U medicini se događa revolucija. Ne onaj koji dolazi s velikim riječima i obećanjima o budućnosti, nego onaj koji je već tu – tih, ali neumoljiv. Liječnici, istraživači i inženjeri diljem regije udružuju snage s umjetnom inteligencijom (AI) kako bi promijenili način na koji vidimo, razumijemo i liječimo bolesti. To više nije znanstvena fantastika, već stvarnost koja spašava živote.
Slovenija, primjerice, koristi umjetnu inteligenciju za analizu skeniranja mozga kako bi bolje razumjela multiplu sklerozu i razvija biomarkere koji će onkolozima pomoći u predviđanju učinkovitosti terapija. Hrvatski bolnički centri uvode AI u analizu medicinske slike, a inovativni startupi razvijaju alate koji liječnicima štede vrijeme i povećavaju točnost dijagnoza. U Sjevernoj Makedoniji kirurzi već operiraju pomoću 3D modela oblikovanih umjetnom inteligencijom, dok u Srbiji umjetna inteligencija već sudjeluje u ranom otkrivanju raka dojke, ubrzavajući analizu patoloških uzoraka i predviđajući mutacije bolesti. Bosna i Hercegovina, iako još uvijek u procesu digitalizacije, umjetnu inteligenciju vidi kao alat koji će njenom zdravstvenom sustavu donijeti prijeko potrebnu preciznost i učinkovitost.
AI ne preuzima ulogu liječnika, već postaje njegov ključni pomoćnik. Brže prepoznaje obrasce, analizira goleme količine podataka i nudi rješenja tamo gdje bi za to bio potreban ljudski dan, tjedan ili čak mjeseci. Bilo da se radi o ranom otkrivanju raka, personaliziranim terapijama ili podršci u kirurškim zahvatima – AI već mijenja pravila igre.
Nije napredak samo za pacijente i liječnike. To je također prilika za istraživanje, poduzetništvo i ulaganja. Oni koji sada ulažu u razvoj umjetne inteligencije u zdravstvu neće biti samo dio te revolucije – oni će postati njezini pioniri. A budućnost? Ona je jasna. AI neće zamijeniti ljudsku intuiciju, empatiju ili donošenje odluka. No, osigurat će da te odluke budu potkrijepljene obiljem informacija, da budu brže i preciznije, što znači samo jedno - bolji i dulji život za sve nas. Kako Slovenija prednjači u novim tehnologijama Umjetna inteligencija već je godinama prisutna u medicini, gdje se pomoću nje automatizira dijagnostika i poboljšava liječenje. Među vodećim projektima u ovom području ističe se aplikacija MS Markers koju je razvio Laboratorij za slikovne tehnologije Fakulteta za elektrotehniku Sveučilišta u Ljubljani.
Kako Slovenija prednjači u novim tehnologijama
Umjetna inteligencija već je godinama prisutna u medicini, gdje se pomoću nje automatizira dijagnostika i poboljšava liječenje. Među vodećim projektima u ovom području ističe se aplikacija MS Markers koju je razvio Laboratorij za slikovne tehnologije Fakulteta za elektrotehniku Sveučilišta u Ljubljani.
"Jedan od primjera je web aplikacija MS Markers za praćenje multiple skleroze (MS). Algoritmi analiziraju snimke magnetske rezonancije i izrađuju izvješće o stanju bolesnika s multiplom sklerozom", objašnjava izv. prof. dr. Žiga Špiclin iz Laboratorija za slikovne tehnologije.
Liječnici u aplikaciju uploaduju MRI snimke mozga pacijenta, a potom dobivaju izvješće u kojem aplikacija pomoću algoritama utvrđuje ukupni volumen mozga, volumen sive tvari, vizualizira najveće promjene lezija, uspoređuje ih sa zdravim ljudima iste dobi, izračunava godišnje promjene atrofije i druge podatke.
Atrofija mozga i volumen lezije pouzdani su pokazatelji neurodegeneracije, odnosno upale, te dobri prediktori dugotrajne progresije invaliditeta u bolesnika s multiplom sklerozom, ističe Špiclin. MS Markers koristi najnovije inovativne algoritme koji su testirani na relevantnim kliničkim slikama za "pouzdano kvantificiranje ovih patologija i pružanje jednostavnih, klinički korisnih izvješća", prema web stranici aplikacije.
Umjetna inteligencija predviđa progresiju bolesti
Istraživači iz Laboratorija Imaging Technologies također sudjeluju u pilot projektu AI ProMIS koji se fokusira na predviđanje progresije multiple skleroze. “Prikupili smo reprezentativan broj podataka od pacijenata s multiplom sklerozom i odgovarajućih MRI snimaka, te pomoću umjetne inteligencije analizirali više od deset tisuća mjerenja iz tih snimaka”, objašnjava Špitlin.
Modeli su uvježbani za predviđanje progresije bolesti, a njihova je pouzdanost testirana na neovisnom skupu podataka. "Kod približno 75 posto pacijenata naši su modeli točno predvidjeli hoće li bolest napredovati ili ne", dodaje. Unatoč obećavajućim rezultatima, istraživači upozoravaju na rizik od pristranosti u rezultatima, budući da se modeli uče iz ograničenog skupa podataka i ovise o kvaliteti ulaznih informacija.
Depositphotos
Umjetna inteligencija u personaliziranoj onkologiji
Napredne primjene umjetne inteligencije u medicini razvija i slovenska tvrtka Genialis, koja koristi umjetnu inteligenciju u liječenju raka. "Čak 96 posto onkoloških lijekova nikada ne dođe do završne faze kliničkih ispitivanja – i do pacijenata kojima su potrebni. Razlog tome nije nužno neučinkovitost lijekova, već činjenica da je rak izuzetno složena i heterogena bolest. Lijek koji ne pomogne jednom pacijentu može drugome spasiti život", objašnjava Tjaša Krisper Kutin, direktorica Genialisa.
Biomarkeri – biološki pokazatelji koji otkrivaju specifične karakteristike bolesti – igraju ključnu ulogu u razumijevanju koji će tretman biti koristan za određenog pacijenta.
"Genialis razvija biomarkere analizirajući podatke o genetskoj ekspresiji pacijenata koristeći metode umjetne inteligencije. Na temelju tih podataka, naši modeli strojnog učenja predviđaju hoće li određeni lijek biti učinkovit kod određenog pacijenta", objašnjava Crisper Kutin. Tvrtka prvenstveno surađuje sa stranim farmaceutskim tvrtkama koje razvijaju nove lijekove protiv raka. "Naša se tehnologija koristi u istraživanju i kliničkom razvoju ciljanih terapija kako bi se lijekovi pacijentima dopremili brže i učinkovitije", dodaje.
U Sloveniji Genialis surađuje sa Sveučilišnom klinikom Golnik. Na simpoziju ENA 2024 u Barceloni predstavili su istraživanje biomarkera u slovenskih bolesnika s rakom pluća nemalih stanica. Zajedno su analizirali učestalost testiranja i prisutnost ključnih molekularnih promjena kako bi shvatili koliko često pacijenti u Sloveniji imaju pristup ciljanoj terapiji. "Otkrili smo da je više od 95 posto pacijenata u kasnim stadijima bolesti s identificiranim biomarkerima primilo ciljanu terapiju u ranoj fazi liječenja, što je ohrabrujući pokazatelj razvoja personalizirane medicine u našoj zemlji", poručuju iz Genialisa.
Umjetna inteligencija kao digitalni liječnik
Institut Jožef Stefan (IJS) razvio je besplatni računalni sustav HomeDOCtor koji korisnicima nudi savjete za manje zdravstvene probleme. "Fokusirali smo se na slovenski zdravstveni sustav i potrebe prosječnog korisnika. Cilj nam je bio razviti aplikaciju koja će svim građanima Slovenije omogućiti pristup zdravstvenoj skrbi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, bez potrebe da se obraćaju osobnom liječniku", napisali su autori aplikacije Matic Zadobrovšek, Primož Kocuvan i Matjaž Gams iz IJS-a.
Aplikacija se temelji na umjetnoj inteligenciji ChatGPT-4o, a model uključuje podatke iz slovenskog zdravstvenog sustava, kao i Med.Over.Net foruma. No, autori ističu da HomeDOCtor ni u kojem slučaju ne može zamijeniti stručne medicinske savjete, već služi isključivo kao pomoć pri osnovnim pitanjima i smjernicama.
Iako umjetna inteligencija otvara velike mogućnosti, ostaju izazovi – od propisa i sigurnosti podataka do izbjegavanja pristranosti u modelima umjetne inteligencije. No, razvoj se nastavlja, a uz sve veću primjenu umjetne inteligencije slovensko zdravstvo ide prema učinkovitijim i preciznijim medicinskim pristupima, po mjeri svakog pacijenta.
AI mijenja patologiju, onkologiju i dijagnostiku
Umjetna inteligencija u Srbiji polako ali sigurno ulazi u zdravstveni sustav pružajući liječnicima moćan alat za brže i točnije odluke. Iako je umjetna inteligencija u srpskoj industriji tek u ranoj fazi, posljednjih godina raste interes i broj konkretnih projekata koji mijenjaju zdravstvo.
"Digitalizacija i automatizacija postaju ključni čimbenici za povećanje učinkovitosti dijagnostike", ističe Ured za informatiku i e-upravu Vlade Srbije. "Naša misija je omogućiti pravovremeno otkrivanje bolesti i optimalan izbor terapije."
Rano otkrivanje raka dojke
Jedan od najambicioznijih AI projekata u Srbiji je razvoj inovativnog sustava za analizu mamograma koji je nastao u suradnji Instituta za umjetnu inteligenciju Srbije i Instituta za onkologiju i radiologiju Kliničkog centra Srbije. Sustav se temelji na naprednim AI modelima specijaliziranim za analizu mamografskih slika.
Ovi algoritmi dnevno skeniraju stotine slika, prepoznaju i najmanje promjene na tkivu i određuju razinu sumnjivosti svake slike. "Kada u jednom danu imamo stotinjak mamografija, AI sustav svaku analizira i pravi listu prioriteta. Snimke na kojima se otkriju potencijalno opasne promjene stavljaju se na vrh liste kako bi ih radiolozi mogli odmah pregledati", objašnjava Mirjan Nadrljanski, voditelj Službe za radiološku dijagnostiku Zavoda za onkologiju i radiologiju.
Umjesto kronološkog pregledavanja slika, AI ih kategorizira prema riziku, što omogućuje bržu dijagnozu i hitno liječenje najugroženijih pacijenata. To ne znači da umjetna inteligencija zamjenjuje liječnike – naprotiv, sustav djeluje kao podrška koja pomaže radiolozima da prepoznaju suptilne promjene koje bi inače mogle proći nezapaženo. Modeli su trenirani na velikim bazama podataka, uzimajući u obzir specifične karakteristike različitih tipova tkiva, gustoću dojke i prethodne slučajeve raka dojke.
Aplikacija se u potpunosti integrira s bolničkim PACS (Picture Archiving and Communication System) sustavima, omogućujući automatski prijenos i analizu slika bez dodatnih ručnih postupaka. To znači da umjetna inteligencija obrađuje slike čim se snime i dostavlja rezultate liječnicima u roku od nekoliko minuta.
Očekivanja su velika – osim poboljšanja dijagnostike, umjetna inteligencija pridonosi boljoj organizaciji trijaže, omogućavajući prioritetno liječenje najugroženijih pacijenata. Time se povećavaju šanse za rano otkrivanje i uspješno liječenje raka dojke, što dugoročno može spasiti mnoge živote.
Srbija razvojem umjetne inteligencije u mamografiji prati svjetske trendove i postavlja temelje za širu primjenu umjetne inteligencije u onkologiji. Cilj nije samo brža dijagnostika, već sveobuhvatna optimizacija liječenja i veća dostupnost suvremenih metoda ranog otkrivanja raka svim ženama.
Preciznija analiza uzoraka tkiva
Jedan od najnaprednijih koraka u implementaciji umjetne inteligencije u srpsko zdravstvo je digitalizacija patoloških laboratorija. Institut za onkologiju u Sremskoj Kamenici potpuno je renovirao patološke laboratorije i opremio ih najmodernijom tehnologijom koja omogućava digitalnu analizu uzoraka tkiva.
„Zahvaljujući laboratorijskom digitalnom skeneru sada možemo digitalizovati histološke uzorke i analizirati ih veštačkom inteligencijom, što omogućava bržu i precizniju dijagnostiku“, objašnjavaju stručnjaci iz Sremske Kamenice. Kao dio ovog sustava već su dostupni osnovni AI alati koji pomažu u analizi biomarkera i poboljšavaju točnost dijagnoze raka. “Očekujemo pravi napredak budućim ulaganjima u napredne AI module, koji će dodatno automatizirati procese, smanjiti ručni rad i poboljšati točnost rezultata”, ističu.
"Krajnji cilj je pacijentima omogućiti pravovremenu i pouzdanu dijagnostiku, čime se povećavaju šanse za uspješno liječenje." AI u patologiji također omogućuje naprednu analizu bioloških markera na razini subpiksela, što je informacija koju ljudsko oko ne može prepoznati, ali može biti ključna za rano otkrivanje malignih promjena. Kombinirajući genetske podatke i histološke analize, umjetna inteligencija može pomoći liječnicima da odrede optimalnu terapiju i poboljšaju dugoročne prognoze za pacijente.
Sposobnost prepoznavanja bolesti na mikroskopskoj razini, prije nego što postane klinički očita, jedna je od najvećih prednosti koje AI donosi patologiji, kažu na Institutu za onkologiju. U budućnosti planiraju dalje razvijati AI modele koji će ne samo analizirati uzorke tkiva već i sugerirati optimalne terapijske pristupe temeljene na genetskim i biološkim karakteristikama pojedinca.
Depositphotos
AI u privatnom zdravstvu - primjer MediGroupa
U privatnom sektoru, jedan od vodećih korisnika AI tehnologije u zdravstvu je MediGroup, koji uključuje bolnice, domove zdravlja, klinike i laboratorije.
"MediGroup koristi AI odgovorno i pod nadzorom, jasno pokazujući njegovu ulogu u medicinskim analizama", objašnjava grupa.
Tokom pandemije Covid-19 MediGroupa, jedina u Srbiji, koristilila je AI za analizu snimaka pluća, što im je omogućilo precizniju procjenu stadija bolesti i prilagođavanje terapije.
"Dok liječniku trebaju sati da pregleda tisuće slika, AI to radi u deset sekundi. No, konačnu dijagnozu ipak postavlja liječnik", naglašava MediGroup.
Trenutno se umjetna inteligencija najviše koristi u radiologiji i ginekologiji. "Naši najsuvremeniji ultrazvučni uređaji kombiniraju MRI i ultrazvučne podatke s umjetnom inteligencijom, omogućujući precizniju analizu", kaže tvrtka. Specijalna ginekološka bolnica
MediGroup Jevremova je i prva u regionu koja je uvela AI za analizu kvaliteta jajnih ćelija. "Ovo omogućuje pacijentima i liječnicima da donose bolje informirane odluke u postupcima oplodnje ili zamrzavanja jajašca", objašnjava MediGroup.
AI se također koristi za individualizaciju terapija za pacijente s neplodnošću, budući da napredni algoritmi mogu analizirati povijest zdravlja pojedinca i hormonalne vrijednosti te predložiti optimalan pristup liječenju.
AI kao strateška prilika
Srpska strategija razvoja umjetne inteligencije do 2030. godine predviđa veću upotrebu umjetne inteligencije u zdravstvu i biotehnologiji. "Jedan od ključnih ciljeva je povećati korištenje umjetne inteligencije za poboljšanje zdravlja stanovništva", navodi se u strateškom dokumentu.
Profesorica Nataša Pržulj, koja radi na Sveučilištu za umjetnu inteligenciju Mohammed bin Zayed u Abu Dhabiju, upozorava da su potrebna veća ulaganja i suradnja s međunarodnim stručnjacima kako bi umjetna inteligencija doista prodrla u srpsko zdravstvo.
Strani kapital i stručnjaci iz srpske dijaspore mogli bi ubrzati razvoj umjetne inteligencije u zdravstvu, ističe. Kao primjer uspješne strategije umjetne inteligencije navodi Ujedinjene Arapske Emirate, gdje je njezino sveučilište potpisalo ugovor s Ministarstvom zdravstva o povezivanju genetskih podataka s cjelokupnim zdravstvenim sustavom zemlje. “Cilj je unaprijediti preciznu medicinu i omogućiti ljudima dulji i zdraviji život”, objašnjava Pržulj.
Srbija sada ima priliku da prati globalne trendove i postane regionalni tehnološki lider razvojem AI u zdravstvu. Uz odgovarajuću strategiju i ulaganja, Srbija može postati AI centar za medicinu na Balkanu, zaključuje Pržulj. Zanimanje ulagača za umjetnu inteligenciju u zdravstvu raste, otvarajući nove mogućnosti lokalnim startupovima i tehnološkim tvrtkama.
Uz pravi pristup, Srbija se može pozicionirati kao vodeća zemlja u regiji u razvoju i primjeni umjetne inteligencije u zdravstvenom sektoru.
Savez ekonomista Srbije
Kako umjetna inteligencija mijenja hrvatski zdravstveni sustav
Umjetna inteligencija već se aktivno koristi u hrvatskom zdravstvu, prvenstveno u dijagnostici, personaliziranom liječenju i analizi medicinskih podataka. Klinički bolnički centar (KBC) Rijeka i druge zdravstvene ustanove postupno uvode ovu tehnologiju kako bi poboljšali točnost dijagnoza, ubrzali administrativne procese i omogućili liječnicima da donose odluke na temelju više informacija.
“Umjetna inteligencija u zdravstvu ima potencijal revolucionarizirati način na koji pristupamo dijagnostici, liječenju, upravljanju podacima i prevenciji bolesti, što dovodi do preciznije, brže i učinkovitije zdravstvene skrbi”, navode iz KBC-a Rijeka. Jedno područje u kojem AI pokazuje iznimne rezultate je analiza medicinske slike.
Algoritmi umjetne inteligencije analiziraju X-zrake, MRI, CT i ultrazvuk, pomažući liječnicima u otkrivanju bolesti poput tumora, bolesti srca i neuroloških poremećaja. KBC Rijeka aktivno integrira AI u različite aspekte svog rada. Za Klinički odjel radiologije nedavno su nabavljena dva suvremena ultrazvučna uređaja koji koriste umjetnu inteligenciju za računalno potpomognutu dijagnostiku.
"Ovi uređaji omogućuju precizniju i bržu analizu medicinske slike te pomažu liječnicima u donošenju odluka o dijagnozi i terapiji", ističu iz KBC-a Rijeka. Osim toga, bolnica sudjeluje u međunarodnim istraživačkim projektima koji koriste AI za poboljšanje liječenja pacijenata.
“Pridružili smo se europskom projektu Horizon 2020 CHAIMELEON čiji je cilj razviti alate za podršku odlučivanju koji će pomoći liječnicima u liječenju raka”, poručuju iz bolnice. Projekt CHAIMELEON uključuje visokokvalitetne medicinske slike i kliničke podatke te razvija modele umjetne inteligencije za predviđanje tijeka bolesti, odabir optimalne terapije i praćenje stanja bolesnika tijekom vremena.
Iz bolnice naglašavaju da su reakcije pacijenata na korištenje umjetne inteligencije različite. Reakcije pacijenata su različite, ali uvelike ovise o njihovoj informiranosti i povjerenju u novu tehnologiju, kažu u KBC Rijeka.
Hrvatski startupi i istraživački projekti
Umjetna inteligencija nije ograničena na velike bolnice – koristi se iu hrvatskom startup ekosustavu. Newton Dictate, alat koji je razvio hrvatski startup, omogućuje automatsku transkripciju izgovorenog medicinskog teksta u pisani oblik, što liječnicima značajno ubrzava unos podataka u medicinsku dokumentaciju. “Ovu tehnologiju koristi više od 500 liječnika u Hrvatskoj, čime se unos teksta ubrzava i do osam puta”, objašnjava dr. sc. Anja Barešić, koordinatorica projekta AI4Health.CRO s Instituta Ruđer Bošković.
Još jedan inovativan primjer primjene AI u zdravstvu je digitalna asistentica Maggie koja pomaže oboljelima od kardiovaskularnih bolesti. Megi putem chatbot aplikacije komunicira s pacijentima, podsjeća ih na mjerenje tlaka, uzimanje terapije te daje osnovne zdravstvene savjete, objašnjava Barešić. Sustav smanjuje opterećenje liječnika i omogućuje pacijentima da preuzmu aktivniju ulogu u upravljanju vlastitim zdravljem, posebice kod kroničnih bolesti poput hipertenzije.
Depositphotos
Hrvatska se pridružila europskim naporima za digitalizaciju zdravstva kroz projekt AI4Health.CRO, Europski digitalni inovacijski centar koji okuplja 16 hrvatskih institucija s ciljem ubrzanja primjene umjetne inteligencije u medicini. “Cilj projekta je edukacija, umrežavanje i omogućavanje testiranja inovativnih tehnologija malim i srednjim poduzećima i javnim organizacijama – potpuno besplatno”, objašnjava Barešić.
Ova inicijativa ne samo da potiče inovacije u zdravstvu nego također pomaže istraživačima i poduzetnicima da se prilagode nadolazećim regulatornim promjenama u primjeni umjetne inteligencije. “Europa je u procesu uvođenja regulative o korištenju umjetne inteligencije u različitim sektorima društva, a cilj nam je pripremiti istraživače i inovatore za nove standarde”, dodaje Barešić.
Izazovi i prepreke implementaciji AI u hrvatsko zdravstvo
Unatoč velikom potencijalu, umjetna inteligencija još uvijek nije široko rasprostranjena u hrvatskim bolnicama. "Ne možemo reći da smo europski lideri u tom području, ali ne zaostajemo previše. Neke tehnologije se već koriste i donose dobrobit zdravstvenom sustavu, no izazov je povezati te napredne sustave u cjelovitu digitaliziranu strukturu", naglašava Barešić.
Jedan od glavnih problema je dostupnost kvalitetnih medicinskih podataka. AI modeli su dobri onoliko koliko su dobri raznoliki podaci na kojima se treniraju, a u zdravstvu su podaci često fragmentirani i teško dostupni“, upozorava Barešić. Uz tehničke i regulatorne izazove, postoji i etička dimenzija primjene umjetne inteligencije.
"AI može biti pristran ako su podaci na kojima se trenira ograničeni ili nereprezentativni za populaciju pacijenata. Zato je ključno razvijati sustave koji su transparentni i prilagođeni potrebama lokalnog stanovništva", objašnjava Barešić.
Kako AI mijenja medicinu u Sjevernoj Makedoniji
Umjetna inteligencija otvara novo poglavlje u zdravstvu diljem svijeta, a Sjeverna Makedonija, unatoč izazovima, prati globalne trendove. AI u medicini donosi napredak u dijagnostici, kirurškim zahvatima i upravljanju medicinskim podacima, omogućujući brže i preciznije liječenje. “Više nije pitanje hoćemo li koristiti AI u medicini, već kako ga inteligentno integrirati da služi pacijentima”, ističu makedonski stručnjaci.
Kako je umjetna inteligencija spasila djetetov život
Kirurzi u Sjevernoj Makedoniji već testiraju upotrebu umjetne inteligencije i naprednih tehnologija u operacijama. “Jedan od naših najvećih uspjeha bio je 3D model srca dvomjesečne bebe koji je kirurzima omogućio uspješnu operaciju i spasio djetetov život”, objašnjava Stefan Arsenkov, specijalist abdominalne kirurgije i jedan od osnivača 3D Looma.
AI se također koristi u laparoskopskoj kirurgiji, gdje liječnici eksperimentiraju s naočalama za virtualnu stvarnost (VR). "Upotreba VR naočala omogućuje kirurzima da prilagode pogled na operativno polje optimalnom kutu gledanja, smanjujući umor i poboljšavajući ergonomiju tijekom dugih operacija", dodaje Arsenkov.
Prema njegovim riječima, metoda je sigurna jer omogućuje dvostruku kontrolu nad operativnim zahvatom – ako VR sustav zakaže, kirurg može u nekoliko sekundi prijeći na klasični način praćenja operacije. Uz pomoć umjetne inteligencije vrijeme izrade 3D modela organa može se smanjiti s 15 do 20 na samo dva do tri sata, što značajno povećava učinkovitost kirurške pripreme, ističe.
Unatoč obećavajućim projektima, Sjeverna Makedonija još uvijek zaostaje u digitalizaciji zdravstvenog sektora, što ograničava širu upotrebu umjetne inteligencije u medicini. “Najveći problem nije sama tehnologija, već nedostatak digitalne infrastrukture i elektroničkih zdravstvenih kartona koji bi omogućili kvalitetnu analizu podataka”, upozorava Arsenkov.
Slično razmišlja i Siniša Jović, biomedicinski inženjer u tvrtki Proxiad koja razvija AI rješenja za medicinske primjene. Umjetna inteligencija u zdravstvu mora se implementirati postupno iu strogo kontroliranom okruženju temeljenom na kvalitetnim i reprezentativnim podacima, naglašava Jović. Dodaje da AI otvara nove mogućnosti za rano otkrivanje bolesti jer može analizirati suptilne obrasce koje liječnici možda ne bi primijetili.
"Svaka osoba ima jedinstven genetski sklop, što znači da je umjetna inteligencija ključni alat za razvoj personaliziranog tretmana", objašnjava Jović.
Depositphotos
Više vremena za rad s pacijentima
Jedan od najvećih izazova s kojima se suočava makedonski zdravstveni sustav je nedostatak kvalificiranog kadra, a umjetna inteligencija mogla bi barem djelomično ublažiti taj problem.
"Velik dio vremena liječnici troše na administrativne poslove, poput vođenja bilješki, pisanja izvješća i otpusnih pisama. Kada bi AI preuzeo taj dio posla, liječnici bi imali više vremena za rad s pacijentima", kaže Arsenkov. Slično razmišlja i Jović, dodajući kako je cilj umjetne inteligencije podržati liječnike u njihovu radu, a ne zamijeniti ih.
“AI se koristi isključivo kao pomoć, tako da nema rizika da bi mogla preuzeti odgovornost za medicinske odluke”, naglašava. Iako umjetna inteligencija još nije masovno implementirana u Sjevernoj Makedoniji, interes medicinske struke brzo raste. Trenutno umjetnu inteligenciju prvenstveno koriste rani korisnici, ali sve više liječnika prepoznaje prednosti koje ova tehnologija donosi, kaže Arsenkov. 3DLoom trenutno radi na novim projektima, uključujući imobilizaciju prijeloma, korištenje virtualne stvarnosti u kirurgiji i razvoj AI alata za veterinarsku medicinu.
Mogućnosti koje nudi umjetna inteligencija su neograničene. Naš tim ima mnogo ideja i uzbuđeni smo vidjeti što nosi budućnost", dodaje Arsenkov.
Bosna i Hercegovina pred izazovom digitalizacije
Umjetna inteligencija ima golem potencijal u medicini, ali njena šira primjena u Bosni i Hercegovini (BiH) još uvijek zahtijeva značajna ulaganja, razvoj infrastrukture i prilagodbu lokalnim potrebama. "Liječnici i klinike trebaju kvalitetne podatke, specijaliziranu opremu i bolje integrirane AI sustave kako bi u potpunosti iskoristili ovu tehnologiju", kaže Senad Burak, profesor računalnog inženjerstva i programiranja na Sveučilištu u Sarajevu.
Unatoč izazovima, interes za AI u zdravstvu raste, a tehnologija postupno ulazi u različite segmente medicinske prakse, od dijagnostike do kirurških zahvata. Jedno od ključnih područja u kojima AI već pokazuje veliki potencijal je kirurgija. "Operacije potpomognute robotima omogućuju liječnicima veću preciznost i povratne informacije u stvarnom vremenu. AI sustavi analiziraju podatke tijekom zahvata i pomažu kirurzima u donošenju odluka", objašnjava Burak.
Najveći napredak u budućnosti očekuje se u području dijagnostike: "AI sustavi mogu analizirati goleme količine medicinskih podataka, poput laboratorijskih nalaza i medicinskih slika (RTG, CT, mamografija), često brže i točnije od stručnjaka." AI je posebno uspješna u ranom otkrivanju bolesti poput raka, kardiovaskularnih bolesti i neuroloških poremećaja. "AI može identificirati abnormalnosti na X-zrakama, MRI-u ili CT-u s takvom točnošću da je često usporediva ili čak bolja od iskusnih radiologa", naglašava Burak.
Konkretan primjer je rano otkrivanje raka pluća, gdje umjetna inteligencija pomaže smanjiti broj pogrešnih dijagnoza.
Prvi AI alati za sprječavanje uskih grla
AI se već koristi u svakodnevnoj medicinskoj praksi u Bosni i Hercegovini, uglavnom putem chatbota i virtualnih medicinskih asistenata, koji liječnicima i pacijentima omogućavaju brz pristup informacijama. "Medicinski centri i privatne klinike već koriste AI, posebno u prediktivnoj analitici.
Ovi sustavi pomažu klinikama upravljati resursima, predvidjeti broj pacijenata i spriječiti uska grla u zdravstvenom sustavu", kaže Burak. Surađuje s privatnim klinikama koje koriste elektronički medicinski informacijski sustav MEDEX.EMIS za upravljanje zdravstvenim uslugama. "Sustav sadrži elemente umjetne inteligencije koji pomažu u obradi podataka, ali još ne uključuje naprednu medicinsku analizu", objašnjava.
Jedan od glavnih izazova u primjeni umjetne inteligencije u medicini u BiH je nedostatak kvalitetnih podataka. “Iako neke klinike imaju tisuće pacijenata, količina podataka još uvijek nije dovoljna za razvoj naprednih AI sustava, koji se oslanjaju na velike skupove podataka za analizu obrazaca”, upozorava Burak. "Najnapredniji sustavi umjetne inteligencije, posebno oni temeljeni na velikim jezičnim modelima (LLM), izgrađeni su za englesko govorno područje, što otežava razvoj lokaliziranih rješenja", dodaje.
Međutim, globalni AI modeli, poput DeepSeeka, proširuju podršku na više jezika, što bi moglo otvoriti nove prilike za lokalnu implementaciju u budućnosti. Profesor Burak i njegov tim planiraju razviti online AI asistenta koji bi pacijentima omogućio postavljanje pitanja i dobivanje medicinskih odgovora na temelju provjerenih podataka.
"Najveća prepreka ovakvom sustavu ostaje složenost implementacije na lokalnom jeziku, ali s tehnološkim napretkom dolaze i nova rješenja", dodaje.
Depositphotos
AI u privatnim klinikama: budućnost ili preuranjen korak?
Dr Bojan Kozomara, direktor Specijalne bolnice za oftalmologiju "Dr. Kozomara" Banja Luka, ističe da je umjetna inteligencija već počela da nalazi primjenu u oftalmološkoj dijagnostici. "AI se trenutno najviše koristi u dijagnostici stražnjeg segmenta (optička koherentna tomografija – OCT) i u izračunima intraokularnih leća prije operacije katarakte", kaže Kozomara. Očekuje da će tehnologija u budućnosti biti još prisutnija, jer bolnicu trenutno čeka završna faza nabave potrebne opreme.
Slično razmišlja i dr. Ammar Đugum, vlasnik Poliklinike Atrijum u Sarajevu, koja još nema implementirana AI rješenja, ali aktivno istražuje mogućnosti njihove primjene. “Razmišljamo o primjeni AI-a u radiološkoj dijagnostici, posebice u analizi RTG-a kralježnice, procjeni cističnih tvorevina u bubrezima i drugim promjenama”, objašnjava Đugum. Dodaje kako su neka AI rješenja već sada iznimno precizna, a u nekim slučajevima čak i isplativija od klasičnih dijagnostičkih metoda.
„Kada uzmemo u obzir vrijeme koje liječnik provede analizirajući podatke, AI rješenja pokazuju se financijski isplativijom opcijom za zdravstvene ustanove“, zaključuje.
Prva rješenja i u javnom zdravstvu?
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH još ne koristi umjetnu inteligenciju u svom radu, ali prepoznaje njen potencijal. Trenutačno nemamo konkretnih projekata koji uključuju AI, ali razmatramo mogućnosti njegove primjene u analizi podataka, prediktivnoj analitici i optimizaciji zdravstvenih usluga, rekli su iz Instituta. S druge strane, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) već testira prva AI rješenja.
“U pripremi je chatbot koji će omogućiti brži pristup informacijama o pravima iz zdravstvenog osiguranja na našoj web stranici”, pojasnila je Darija Filipović Ostojić, voditeljica Odnosa s javnošću Fonda zdravstvenog osiguranja RS. U budućnosti planiraju više projekata koji će iskoristiti prednosti umjetne inteligencije za poboljšanje učinkovitosti fonda.
Iako je trenutna primjena umjetne inteligencije u zdravstvu u BiH još uvijek ograničena, njena prisutnost raste. Privatne klinike već poduzimaju prve korake u uvođenju ove tehnologije, dok javne ustanove istražuju njezin potencijal. "Glavna prepreka ostaje digitalizacija.
Bez kvalitetnih elektroničkih medicinskih podataka bit će teško implementirati napredna AI rješenja", naglašava Burak. Ipak, s optimizmom gleda u budućnost: "Uz pravi pristup i ulaganja, Bosna i Hercegovina može uspješno uhvatiti korak sa svjetskim trendovima umjetne inteligencije u zdravstvu", zaključuje.
Jesmo li spremni za AI revoluciju?
Najveća opasnost nije sama umjetna inteligencija, već naša nespremnost da je prihvatimo i pametno koristimo. Zemlje koje danas ulažu u AI rješenja sutra će oblikovati budućnost medicine, dok će one koje ostanu na rubu ovog vala promjena sve teže držati korak s revolucionarnim otkrićima.
Digitalizacija i tehnološke inovacije u zdravstvu nisu luksuz, već nužnost. Želimo li poboljšati kvalitetu skrbi, smanjiti opterećenje medicinskog osoblja, a pacijentima omogućiti učinkovitije liječenje, sada je vrijeme za prilagodbu.
AI neće zamijeniti liječnike, ali će ih opremiti moćnijim alatima. Neće donositi odluke umjesto nas, ali će nam pomoći da ih donosimo brže, točnije i s većom sigurnošću temeljenom na podacima. Neće umanjiti važnost ljudskog kontakta, već će ga osloboditi nepotrebnih administrativnih opterećenja i omogućiti liječnicima da se usredotoče na ono što je doista važno – na pacijenta.
Vrijeme je da na umjetnu inteligenciju u zdravstvu ne gledamo kao na prijetnju, već kao na moćnog saveznika. Ne samo da prepoznamo njegov potencijal, nego ga i odgovorno iskoristimo za bolju budućnost. Ovo nije tehnološki napredak koji možemo zanemariti ili odgoditi. Sada se događa revolucija. A budućnost zdravstva bit će isprepletena s umjetnom inteligencijom – pitanje više nije hoćemo li biti dio te povijesti, već hoćemo li biti spremni usmjeriti je u pravom smjeru.
- U pisanju članka su sudjelovali Urban Červek, Ana Ristović, Mirjana Joveska, Svjetlana Šurlan i Marta Premužak.
.webp){kind=icon}
