drvene baze nalazila se blještava, kromirana kugla po nazivu Orb, a čitava je ta instalacija bila postavljena pokraj jednog od izloga u kutu glavnog izložbenog kata. Nedaleko od tog neobičnog predmeta nalazio se Alex Blania, sukreator Orba. Sjedio je na čelu prostorije, a sugovornik ga je obasipao pitanjima pred desecima njemačkih studenata informatike koji su slavili Blaniju, uspješnog lokalnog dečka.
Europa ima pregršt priča o velikom uspjehu u tehnološkom svijetu, no dugo je zaostajala za SAD-om u pogledu kvantitete i kvalitete pothvata i širine svojih poduzetničkih ambicija. Upravo je zato Blania bio u centru pozornosti blizu svoje blještave kugle. On je izvršni direktor tvrtke Tools For Humanity koje upotrebljava Orb kao dio sustava potvrde identiteta i kriptovaluta pod nazivom worldcoin. Njegovo poduzepoduzeće sa sjedištima u San Franciscu i njemačkom Erlangenu vrhunac je čežnje Silicijske doline. Glavni izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman, koji je osnovao Tools for Humanity i regrutirao Blaniu, novčano podupire ovo tvrtku, kao što to čine i Tiger Global Management, Fifty Years, Khosla Ventures, Andreessen Horowitz i desetci drugih ulagača koji su s više od 250 milijuna dolara (223 milijuna eura) odlučili potpomoći, kako mrežna stranica tvrtke navodi, "stvaranje pravednijeg ekonomskog sustava".
Prijava na Orb u Josephsu | Eriver Hijano/Bloomberg Businessweek
Kako bi postigao taj i ne toliko skroman cilj, Tools for Humanity želi stvoriti globalni sustav identifikacije ljudi. Misao vodilja je da umjetna inteligencija toliko brzo napreduje da ćemo ubrzo – ako ne već i sada – trebati način da razdvojimo ljude od strojeva. Drugim riječima, kako bismo spriječili superpametnu umjetnu inteligenciju u ispunjavanju mrežnog prostora deepfakeovima, prijevarama i propagandom po vlastitom izboru, moramo pronaći odgovor na suvremenu egzistencijalnu dilemu: botovi, da ili ne? Tu u priču ulazi Orb. On snima slike šarenica ljudi pod nadzorom ljudskog suradnika i dodjeljuje im jedinstveni World ID, koji potvrđuje da stvarna osoba pripada nizu znakova koje stroj generira. Zatim možete upotrijebiti svoj World ID za prijavu na Shopify ili Reddit ili poslužitelj Discord, i svi se mogu osjećati sigurnije znajući da imaju posla sa stvarnim čovjekom od krvi i mesa, a ne umjetnom inteligencijom.
Naravno, sve je to tek prvi korak futurističke vizije. Osobe koje dobiju World ID također mogu dobiti dionicu kriptovalute Worldcoin. Tools for Humanity, koje upravlja Worldcoinom, Orbom, World ID-om i svim ostalim uslugama, tvrdi da će kriptovalute biti ključne za rješavanje problema raspodjele prihoda i resursa koji bi mogli proizaći iz umjetne inteligencije. Poduzeće stoga želi stvoriti financijsku mrežu koja bi teoretski mogla raditi stvari poput dijeljenja redovitih isplata ljudima u potrebi. U tom scenariju mreža Worldcoin funkcionirala bi kao nevladina financijska potpora za ljude diljem planeta.
Blania i Altman su prije godinu dana službeno iznijeli svoj Worldcoin plan, a otada su primili povratne informacije koje se, u najboljem slučaju, mogu opisati kao dvosmislene. S jedne strane, već su uvjerili više od šest milijuna ljudi da se pretplate na World ID, a broj prijava ove je godine doživio rast. Ukupna vrijednost digitalne valute WLD viša je od 550 milijuna dolara (490 milijuna eura). U tvornici u Njemačkoj, Orbovi kreću k masovnoj proizvodnji i uskoro će se distribuirati svijetom u pokušaju da još više povećaju vrijednost.
Alex Blania | Eriver Hijano/Bloomberg Businessweek
S druge strane, cijela shema mnogima se čini suludom i distopijskom, pravim sumrakom privatnosti koja podsjeća na one iz Orwellova pera. Brojne države spriječile su postupak snimanja šarenica zbog straha da ljudi koji staju ispred uređaj Orb zapravo ne znaju na što pristaju i da je prikupljanje biometrijskih podataka "bespotrebno i pretjerano", kako je u svibnju naveo regulator iz Hong Konga.
Tridesetogodišnji Blania itekako je svjestan kritika i priznaje da nastojanje Worldcoina možda i nije najbolje započelo. Bloomberg News prvi je izvještavao čime se to društvo bavi još 2021., mjesecima prije no što su osnivači bili spremni išta reći o svojim namjerama. "U biti, vrlo smo rano naišli na prepreke", rekao je Blania studentima u Josephsu.
Tijekom prethodne su godine Blania i njegov tim pokušali redom rješavati probleme Worldcoina. Unaprijedili su sigurnosnu tehnologiju u Orbu i način na koji se poduzeće ophodi prema podacima korisnika. Opetovano su se sastajali s regulatorima i uspjeli nagovoriti države poput Južne Koreje i Kenije da ukinu zabranu Orba. Da, projekt Worldcoin možda zvuči ludo. I sam mu Blania daje možda pet posto šanse za uspjeh. No i dalje u intervjuima za Bloomberg Businessweek inzistira da vlade i javnost jednostavno nisu uhvatile korak s tehnološkim promjenama koje im slijede niti se opskrbljuju alatima koji će im trebati da se nose sa širenjem umjetne inteligencije kada do toga doista i dođe. Bolje je orbirati i izgubiti nego nikada ne orbirati.
"Upravo je zato Silicijska dolina toliko fora. Možete prikupiti četvrt milijarde dolara s pomoću sulude ideje."
"Upravo je zato Silicijska dolina toliko fora", rekao je Blania studentima. "Možete prikupiti četvrt milijarde dolara s pomoću sulude ideje koja će, ako upali, sve promijeniti. Ako pak ne upali, isplatilo se barem pokušati."
Blania je visok 193 centimetra, mršav kao čačkalica i izuzetno šarmantan čak i kada govori o protokolima, blockchainu i sustavima biometrijskog identiteta. Razumije pretencioznost industrije, no pristupa Worldcoinu i problemima koje želi riješiti sa stereotipičnom njemačkom preciznošću.
Sjedeći u kafiću pored rijeke Pegnitz, Blania kaže da je odrastao u malom, ruralnom gradiću udaljenom oko 45 minuta vožnje od Nürnberga. Otac mu je imao neobičan konzultantski posao preuzimajući ulogu privremenog direktora raznih poduzeća koja bi se našla u krizi. Majka mu se bavila računovodstvom i financijama. Od malih je nogu Blania bio sklon strojarstvu i elektrotehnici te računalnom programiranju. Kod kuće je radio na nizu projekata: sastavljanju automobila Austin Mini, stvaranju automatiziranog brojača buba za praćenje zdravlja šume i izgradnji vertikalne farme prije nego što su vertikalne farme postale cool.
Na fakultetu je Blania postao fasciniran fizikom i umjetnom inteligencijom. Magistrirao je fiziku na Sveučilištu Erlangen-Nürnberg, a potom i na Kalifornijskom institutu za tehnologiju te se činilo da je spreman za karijeru teoretičara fizike.
No privukao ga je zov priča o Silicijskoj dolini i njezinim čudesima. Povremeno je iz Europe putovao u San Francisco kako bi pronašao put do poduzetničkog kruga. Dok je studirao na Institutu za tehnologiju, svakog se vikenda vozio oronulom Toyotom Corollom do San Francisca nastojeći upoznati sve ljude na startup sceni. Taj mu se trud konačno i isplatio. I dalje nije siguran kako je do toga došlo, no Blania se povezao s dovoljno ljudi i jednog je dana primio elektroničku poštu od Maxa Novendsterna, mladog poduzetnika koji je diplomirao na Sveučilištu Harvard, a koji je poznat po inovativnim idejama povezanima s financijskom tehnologijom.
Priprema za test kalibracije leće | Eriver Hijano/Bloomberg Businessweek
Bilo je to u listopadu 2019., a Novendstern je rekao da se on i Altman, koji je razmišljao o projektu s kriptovalutama, pitaju bi li Blania htio doći na razgovor za posao. "Uopće nisam bio dio kriptosvijeta", rekao je Blania. "E-pošta sadržavala je opis Samove i Maxove vizije na dvije stranice, a ja doslovce nisam razumio ni riječi."
Međutim, Blania je bio opčinjen Altmanom, bivšim predsjednikom inkubatora Y Combinator i tadašnjim novopečenim glavnim izvršnim direktorom OpenAI-ja, kao i njegovim pristupom izgradnji tvrtke. Blania je uzeo dva tjedna odmora od fakulteta kako bi pročitao što je mogao više o kriptovalutama i konceptima poput univerzalnog osnovnog dohotka, kojim je Altman opsjednut, a riječ je o bezuvjetnim i redovnim državnim davanjima koja građanima pružaju sigurnost. Što je Blania više čitao, to su mu se ideje više sviđale. Vjerovao je da bi kriptovalute mogle ponuditi ljudima više ekonomske slobode i financijskih mogućnosti kada bi postale uvriježenim sredstvom plaćanja, a da pritom ne budu sredstvo špekulacija i prijevara. "Druga je ideja bila da će se pojaviti opća umjetna inteligencija i da će se društvo reorganizirati na smislene načine, a trebat će nam infrastruktura da sve to učinimo za dobro čovječanstva", kaže Blania.
OpenAI će tek tri godine nakon toga izbaciti ChatGPT, a javnost još nije svakodnevno raspravljala o učincima umjetne inteligencije. No Altman i Novendstern pomno su razmišljali o tome, a sada im se u tom promišljanju pridružio i Blania. Altman, koji je odbio dati intervju, opetovano je razgovarao s Blaniom o budućnosti u kojoj bi nekontrolirana umjetna inteligencija mogla pregaziti internet i izazvati ekonomsku nestabilnost koja bi se mogla ispraviti samo učinkovitim financijskim sustavom koji dodjeljuje sredstva i računalne resurse ljudima širom svijeta. Blania je plan projekta Worldcoin smatrao kombinacijom "nečuvenog i ambicioznog", a taj mu se spoj toliko sviđao da je odlučio u potpunosti ući u svijet Silicijske doline i napustiti školovanje kako bi se pridružio tvrtki u svojstvu suosnivača.
Ispitivanja su trajala mjesecima | Eriver Hijano/Bloomberg Businessweek
Naravno, projekt Worldcoin trebao se u potpunosti odvijati u San Franciscu. Međutim, globalna je pandemija preusmjerila razvoj događaja.
U ožujku 2020. Blania se ukrcao na let za Njemačku. Planirao je posjetiti neke od svojih bivših kolega i tražiti savjet kako izraditi vrhunski sustav biometrijskog identiteta. Netom prije uzlijetanja zrakoplova predsjednik Donald Trump objavio je da SAD zatvara svoje granice. Kada je Blania sletio u Njemačku, očekivao je da će ograničenja trajati mjesec ili dva. Umjesto toga postalo je praktičnije ostati na sigurnom u Njemačkoj, a projekt Worldcoina dobio je drugo sjedište u sveučilišnom gradu Erlangenu, gdje je Blania okupio tim koji će napraviti prvi Orb.
Prvi zaposlenici Worldcoina mjesecima su analizirali postojeće biometrijske sustave i proučavali tehničke dokumente nadajući se da će pronaći najbolji način za registraciju milijardi ljudi na jedinstvenoj platformi identiteta. Ubrzo su shvatili da neki od najčešćih sustava, poput prepoznavanja lica i otisaka palca, ne bi odgovarali tehničkim zahtjevima Worldcoina.
Prije svega, biometrijski bi skener morao potvrditi obrađuje li pravo ljudsko biće. Dakle, trebao bi provjeriti stvari kao što je temperatura živog bića. Također bi morao u trenu prepoznati da je osoba koju upravo skenira drukčija od milijuna ljudi koje je dotad prepoznao. Jedini sustav za koji se činilo da odgovara ciljevima projekta Worldcoin bila je indijska nacionalna baza biometrijskih podataka koja se oslanja na šarenicu kao najsnažniji oblik provjere identiteta.
Jedan od nedostataka biometrijskih metoda koje se upotrebljavaju u mnogim pametnim telefonima je da bi ih, u scenariju u stilu Nemoguće misije (Mission Immposible), osoba (ili superinteligentni robot) mogla prevariti nošenjem maske ili kopiranjem otiska prsta. Šarenicu je, doduše, puno teže oponašati jer donosi niz varijacija, odnosno takozvanih entropija. Na šarenici postoje takozvane kripte, rupice različitih veličina u obliku dijamanata te linije, odnosno brazde koje tvore krugove na vanjskom rubu šarenice. Šarenica svake osobe također sadržava širok raspon pigmenta, zbog čega oko nalikuje na mramor. Čak se i jednojajačani blizanci razlikuju po uzorku šarenice.
Zadatak tima Worldcoina bio je posuditi tehnike skeniranja šarenice koje se primjenjuju u Indiji i u drugim državama te ih nadopuniti nizom drugih tehnologija kako bi se potvrdilo da je čovjek bio prisutan u trenutku skeniranja. Inženjeri bi trebali učiniti sve to i pritom osigurati da skeniranje bude što brže i jednostavnije.
Tvorci Worldcoina mogli su dizajnirati jednostavnu kutiju u kojoj bi se krio sav taj hardver, a koju bi tvornica proizvela relativno lako. No osnivači su smatrali da trebaju napraviti nešto posebno. Naravno, odlučili su se za sjajnu, metalnu kuglu koja nalikuje na ogromnu očnu jabučicu kiborga.
Prvi nacrti Orba nastali su u skromnom okružju. Blania je zaposlio Fabiana Bodensteinera, bivšeg kolegu sa Sveučilišta Erlangen-Nürnberg. Po završetku fakulteta Bodensteiner je osnovao poduzeće za savjetovanje o hardveru, a za početnu je fazu pronalazaka boljih rješenja imao prostor u svojem uredu u Erlangenu. On, Blania i još nekolicina ispunili su skučeni prostor tiskanim pločicama, kamerama i krevetima kako bi mogli spavati pokraj svoje opreme.
Fabian Bodensteiner | Eriver Hijano/Bloomberg Businessweek
Do ljetnih mjeseci 2021. Blania i njegov tim stvorili su prototip koji su testirali u stvarnom svijetu. Ne samo da je Orb bio sferičnog oblika i blještav, već bi i ispljunuo metalni novčić iz utora na prednjoj strani uređaja kad bi se ljudi registrirali. (Ta "značajka", kojoj je namjena bila učiniti da se isplata kriptovaluta čini realnijom, prijedlog je konzultanta za dizajn koji je surađivao s Kanyeom Westom. Worldcoin ju je poslije izbacio.) Blania i njegov tim odlučili su posjetiti erlangenski trg , ispričati prolaznicima više o uređaju i skenirati im šarenice na licu mjesta.
Taj je pokušaj podbacio. Zvučnik uređaja ispuštao je zvučne signale kao upute ljudima da se približe ili udalje od Orba kako bi poboljšali fokus njegovih kamera. Sa strane, jedan od inženjera Worldcoina morao se bežično povezati s proizvodom i otkloniti pogreške u njegovom softveru u stvarnom vremenu kako bi se postupak registracije dovršio. Zaposlenici Worldcoina iznosili su svoju složenu prodajnu strategiju usred tog kaosa, no nekako su uspjeli pridobiti nekoliko novih korisnika. "Stajali smo poput idiota pokraj tog uređaja", rekao je Chris Brendel, jedan od inicijalnih članova tima Worldcoina i sadašnji voditelj odjela umjetne inteligencije i biometrije. "Bilo je grozno."
Danas, tri godine poslije, Orb je tehnološko čudo. U središtu uređaja nalazi se nekoliko povezanih tiskanih ploča koje izvode čitav niz zadataka. Jedna provjerava je li itko pokušavao otvoriti Orb ili neuobičajeno njime rukovati. Druga sadržava Nvidijin čip za upravljanje računalnim vidom i drugim UI softverom putem niza neuronskih mreža koje se nalaze na uređaju. Drugi senzori putem GPS-a prate lokaciju Orba i upravljaju bežičnom komunikacijom kako bi slali podatke s uređaja i na njega. Među svom tom elektronikom nalazi se komad aluminija za raspršivanje topline.
Iznad njih nalaze se optički sustavi čija izrada zahtijeva više prilagodbe i pažnje. Worldcoin je želio ljudima omogućiti da samo došeću do Orba i skeniraju šarenicu, a da to ne zahtijeva pomno pozicioniranje i prilagodbe koje oduzimaju vrijeme. Međutim, ispostavilo se da to nije tako lako postići. Tijekom testiranja uočeno je da neki ljudi priljubljuju lice uz Orb, a drugi pak stoje na prevelikoj udaljenosti i meškolje se.
Kako bi se to riješilo, tvrtka je u Orb ugradila dvije leće. Širokokutna leća procjenjuje okruženje i ulazi u neuronsku mrežu koja predviđa vjerojatni položaj očiju. Teleobjektiv s kardanskim prstenom pomiče se kako bi se dobio krupni plan. Worldcoin je surađivao sa švicarskom kompanijom na izradi leće s novom tehnologijom fokusiranja. Leća je izgrađena od tanke membrane u kombinaciji s lokvicom ulja koja se može oblikovati električnom strujom. Ulje se može gurnuti u membranu kako bi se bez dodavanja glomaznih mehaničkih dijelova za nekoliko milisekundi promijenio fokus leće i zumirala šarenica. "To je puno kompaktnije nego da pokušavamo postići istu stvar tradicionalnim pristupom koji zahtijeva nekoliko leća", objašnjava Bodensteiner, koji je vodio većinu inženjerskih radova.
Skeniranje šarenice | Eriver Hijano/Bloomberg Businessweek
Kako bi dodatno osigurao integritet sustava za provjeru, Orb kombinira senzor tjelesne topline s još dvama senzorima koji skeniraju dubinsku oštrinu i infracrvene valne duljine svjetlosti kako bi otkrili, primjerice, drži li osoba pred uređajem fotografiju šarenice ili je u pitanju prava šarenica.
Ugovorni proizvođač Jabil sklapa uređaje Orb u Jeni, gradu bogate povijesti optičke tehnologije koji je dva i pol sata udaljen od Nürnberga. Carl Zeiss ondje je otvorio svoj prvi optički laboratorij 1846., a do dana današnjeg u Jeni žive veterani industrije, od kojih neki sada ručno izrađuju Orb. Potrebno je desetak ljudi koji rade na nekoliko različitih stanica da spoje elektroniku i testiraju je prije posljednjeg koraka koji podrazumijeva postavljanje kromiranog oklopa koji štiti sve komponente. Izrada svakog Orba stoji oko 1500 dolara (1338 eura) i, za razliku od tipičnog uređaja potrošačke elektronike, nema potrebe za milijunskom proizvodnjom ili luksuznim pakiranjem. Nedavno se otvorila i druga proizvodna traka u tvornici Jabil koja bi trebala proizvesti desetke tisuća Orbova, koliko Blania smatra da će biti potrebno kako bi se registrirala milijarda ljudi. Dosad je Worldcoin izradio 3300 komada.
Ironija i propast koja nalikuje na filmove znanstvene fantastike okružuju projekt Worldcoin na svakom koraku. S pomoću usluge OpenAI Altman pokušava stvoriti moćne sustave umjetne inteligencije koji će za djelovanje zahtijevati nešto poput Worldcoina. Stvara problem kako bi ljudima ponudio i prodao rješenje problema. Usto, možemo samo zamisliti kako će se superinteligentna umjetna inteligencija osjećati kad je degradiraju u "neljudski" status na internetu i hoće li gajiti bilo kakav animozitet prema Altmanu i Blaniji ili čak nama ostalima.
No dobro znamo kako se brojni ljudi osjećaju po pitanju rada Worldcoina. Prošle je godine trust mozgova Electronic Privacy Information Centera sa sjedištem u Washingtonu u izjavi opisao dva glavna problema povezana s tim projektom. "Način na koji Worldcoin pristupa stvara ozbiljne rizike za privatnost tako što podmićuje one najsiromašnije i najranjivije kako bi predali nepromjenjivu biometriju poput skenova šarenice i prepoznavanja lica za mali iznos novca", napisao je Jake Wiener, pravni savjetnik grupacije. "Masovna prikupljanja biometrijskih podataka poput Worldcoina uvelike dovode u opasnost privatnost ljudi, bilo da će društvo zlorabiti podatke koje prikuplja ili će netko te podatke ukrasti."
Regulatori se, barem zasad, slažu s nekim od navedenih stavova. Kada se Worldcoin tek pojavio, ljudi iz više od 20 država mogli su doći do uređaja Orb i prijaviti se. Taj se popis smanjio na 12 država koje su navedene na mrežnoj stranici Worldcoina, a mnoge vlade diljem Europe, Azije i Afrike zaustavile su prijave na temelju indicije da bi ta usluga mogla iskorištavati ljude i da bi Worldcoin mogao izgubiti ili zlorabiti podatke o identitetu. U SAD-u ljudi mogu skenirati svoje šarenice u nekolicini tehnološki naprednih maloprodajnih mjesta ako se žele pridružiti sustavu identiteta Worldcoin, no neće primiti kriptovalutu worldcoin, što je rezultat regulatorne nesigurnosti i problema koji još uvijek prate kriptovalute, kao i pokazatelj da Worldcoin čeka još puno posla kako bi ga se smatralo uvriježenom uslugom. Iako su se prijave na Orb stalno povećavale tijekom prošle godine, Worldcoin i dalje znatno zaostaje za svojim početnim ciljevima.
Registracija | Eriver Hijano/Bloomberg Businessweek
Naravno, ljudi već desetljećima privatnost mijenjaju za pogodnost. Alphabet, Apple i Amazon (stat ćemo na slovu A) imaju pohranjene osobne podatke milijardi ljudi, a nedvojbeno je da su to mnogo osobnije i vrjednije informacije od nasumičnog niza znakova proizvedenih iz fotografije šarenice. Mnogi ljudi s pametnim telefonom već su ustupili svoju lokaciju, kalendar i e-poštu tehnološkim divovima po vlastitu izboru. Startup koji želi postati svjetskim brokerom u području identiteta i financija nov je, no ne i drukčiji od onih koji su bili na tržištu prije njega.
Nedavno je, jednoga jutra u Ciudad de Méxicu, oko 15 ljudi stajalo u redu na registracijskom mjestu Worldcoina, spremno na svoju suvremenu razmjenu. Ti ljudi (uglavnom mladi i muškarci srednje dobi) nalazili su se u starom dijelu grada među trgovinama odijelima i vjenčanicama koje u izlozima drže haljine za quinceañeru (tradicionalnu veliku proslavu petnaestog rođendana). Centar za registraciju, koji vodi franšizer, nije bio tako sjajno uređen, čemu svjedoče bijele sklopive stolice u čekaonici i privremen, užetom ovješeni natpis nad trgovinom. Zaštitar i dva domaća radnika, jedan odjeven u majicu s kapuljačom Worldcoin, a drugi u crnoj majici kratkih rukava vodili su klijente kroz postupak registracije.
"Postoje poticaji za unovčavanje tih podataka i morate vjerovati da ti poticaji ne nadmašuju ono što su vam obećali."
Četrdesetpetogodišnji Juan Juarez koji se registrirao nekoliko tjedana prije sada je doveo svojeg osamnaestogodišnjeg sina Santiaga da učini isto. Juarez je bio opčinjen novcem koji je zaradio porastom vrijednosti Worldcoina otkako se prvi put prijavio i nadao se da će dobitak iskoristiti za ulaganje u druge kriptovalute. Sviđali su mu se i viši ciljevi te tehnologije. "Mislim da je to dobra stvar jer će nam u budućnosti pomoći da vidimo tko jest, a tko nije zbilja ljudsko biće", rekao je Juarez. Njegov je sin rekao da se nada da će mu zarada pomoći pokriti troškove školovanja u području elektrotehnike.
U Singapuru je registracija za Worldcoin postala svojevrsna turistička atrakcija. Tijekom nedavnog posjeta Orb centru unutar Centennial Towera, kupci iz Bangladeša, Kine i Indije skenirali su šarenice u zamjenu za nešto kriptovaluta. Desetak ljudi, uključujući jednog električara, nekoliko studenata i drugih koji su zaposleni u tehnološkoj branši, čekali su na svoj red za dvominutnu registraciju. Mitesh Kha, 33-godišnjak iz Indije pohvalio je brzu isplatu. "Besplatna lova", rekao je. "Rado ću skenirati svoju šarenicu i dati Worldcoinu svoje podatke. U aplikaciji piše da mogu obrisati svoje podatke kad i ako to poželim."
Ako Blania ima zle namjere, vraški se potrudio sakriti ih. Sam Orb ne čuva osobne podatke. Sken šarenice smjesta se briše iz Orba i nikada se ne šalje internetom. Jedini podaci koji se šalju, kaže, kodirani je niz nula i jedinica koji predstavlja kod šarenice i potvrđuje pripada li on jedinstvenom ljudskom biću. (Ljudi, doduše, mogu dijeliti svoje podatke s Worldcoinom u svrhu obuke i u tom bi se slučaju kodirane informacije slale internetom.) Worldcoin je takvim podacima upravljao na centraliziran način, no sada razvija odnose sa sveučilištima i drugim neutralnim strankama kako bi rascjepkali nizove znamenki na manje dijelove i pohranili ih diljem različitih podatkovnih centara. Haker bi morao posložiti sve dijelove i nekako dešifrirati njihovo kodiranje kako bi uopće mogao ponovno stvoriti kod pojedinca.
Povrh toga, gotovo sve što ima veze s Worldcoinom otvorenog je koda. Svatko može otići na GitHub i preuzeti detaljne sheme za hardver Orba ili pregledati protokol Worldcoina. Organizacija će ove godine započeti s izradom Orbova koji izgledaju dobroćudnije, u različitim bojama, a i u različitim oblicima, i to sve u pokušaju da se odmaknu od estetike Crnog zrcala (Black Mirror). Nadamo se da će u bliskoj budućnosti druge grupe odlučiti napraviti vlastite Orbove i izgraditi usluge kao nadogradnju protokola Worldcoin. A krajnji cilj za Blaniu i Altmana je da Worldcoinom ne upravljaju oni, već zajednica pristaša projekta. Željeli bi da se uslugom upravlja kao vrstom javnog dobra.
Kompleks glavne tiskane pločice | Eriver Hijano/Bloomberg Businessweek
Neki kritičari pozdravljaju trud i namjeru kompanije, istovremeno je prozivajući za fundamentalno pogrešan pristup sigurnosti. "Worldcoin čini nešto zbilja važno dovodeći vrijednost identiteta i biometrije u središte pozornosti", rekao je Charles Herder, specijalist za kibernetičku sigurnost i suosnivač Badgea, startupa koji se bavi identitetom. No Worldcoin je imao nedostatke u sigurnosti koje su hakeri mogli iskoristiti, koje je poslije popravio, a prema Herderovoj analizi javne dokumentacije Worldcoina, usluga ima osnovne nedostatke u načinu na koji pohranjuje podatke. Usto, još je uvijek riječ o tvrtki. "Morate imati povjerenja da se ni za 30 godina njihov poslovni model neće promijeniti jer su pred bankrotom", rekao je. "Postoje poticaji za unovčavanje tih podataka i morate se osloniti na ideju da ti poticaji ne nadmaše ono što su vam obećali."
Altman je isprva iz vlastita džepa podupirao Tools for Humanity, a potom je i pomogao prikupiti novac za stvaranje i distribuciju tehnologije Worldcoin. Ulagači posjeduju 13,5 posto Worldcoinove valute koja je 113. po veličini digitalni token po tržišnoj kapitalizaciji (nekoliko mjesta iza tokena floki, kriptovalute u čast psu Elona Muska). Ostatak je vrijednosti raspoređen među ljudima koji kupe valutu ili je dobiju putem skeniranja šarenice.
Kako bi Blania i Altman ispunili svoje ciljeve o blokiranju prevlasti umjetne inteligencije, vrijednost Worldcoina treba porasti. Oni vjeruju da vlade neće reagirati dovoljno brzo kad umjetna inteligencija počne mijenjati globalnu ekonomiju i dovoditi u opasnost radna mjesta. U teoriji, ljudi kojima će trebati novac moći će se osloniti na prihod od Worldcoina. "Definitivno moramo isprobati neke nove stvari koje trenutačno ne postoje", smatra Blania.
Obraćajući se studentima u Josephsu, Blania je umanjio reakciju regulatora u proteklih 12 mjeseci. Obilazio je državu po državu, objašnjavajući tehnologiju vladama te očekuje da će se s vremenom njihovo razmišljanje poistovjetiti s njegovim. Navodi kako je nagli rast moći umjetne inteligencije tijekom proteklih 12 mjeseci već počeo upozoravati vlade na prijetnju. U tom kontekstu Worldcoin je bio sustav ranog upozorenja, a ne zli sakupljač identiteta kakvim ga neki predstavljaju. "Mislim da su predviđanja koja smo dali prije četiri godine bila točna, a razvoj događaja vrlo se dobro uskladio s ovim gdje se sada nalazimo", kaže Blania. "Sada se sve svodi na izvedbu i objašnjavanje ljudima kako im nećemo ukrasti dušu."
-- Surađivali Suvashree Ghosh i Kelsey Butler.
.webp){kind=icon}
