Tko su članovi balkanskog narkokartela koji se uspio infiltrirati u najveću svjetsku brodarsku kompaniju i prokrijumčariti kokain vrijedan milijardu dolara? Kako se krijumčarilo i kako ih je policija otkrila? Tu su priču na 10 stranica detaljno opisali Lauren Etter i Michael Riley, novinari globalnog Bloomberg Businessweeka. Objavljujemo ključne činjenice iz priče.
Svaka brodarska tvrtka koja plovi od Južne Amerike do Europe ugrožena je trgovcima kokainom. Pa tako i Mediterranean Shipping Company (MSC), najveća brodarska kompanija na svijetu, ključni pokretač globalne trgovine.
MSC je stvorio jedinstveno atraktivnu metu. Dominira rutama koje su ujedno i kokainske autoceste, prvenstveno onima korištenim za prijevoz svježeg voća i povrća iz Južne Amerike u Sjevernu Europu. Uz to je i najveći svjetski poslodavac za pomorce iz Crne Gore, sjedišta takozvanog balkanskog kartela.
Povijest tzv. balkanskog kartela
Takozvani balkanski kartel je plejada bandi u pet zemalja koje povezuje nekoć zajednički jezik – srpskohrvatski ili hrvatskosrpski. Mnoge su započele kao privatne vojne skupine tijekom ratova 1990-ih, a kasnije su se okrenule trgovini oružjem, švercu cigareta, krađi automobila i pranju novca. U njihovim redovima su bivši policajci i obavještajci. Frakcije im surađuju, ali se i natječu. Neki su stekli reputaciju brutalnosti, pa je tako 2021. policijska racija u beogradskom predgrađu otkrila industrijski mlinac mesa s tragovima ljudskog DNK-a.
Konkretna prednost
U posadu MSC-ova broda se infiltriralo osmero članova tzv. balkanskog kartela, uključujući prvog časnika broda. "To je otprilike trećina brodske posade", za Bloomberg Adria TV je naglasio Michael Riley, suautor članka iz globalnog Bloomberg Businessweeka. Time su si osigurali mogućnost manipulacije brodskim rasporedom. "Operacija je bila nevjerojatno sofisticirana", dodao je.
Tzv. balkanski kartel imao je konkretnu prednost – balkanske mornare, mnoge iz Crne Gore, malene nacije stoljetne pomorske tradicije s brojnim školama za obuku i akreditaciju pomoraca, što je stvorilo vrlo atraktivan bazen za regrutaciju kriminalnih skupina koje su za svoje operacije koristile otvoreno more.
Bar, malen, drevni grad dom je najveće crnogorske morske luke u kojoj je MSC sveprisutan. Tamo je tvrtkina postaja za kruzerske linije, a sjevernije upravljaju i centrom za obuku posade, jednim od četiriju u svijetu. Od približno šest tisuća pomoraca u Crnoj Gori, oko 2250 radi za MSC.
Mještani kažu kako nije bilo teško pogoditi koji bi mornari mogli biti uključeni u trgovinu kokainom – vjerojatno oni s Maseratijima ili novim kućama s pogledom na Jadran.
Balkanski mornari bili su žrtve
Vrbovanje za operacije krijumčarenja uključivalo je i mrkvu i batinu. Član bande je Aleksandru Kavaji, članu posade MSC-a, prišao nakon ručka u restoranu u Baru te mu zaprijetio ako ne uzme narko-telefon i ne slijedi naredbe. U zamjenu za suradnju ponuđeno mu je 50.000 eura, što mu je bila gotovo jednogodišnja plaća. Tada 26-godišnji Kavaja je telefon uzeo.
Šverc na balkanski način
Droga se na brod mogla unijeti dok je bio usidren, no kompliciranija, ali i skrovitija metoda bila je drogu unijeti za vrijeme plovidbe, što bi zahtijevalo suradnju dijela posade. Krijumčari bi gliserima donosili torbe napunjene drogom, plovili uz brodove, pa bi posada pomoću kolotura torbe podizala na palubu. To se u mnogim slučajevima odvijalo na otvorenom moru, bez zaustavljanja brodova, što je doista "nevjerojatan podvig mornara" – metoda po kojoj je najpoznatiji tzv. balkanski kartel.
Utovar kokaina usred noći
Ti su se pretovari odigravali na brodu Gayanè. Dok je brod plovio iz Paname prema jugu, zazvonio je Kavajin narko-telefon. Njegova je uloga bila telefonirati trgovcima koji su gliserima prevozili kokain i priopćiti položaj Gayanèa kako bi ga po noći mogli locirati.
Viktor Hachmang za Bloomberg Businessweek
Tada bi drugi crnogorski pomorac Boško Marković pomogao okupiti članove posade koji bi onda na palubi čekali glisere. Marković je bio prvi časnik broda, čin ispod kapetana, zadužen za teret i posadu na palubi. Gliser bi se polako vozio uz brod, pa bi još jedan Crnogorac, Ivan Đurašević, drugi časnik, odnosno treći zapovjednik broda, malenom dizalicom s koloturom podigao goleme mreže napunjene torbama i balama kokaina. Kad bi mreže došle na palubu, drugi bi pomorci drogu odnijeli do brodskog spremnika. Provalili bi u određene kontejnere, presjekavši sigurnosni pečat na svakom od njih. Nakon što bi unutra sakrili kokain, spremnike bi ponovno osigurali lažnim pečatima s logotipom MSC-a.
Rekordan ulov
Brod Gayanè je u ljeto 2019. bio u teritorijalnim vodama SAD-a. Kad je ušao u zaljev Delaware okružile su ga policijske snage. Preko stotinu saveznih agenata bilo je spremno za pretragu četiri tisuće brodskih kontejnera. Sve su ih detaljno pretresli. "Znali su da posada kokain premješta u različite kontejnere, što je značilo masovnu pretragu potpuno natovarenog teretnog broda", objasnio je novinar Riley. Nakon što su pronašli kontejner pun kokaina, brod su zadržali, iskrcali mu sav teret te pretražili svaki od četiri tisuće kontejnera.
Ulov se sveukupno sastojao od preko 15 tisuća cigli kokaina, teških gotovo 20 tona, čija je ulična vrijednost procijenjena na više od milijardu dolara. Bilo je to najveće pomorsko otkriće droge u američkoj povijesti.
Viktor Hachmang za Bloomberg Businessweek
Tužitelji Istočnog okruga Pennsylvanije su protiv osmero članova posade podigli kaznene prijave, uključujući Kavaju te Markovića i Đuraševića. Svi su na kraju priznali krivnju te bili osuđeni na odsluženje svojih kazni u saveznom zatvoru. Kavaja i Marković bili su osuđeni na po sedam godina zatvora, dok su ostali uključeni bili osuđeni na nekoliko godina, prema napisima različitih medija.
Iza kulisa su američke vlasti identificirale frakciju tzv. balkanskog kartela koja je financirala i organizirala operaciju, saznavši kako je ta banda radi podjele rizika u akciju uključila i partnere iz Kolumbije te Sjeverne Europe.
Crnogorski teškaš
Američka je vlada provela i širu kaznenu istragu protiv članova tzv. balkanskog kartela povezanih s orkestracijom operacije na brodu Gayanè. Goran Gogić, bivši crnogorski boksač u teškoj kategoriji, uhićen je u međunarodnoj zračnoj luci u Miamiju prije nego se mogao ukrcati na let za Švicarsku. U optužnici su ga tužitelji optužili za organizaciju logistike za krijumčarenje kokaina na komercijalnim kontejnerskim brodovima uime tzv. balkanskog kartela, uključujući brodove Carlottu, Desirée i Gayanè. Prema riječima osobe upućene u detalje istrage, Gogić je "vjerojatno dvije ili tri razine niže od osobe koja je sve ovo pokrenula". Gogićev odvjetnik kaže kako njegov klijent tvrdi da je nevin.
Epilog
Američka vlada je zaplijenila Gayanè, a MSC platio 50 milijuna dolara kako bi ga mogao preuzeti, pa sad opet plovi morem. Američka vlada tvrdi da je MSC odgovoran za cijelu situaciju, dok MSC to negira i tvrdi kako je i sâm bio žrtva organiziranog kriminala. Kako bi ubuduće pokušao spriječiti trgovinu drogom, MSC je tijekom pet godina na sigurnosne nadogradnje potrošio 100 milijuna dolara.
Bi li to tzv. balkanski kartel i druge krijumčare spriječilo u korištenju teretnih brodova za prijevoz kokaina u Europu? Nipošto, odgovorio je Riley pa objasnio: "Zapljene se nastavljaju gotovo istim tempom kao i prije. Možda su krijumčari malo prilagodili svoje metode. Na masivnim se brodovima u Europu doprema ogromna količina tereta, a samo oko posto ili posto i pol kontejnera ikada bude pretražen." Europa proživljava pravi procvat trgovine kokainom te su količine namijenjene Europi svake od posljednjih pet godina rasle, zaključio je Riley.
Sažeto prema članku How a Balkan Drug Cartel Infiltrated Global Shipping, objavljenom 19. prosinca 2022. u Bloomberg Businessweeku. Sažetak napisala Danijela Polonijo.
.webp){kind=icon}
